Židov

spodar je bio u običnom odijelu, da ga nitko ne bi prepoznao, i reče: »Ne ću da te pustim. Nego pođimo vlastelinu, da ti sudi«. Hasid ga je molio, da ga pusti, jer on nije tat,, nego uzimlje samo iz nužde, a vratit će sve te dukate, kad mu Bog pomogne. No gospodar mu reče: »Ja vidim, koliku sreću hnaš u krađi, pa ako me sad poslušaš, pustit ču te na slobodu. Gradski je vlastelin danas dobio na lutriji mnogo novaca, a sav je taj novac sakrit u maloj škrinjici pod krevetom. Ima mali prozorčić kroz koji možeš u sobu doći, uzmi novac pa ćemo ga pošteno dijeliti«. Hasid počne đa ponovno plače. Molio je gospodara da ga pusti, jer ne će da krade, no taj ne popusti nego reče: »Učini što ti velim, ili ću te predati vlastelinu«. Hasid je vidio da ne može drugačije nego da se pokori, i pođe žalostan, da izvede nalog. Provuče se kroz prozor u sobu, koju mu gospodar pokaže, no za čas se vrati govoreći: »Hvala budi Bogu, koji me je spasio od te krađe!« Gospodar se

začudi, i upita: »Zašto?« A hasid mu odgovori: »Jer sam čuo razgovor njegovih slugu, kad su jedan drugome govorili: »Spremi samo taj otrov, a sjutra ćemo ga uliti u čaj. Blago će biti naše jer nitko u gradu ne zna o njemu ništa«. Zato mislim, da pođemo smjesta do gospodara, da mu to javimo«. Kad je to vlastelin čuo, prestraši se veoma i reče; »Idi kući, samo mi kapu daj« i uzme mu kapu. Hasid pođe veseo kući, no nije mogao od uzbuđenja spavati. Srce mu je kucalo kao zvono. A kad je ujutro svanulo, naloži slugama, da mu donesu čaj, a oni mu ga donesu. Kad su mu dali čašu, reče on slugi: >PiJ ti!« A sluga nije nikako htio piti. Sad je gospodar vidio, da je hasid istinu govorio, no ipak se još bolje htio uvjeriti i dade psu da pije. Pas tek okusi i pogine. Vlastelin protjera sluge, i pošalje po poglavare gradske, pokaže im kapu i reče: »Pogledajte, čija Je to kapa«. Oni mu ođgovoriše: »Mi poznamo njenoga vlasnika«. A kad im on reče, da je to tat du-

kata, odgovoriše mu svi u jedan mah: »Gospodaru naš, to je nemoguće. Vlasnik je ove kape pošten i pravedan čovjek, velik mudrac i jedan od velikana gradskih«. Na to im reče vlastelin; »Pošaljite mi po toga čovjeka!« Kad je naš hasid došao, reče mu gospodar: »Poznaš U vlasnika ove kape?« A on reče: »Ja sam to, gospodine!« Na to mu reče vlastelin: »Prijatelju, po tome. što su mi poglavari gradski pričali o tebi. posve je čudno, da si ti tat dukata. No meni je jasno, da je to tako bilo određeno, samo da me od smrti spasiš«. I on ispripovijeda poglavarima cijeli događaj i reče: »Po pravu i pravici pripadalo bi ti cijelo blago, što sam ga na lutriji dobio. No ako hoćeš podijelit ćemo ga na dva dijela. Jedan neka bude meni, jedan tebi«. I on mu dade polovicu blaga, nekoliko stotina milijuna dinara, a hasid je platio svagdje dukate, što ih je uzeo, i živio još dugo u krugu svoje porodice.

ne doznačuje palestinska vlada svakog ćetvrtgođišta egzekutivi u JerusoUrau stanoviti kontigent dozvole za useljivonjc. Postojano odbijala je svaki poziv, da ga povisi. Mnogo toga bilo je iznešeno protiv ovakovog načina regulacije useljivanja, a još više toga može se prigovoriti- Činjenica jest, da se vlada zbog neuposlenosti krati, da uopće jo& izdaje i ove konfigentc. Vode se doduše pregovori Izmedju Jerusolima i Londona, no činjenica ostaje, da brodovi ne đovažaju više haluce u zemlju u stotinama, već u malim grupama. Pridolazi k tome još jedna okolnost, na čije ćemo se uzroke kasnije osvrnuti, U prvim godinama alije nisu se osnivala gotova nikakova nova poduzeća, Niko nije mislio, da poduzećima moraju gospodariti stručne sile. Nitko nije proučavao potrebe zemlje i mogućnost konkurencije susjednih zemalja. Svi su radili u dobroj namjeri i velikoj ljubavi za zemlju i njenu budućnost, no malo ih jc znalo svoja poduzeća dovesti u pravi sklad. Posljedica toga bila je, da su mnoga poduzeća propala, a i inicijativa jc štetovala. Sve to djelovalo jc i na radne prilike, pa je nezaposlenost porasla. Pod ovakovim okolnostima moralo jc i u samoj zemlji doći do reakcije. Provadjalc su se pomoćne akcije. Radnici, koji su radili cijeli tjedan, prepustili bi svoju zarađuju od nekoliko dana i tjedana svojim nezaposlenim haverima. Drugi hi skupili oko sebe nekolicinu nezaposlenih drugova, pa bi svi zajedno živjeli od zarade jednoga. Moramo se čuditi i diviti, kad čujemo za djela požrtvpvnosti, šio su ih jevrejski radnici učinili u danima ljute nevolje } bijede. Jišuv, koji je shvatio položaj, latio se takođjer potrebnih gospodarskih mjera. Na jednoj od posij ednih sjednica Vaad Leumija ustanovljena je komisija, koja imade dužnost poput ministarstva rađa. Ova se komisija stavila u kontakt sa svira krugovima, koji bi mogli dati uposlenja. Dužnost joj jc nadalje, da prouči sve planove, koji su iz bilo kojeg razloga odgodjeni na kasnije, i da makne eventualne zapreke realizaciji ovih planova, ako bi bilo potrebno i kreditima naših banaka. U obzir se uzimlju i novogradnje cesta, koje bi imale poduzeti kolonije, cHonbtička egzekutiva i palestinska vlada. Ove će mjere, kojih smo se latiH u ovim teškim vreme-

nima po svoj prilici ostati za uvijek. Jer put, kojim je Jišuv sada udario mora da ostane trajan. Jišuv mora da postane samostalan. Iz židovskog svijeta

Položaj Židova a litavskoj. Eh'. Rosenbaum, ministar za židovska stvari u Litavskoj izjavio je izvjestitelju židovskog dopisnog ureda u Londonu o položaju Židova u Litavskoj ovo: Gospodarski položaj Židova u Litavskoj nije nikad bio povoljan. Prije imala je ulogu gospodarskog posredovnika izmedju Njemačke i Rusije. Pošto se je ekonomski položaj obih zemalja vrlo promijenio, osjeća se to i u trgovini u Litavskoj, U zadnje vrijeme opaža se ipak neki napredak. Važnu zadaću kod izgradnje gospodarskog života u Litavskoj ima židovska centralna banka. U vremenu, gdje se je plaćalo 72 100 po sto na godinu dala je židovska banka židovskim obrtnicima i malim trgovcima kredit sa 10 po sto. Politički položaj Židova u Litavskoj povoljniji je od onoga, što ga Židovi imaju u drugim zemljama istočne Evrope, Premda na sveučilištu u Kovnu ima gotovo 50 po sto židovskih slušatelja, nije se nikada tražilo numerus clausus. Predavanja židovskih profesora posjećeni su i od nežidovskih djaka. U vojsci ima više židovskih časnika no što bi odgovaralo proccntnoj normi pučanstva. Škole sa židovskim i hebrejskim nastavnim jezikom subvencijomraju se isto tako od države kao i litavske škole. Židovska narodna skupština nije doduše Isegalizirana po državi, ali ima veliki utjecaj na vladu. Doskora bit će Sejmu p odložen prijedlog o priznanju narodnoga vijeća kao oficijelnog držav. organa i kao najviša oblast židovske narodne autonomije. Ne ću da položaj Židova u Litavskoj označim povoljnim. Židovski zastupnici su razmjerno slaba grupa u parlamentu. U civilnoj službi ima malo Židova. Pored svega toga ima i u Litavskoj antisemitizma pa su naročito taj duh antisemitizma unijeli činovnici, koji su nekoć služili u ruskoj državnoj službi. Stajalište židovskog kluba prema vladi a Poljskoj, Iz Varšave javljaju; Kod pregovora, kojih je ministar predsjednik Grabsky imao s vodjama pojedinih stranaka,

razložio je predsjednik židovskog kluba dru. Leonu Reichu, da je glavna zadaća vlade saniranje financije i proveđenje valutarne reforme. Dr. Rcich izjavio je, da imenovanje Miklascevskoga ministrom za prosvjetu a generala Sosnkovskoga vojnim ministrom ne može da pobudi povjerenja u Židova prema sadašnjoj vladi. Ministar Miklascevski izjavio se je kao pristaša numerus claususa a general Sosnkovski poznat je kao protivnik Židova koji je izmnoge tajne zapovjedi protiv Židova. Dok se ova dva muža u ministarstvu židovski će klub ostati u opoziciji. U Sejmu glasovali su Židovi protiv vlade. VLsokn Škola za židovske znanosti u Ncw-Yorku. U Americi pokrenut će se akcija za namaknuće fonda od 5 mil. dol. za osnutak visoke škole za židovske znanosti. Predsjednik udruženja ortodoksnih židovskih društva rabi Goldstcin izjavio je dn se je već prijavilo 500 učenika i da svaki dan stižu nove prijave. Seminar koji će imati i stanbene prostorije bit će otvoren u jeseni 1925. Prosvjed židovskih visokoškolaca u Madžarskoj protiv napadaja na sveučilište. U Budimpešti održala se nakon zadnjih krvavih napadaja na židovske djake u dvorani bogoštovne općine prosvjedna skupština na kojoj su prihvaćene rezolucije u kojima se najoštrije prosvjeduje protiv oružanih napadaja i pozivlje cjelokupno macljarsko židovstvo, a u prvom redu oficijelna zastupstva a naročito bogoštovna općina Budimpešte kao i svi židovski zastupnici, da se zauzmu za židovske djake i da na mjerodavnim mjestima ishode, da se ovakovi krvavi izgredi onemoguće. Tangerski statut. U Tanger-statutu ustanovljuje se internacijonalno zakonodavno vijeće u kojem će biti Židovi zastupani sa 3 zastupnika, koje imenuje sultan, Iz odredbe statuta jasno se spoznaje tcndenca da se židovsko pučanstvo smatra potpuno jednakopravnim sa muslimanima, Prvi je to slučaj priznanja orijentalnoga židovstva po orijentalnoj vlasti i europejskim interesentima, te će sigurno doprinijeti razvitku političke svijesti židovskog pučanstva i u sjevernoj Africi, Antisemitski nemiri na rumun'skom sveučilištu. Pošto nemiri na sveučilištu u Bukareštu sveudilj iraju zatražio je aka-

BROJ 53.

>2 I D O V«

3