Židov
nesustavna. Mi ćemo ih svladali, ne ćemo se plašili dogadjaja, sve ako se i ponove, jer su prirodni i u svakoj se državi dešavaju. Govoreći o odnosima Židova k Arapima, zagovara slogu t potrebu upoznavanja bratskoga ■rapsog naroda. I oni se bude iz dugog sna, ii višestoljetnog potlačivanja i hoće da postanu narod. Mi moramo to da shvatimo i moramo da radimo od naroda k narodu. Sav židovski narod k svemu arapskome narodu, onda će doći sporazum. Narodni zastupnik Griinbaum (Varšava) izjavljuje, da se danas više ne radi o tome, da se dokaže potreba cijonizma, treba samo raspravljati o problemima provedenja. Potreba cijonizma dokazana je životom; svoju provedivost mora sam dokazati, jer su nam političkom konjunkturom dani najpovoljniji uvjeti. Pitanje, da li ćemo moći da održimo već stećene pozicije, je prije svega pitanje novčanih sredstava. U ovoj tački zatajio je dosad židovski narod. Leo M o t z k i n prikazuje velika djela njemačkih Židova i naglašuje, da iz te prošlosti nastaje za njemačko židovstvo obveza za budući rad. Njemačko židovstvo, koje je stvorilo teoriju asimilacije, mora da prednjači i na putu k nacijonalnom oslobodjenju.
Nemoj tugovati, ženo! Pokopaj djeteta tijelo! Crknuti Jevrejin mora, Uništit Gospoda hoće. U srijedu je prva sjednica gospode Novoga Vijeća, novoizabrani vijećnici prisižu pod vedrm nebom, a gradjani polažu" protuprisegu. Iza toga polaže jevrej ska općina račun o dancima. koje imadc da svake godine plaća caru. gradu i biskupu; »osam hiljada četiri stotine i sedam dobro vaganih zlatnih fiorina*. »Pla čaju dobro i pune gradsku kesu . priznaje miroljubivi načelnik Johann Bernhoch; druga gospoda iz vijeća, koja nemaju č! stu savjest, šuteći obore pogled. U četvr tak je dan sajma i suda. Pred jednom ku ćom trubi herold; »Tko imade tužbu, ne ka stupi naprijed*. Dvije sitnice se odmah riješavaju. I treća nije važna, ah jedan Jevrejin treba da prisegne i moli v da ga po njegovom zakonu prisegnu preu
rabinom. Bučna svjetina traži prisegu na »svinjsku kožu«. 'Mora biti od krmače, koja se oprasHa pred dva put sedam dana. Na sise valja da stane golim nogama, tako propisuju stari propisi! viče izazivajući neki protuha razveseljcnoj svjetini. Na koncu javlja se neki svjedok prijepornoga dogadjaja, da položi prisegu umjesto Jevrejina. U petak pokazuju sc prvi tmurni znaci. Od petka na večer poznaje općina svoju sudbinu, ali sabat je sili na neotporni mir. Na koncu službo božje, kojom se završava blagdan dok jegheto već stajao u plamenu i dok su na krvlju preplavljenom podu hrama hroptali umirući, prislanja stogodišnji rabi Isak šofar na usta i trubi dugi bolni zov »tekia« u gungulu, a onda dršćući »šeborim« i sumorni »terua«. Četvrti zov prekida udarac mača. Ovo sve prikazuje se jakošću i sigurnošću. daleko od dnevne mode u maniri
istorijskog slikara, puno boja i radnje. Šareno, živo; tačnim slikanjem detalja, a ipak bez zaustavljanja kod pojedinih dogadjaja. nego s uspješnim nastojanjem prođrti do suštine problema, koja se ne zaustavlja vremenom. Pod plaštem ovoga romana skriva se bogata učenost eksaktno poznavanje svjetovnoga i crkvenoga ceremonijala vremena, a upravo vrijedno udivljenja je poznavanje jevrejskoga rituala do u najmanju sitnicu. Preko hvale romanopiscu i poštovanja istoriku valja da čitaoc misli na političara, koji govori iz knjige - na fino raž«' mijevanje osebina drugih naroda, na njegov smisao za oprezno i ustrajno približavanje dogadjaja. koji se ne dadu zapriječiti i na jakost i temperamenat zahvatiti u pravom momentu. I to valja da se iščekivajući ustanovi.
Engleska i Palestina
Vlscount Curzon stavio je 16, o. mj. u donjoj kući upit na ministra predsjednika, da li vlada namjerava uspostavu narodne domaje za Židove u Palestini, te ako to namjerava, da Ii je vlada, prije nego što je stvorila ovaku odluku, i raćunala na troškove ovakovog poduzeća. Viscount Curzon želio je nadalje da dozna, koje troškove sada prouzrokuje ova politika zemlji, te da li je ova politika spojiva s principom štednje. U ime vlade izjavio je ministar kolonija Churchill, da se na prvi dio upita može jesno odgovoriti, pošto je vlada zaista odlučila, da u Palestini izgradi židovsku narodnu domaju. Vladina politika objavljena je r kako je kući poznato, u dopisu, što ga je Balfour mjeseca novembra 1917. upravio na Lord Rotschilđa. Razlozi za odluku za ovakovu politiku ne mogu se navesti u svim potankostima u jednom odgovoru. Glede troškova poziva se ministar na budžet, koji je predložen kući.
U gornjoj kući bavio se je Lord Rag 1 a n u jednoj interpelaciji planom inžinira Ruthen b e r g a za izgradnju vodenih snaga n Palestini. Upitao je, da li je plan već sankcijoniran od vlade, da li je odobren od posjednika, te da li vlada kontrolira izgradnju U ime vlade odgovorio je Duke of Sutherland, da je Ruthenbergov projekat najbolje od svega, što je do sada predloženo sa ži dovske strane. Njegov plan ide prije svega za po vodjiv a n j e m cijele doline Jordana. Vlada je zahtjevala od Ruthenberga Ifllo preduvjet za podijeljenjc .koncesije stvaranje društva sa izvjesnim minimalnim kapitalom. Sve regulacije i inače planovi rada vezani su na odobrenje palestinske vlade uz sudjelovanje Cijon-i stičke Organizacije (Jcvvish Agency), kako je to predvidjeno u palestinskom mandatu. U koncesiji se jasno kaže,‘da društvo ne smije raditi sa odveć velikim profitom. Vlada je u stanju, da kontrolira sve cijene za uporabu električne snage. Čitavo poduzeće stajat će pod najstrožom kontrolom palestinske vlade. Engleska vlada nije uopće preuzela nikakove odgovornosti glede uspjeha ovih planova. Spomenuti je još, da je cijeli plan ispitan kako od palestinske vlade, tako i od eksperta u ministarstvu koloni ja, te su zaštićena prava posjednika zem ljišta u ovim krajevima. Svakako direktno odobrenje posjednika zemljište nije dobiveno. U svakom slučaju valja ustanoviti. da se vlada i uprava, a i pučanstvo Palestine može zadovoljiti sa ostvarenjem ovoga plana, koji će biti od neobične koristi za zemlju. U interesu je posjednika zemljišta, da ne smetaju ostvarenju ovoga plana : isto tako, kao i svojedobno .kod izgradnje željeznica. Vlada ne će ni u ikojem slučaju dopustiti ikakovu smetnju. pošto će Ruthenbergov plan uroditi mnogim dobrim za cijelu Palestinu. Na upit lorda R a g 1 a na, da Ii će se dopustiti posjednicima zemljišta, da izidju pred tribuna lom, izjavio je Duke of Shuterland, da u povodu ovoga pitanja mora doći do odgovarajućih institucija. Glede zaposlenja radnika kod ovih projekata, izjavio je, da se tamo imaju zaposliti isto tako židovski, kao i arapski rad nici. Bit će zadaća vlade da održi red i
da zaštiti zgrade od eventualnih napadaja. U ovom pogledu predvidjene su u sporazumu posebne odredbe.
Keren Hajesod PROF. WEIZMANN U PARIZU.
Povodom boravka proi Weizmanna u Parizu održala se velika židovska skupština u svrhu obnovnog rada u Palestini. Prof Weiz m a nn držao je veliki govor, u kojem je izvjestio o dasadašnjim uspjesima židovskih nastojanja u Palestini i o potrebi snažnog podupiranja Keren Hajesoda po čitavom židovstvu. Skupštini predsjedao je narodni zajstup nik Simo n i n. koji je izjavio velike svoje simpatije za obnovim misao Skupština bila je prema izvještaju novina velika manifestacija za obnovni fond. ».lewish Chroniclc« spominju, da je bilo preko 2000 učesnika, te da je to bila najveća skupština, koju je Pariz do sada imao za obnovno djelo. Rad za Keren Hajesod u njemačkim gradovima. Njemački Keren Hajesođ, nastavlja intenzivno svoje radove, da bi njemačkom židovstvu osigurao začasno mjesto u kampanji Keren Hajesoda. Prvi rezultati američkog rada za Keren Hajesod učinili su u Njemačkoj velik dojam, i sve općine nastoje, da služe obnovi Palestine podupiranjem Keren Hajesoda. Da bi se pojedinim općinama omogućilo da izvrše dobru svoju volju, odredilo je predsjedništvo njemačkog Keren Hajesoda agitaciju u pojedinim mjestima. Time se provadja sistem, koji je tako uspješno uporabljen u Sjedinjenim Državama. S. i 9. marta započela je pod upravom dm. Han tik eu velika kampanja u Hanoveru, a K i 9. aprila započet će u Chemnitzu pod upravom Juliusa Bergera. Očekuje se veliki uspjeh, jer obje ove općine su s velikom simpatijom pozdravile ob novnu misao U smislu principa Keren Hajesoda zahvatit će rad Židove sviju stranaka. U savezu s time spominjemo, da je centralni odbor i zemaljski odbor Cijonističk'e Organizacije za Njemačku objelodanio apel, kojim se njemački cijoniste pozivlju. da vrše svoju maasmdužnost. S pravom se naglašuje u apelu, da o izvršenju toga principa po cijonistiina zavisi konačni uspjeli u Njemačkoj.
BROJ 15.
I U 3 V«
3