Židov

uspostavu slobodne konkurencije na radnom tržištu. Savez se protivi, da radnike dobiva posredovanjem radničke kancelarije Jlisfadruta, on ne će da prizna da se čini pritisak na zanatlijske organizacije. Imadcmo jasno razumijevanje za značenje maloga obrtnika u strukturi naše nacijonalne zadruge. Mi priznajemo, da je ovaj obrtnik napretkom kooperativnog pokreta bačen u težak položaj. Ali kada bi htjeli biti sasvim konsekventni, morati bi davno naseljeni obrtnici tražiti, da se Palestina zatvori jevrejskom useljivan.u. Ako to ne će, moraju tada priznati, da i nedavno useljeni moraju imati mogućnost života svojim vlastitim radom. Zato se ne može obići umjetna regulacija radnog posredovanja. Radnička organizacija sama u tome čini nadnaravnog, izlaže se sama najoštrijoj kritici onih, koji nestrpljivo čekaju, ali samo tuko se može održali red. Mi smo s druge strane mišljenja, da i samostalan obrtnik bude dionik potpore, koju mu može javnost pružili, mi smo na primjer svakako za to, da L 2000, koje je kongres u budžetu pod kategorijom B doznačio za obrtničku banku, uživaju isto prepostavljanje kao i ostala mjesta, koja je u interesu pobijanja nezaposlenosti A. K. na zadnjoj svojoj sjednici uvrstio u kategoriju A. Ali i jevrejski obrtnici moraju se podati nacijonalnim potrebama. Žestoka borba, koja je prijetila da će izbiti među obojima u Palestini, svršila je doduše za sad tako teći nekim primirjem, ali definitivan konac još ne postoji. Tjedan Soletbone-a. Jevrejski radnički pokret uslijed svojih teških svagdanjih briga sada je baš slavio neku vrst zaslužene svetkovine; legalizaciju zadruge »Solelbone«. Prethodnik ovoga društva iMisrad laavodot ciburiot, (ured za javne radnje) radništva, ima povijest, koja već četiri godine unatrag seže. Kad se godine 1920. pokazalo, da bujica halucim očekivani rad na polju ne može da nađe i da se moraju dati druge mogućnosti rada, stvarale su se nove građevne zadruge, koje su od vlade preuzele gradnju skvišim«. Ovdje su radnici pomalo upoznavali organizaciju, ekonomsko sprovođenje i tehničko svladanje zadružnog građevnog rada, i kada se dogotovila gradnja cesta, dali su se na izgradnju kuća. Pojedine zadruge bile su spojene i osnovalo se u decembru 1920. ured za javne radnje i graditeljstvo, koje je podređeno sveukupnoj radničkoj organizaciji (Histadrut klalit). U napornom i neprekidnom radu uspjelo je upraviteljima ovoga ureda, da nadvladaju neizmjerne poteškoće, koje su uvjetovale i zemlja i žiteljstvo. Bez trgovačkog iskustva, bez tehnički kvalifikovanog radništva, bez prometnog kapitala, unatoč nepovjerenja i predrasuda okoline, sagradila je nekolicina ljudi poduzeće, koje danas važi kao jedno od najvećih privrednih instituta zemtje. što se ovdje učinilo i stvorilo pored neprestanih razočaranja gotovo je bajoslovno i zaslužuje u povijesti naše nacijonalne izgradnje istu slavu kao i ona naših prvih pionira. Napori bili su okrunjeni uspjehom, koji odgovara zaključcima druge sveopće radničke konferencije, koja je zaključila osnovu za »Društvo radnika, (Hevrat Ovdim) sa svojim podružnicama. Sad je prvo od onih društava stupilo formalno u život. Ured za javne radove »Misrad, bi pretvoreno u društvo »Solelbone, i statuti od vtade odobreni. Ovo je događaj, koji zaista zaslužuje, da se slavi kao etapa na dugome putu. Ali ova svečanost ima i svoje praktično značenje. Pristaje, da se fundira društvo, da se nabavi vlastiti temeljni kapital, da postane spo-

sobnim za izdavanje kredita i napola neovisna od neprestanog kolebanja palestinskog novčanog stanja. Stoga se obraća na cjelokupno radništvo, i ne samo na ovo, nego i na cijelu jevrejsku javnost Palestine sa pozivom na potpis dionica novoga društva. Određen je »Solelbone-tjedan«. Cijena jedne dionice iznaša pola funte, da se omogući sudjelovanje svakomu. Akcija, koju cjelokupno palestinsko novinstvo pače i desničarsko do »Doar Hajona« najtoplije podupire, pokazuje vrlo dobar uspjeh. Jamačno će naskoro uslijediti i proglas na jevrejstvo galuta i mi smo uvjereni, da će ova) proglas naći valjanog razumijevanja. I cijelo će jevrejstvo bez sumnje pokazati najjači interes za čine ovakovih velikih dimenzija i za ovakovo jasno značenje. Palestinsko radništvo nije nigdje tako jasno dokazalo kao ovdje, da im je djelo zaisla djelo izgradnje, stvaranje novih vrednosta. Mi čestitamo rSolclbone-u« i njegovom rođendanu. Zar nova jezična borba? Dok Vaad Hahinuh traži puteve, da mukom uzdrži sa umanjenim budžetom jcvrejsko školstvo i neprestano se nalazi u opasnosti, da će morati ukinuti znamenite uredbe, u Jeruzolimu vlada osniva »interkonfesionalnu« srednju školu nove vrsti. Škola, koja je Jevrejima kao i Arapima otvorena, imat će za nastavni jezik engleski, i samo će se podučavati jevrejske odnosno arapske discipline jevrejskim odnosno arapskim jezikom. Sredstva za gradnju ove škole ima vlada iz ostavštine bagdadskog Jevreja Kadooria, koji je u svoje vrijeme ostavio palestinskoj vladi* oko 100.000 funti za podizanje škola. Kako je poznato, dugo se prepiralo radi ove ostavštine, pošlo se nije ni vlada usudila o tome sumnjati, da je ovaj novac po nakani pokojnika bio određen za promicanje jevrejskog odgoja u zemlji, jer iz kojeg bi drugog razloga ostavio ovaj Jevrej baš palestinskog vladi ovako veliku svotu; svakako je poznavao »Judenstaat«, i on je uzeo vladu kao adresu. Pošto je ali vlada namijenila predaju novca Jevrejima, iznijeli su formalisti zahtjev, da po riječima testamenta mora cijelo pučanstvo zemlje uživati ostavštinu. I tako se novac jedne potpore za jevrejsko školstvo pretvorio u opasno oružje protiv jevrejskog odgoja. Jer tko pozna jevrejsku psihologiju, ne će u to sumnjati, da će veliki broj Jevreja radije poslati svoju djecu u ove engleske škole, nego u jevrejske. Jedna od velikih, moguće najveća, pozitivna tekovina našega rada u zemlji, netaknuto gospodstvo jevrejskog jezika u odgoju, nalazi se u opasnosti. Već se i u Palestini razabiru glasovi negodovanja, i mi vidimo sažaljevanjem k ostalim našim poteškoćama i trvenjima još jednu opasnost školske borbe, koja će nas uvući u nezadovoljstvo i komplikacije baš u vrijeme, koje nam je potrebno za vez svih snaga protiv vanjskih neprijatelja. Ne aludira se uzalud u palestinskom novinstvu na presedens »Hilfsvereina der deutschen Judem. A mi znamo, što lo znači. Vlada, koja ne podaje jevrejskom školstvu ni spadajući procentualni dio od palestinskog odgojnog budžeta, trebala je predomisliti prije, nego je izvela ovaj novi udarac. Jevrejstvo ima samo jedan izbor: mora se ukinuti duševni boj nadmetanja, jevrejske škole moraju biti bolje od engleskih gimnazija, i Jevrejstvo diaspore ne smije ostaviti na cjedilu školstvo, koje se bori za svoju egzistenciju. Mi se ne možemo protiv nove škole borili nasilnim sredstvima, nego samo poboljšanjem našeg vlastitog rada.

Keren Hajesod.

VVelzmannovo putovanje po Americi. Dr. Weizinann prekinuo je svoj rad u Ncvv-Yorku i Filadelfiji, te se otputio u Middle West, gdje je u Chicagu, Detroitu, Clevelandu, Cincinnatiu i St. Louisu doveo u tok Kereu Hajesod drive. Dr. Weizmann boravio je kratko vrijeme i u Torontu, gdje bijaše gostom konvencije kanadskih cijonista. U Chicagu prisustvovao je konferenciji cijonista. Ovi su jednom rezolucijom izrazili svoje puno povjerenje njegovom vodstvu. Louis Lipski referirao je o ekonomskim, političkim i organizatornim problemima cijonističkog pokreta, dok je dr. Weizmann govorio o jevrejskim uspjesima u Palestini. Posebnom rezolucijom pozvani su svi delegati, koji su prisustvovali konferenciji bilo je zastupano oko 50 gradova, da što intenzivnije porade oko Keren Hajesoda. Dr. Weizrnann vodio je pregovore i s reformnim krugovima u Chicagu, medju njima s vodjom Bnei-Brita, g. A. Krausom. Kako američki Keren Hajesod javlja, govorio je dr. Weizmann u Cicinnatiu pred 40 zastupnika reformiranih Jevreja. Raspravljalo se poglavito o Jevvish Agency. Od prisutnih treba spomenuti predsjednika American Union Collega dr. Jnlian Morgensterna, izdavača »American Israelita«, Lco Wisea, Marco Fecheimera, Judge Robert Marksa, Sklney Freiberga. rabina Jacoba Caplana, predsjednika BneBrit lože Philipa Cohcna i mnoge druge. Prisutni pomnjivo su saslušali izvode dra. Weizmanna; na mnogobrojna pitanja tražili su objašnjenja, a na koncu bio ie dr. Weizmann burno aklamovan. Dr. Weizmann izvijestio je zatim o svojim uspjesima u vodećih jevrejskih ličnosti Istočne Amerike, koji pokazuju veliki interes za Jev/ish Agency. Ovog puta posvetio je dr. Weizmann svoju glavnu pažnju pitanju Je\vish AgĆncy. Iz raznih izjava cijonističkog vodje dobiva se utisak, kao da je ovo pitanje znatno napredovalo. U Philadelplhji držao je dr. Weizmann o ovoj stvari s ondjašnjim vodećim jevr. ličnostima detaljne pregovore. Doskora će se obdržavati važna konfcrenca jevrejskih ličnosti Amerike, gdje će se raspravljati o osnutku velikog finansijskog instituta te o prvim formalnim koracima, potrebitim za osnutak američkog odjeljenja Jewish Agency. Sve jevrejske institucije, kaže ovaj bullctin, a napose Keren Hajesod, s najvećim interesom prate razvitak ovih pregovora Weizmanna, kako da sve američke Jevreje privede radu oko izgradnje Palestine, koji će biti okrunjen uspjehom. Izvještaji, što dolaze iz Middle Westa, obećavaju rekordni uspjeh. Keren Hajesod u Kanadi. Rad za Keren Hajesod u Kanadi proveden je energično i u velikom opsegu, te zaslužuje našu pažnju. Cijonisti Kanade, koji su se od vajkada isticali svojim radom za Palestinu, nastoje, da svoju reputaciju uzdrže. U Montrealu osnovan je red »Habonim«, koji prima samo članove, koji se obvežu, da su u svako vrijeme spremni za cionistički rad. Dužnost je svakog člana ovog reda, da svakog tjedna zadobije barem jednu osobu. Kako red sada broji 100 članova, to bi broj novaka morao nakon go-

BROJ 4.

»ŽIDOV«

5