Židov

<Ja u prvom redu sa žetvom i prodajom usjeva, može pokriti potrošak i potrebe samih ukućana. Drugo, da dostaje hrane za marvu kroz cijelu godinu. Uz to mora još biti nešto na pretek zemlje, na kojoj će se sijati i saditi usjevi za prodaju: duhan, sezam, lan, banane, vinograd itd. (tržni produkti s velikom cijenom). Prema ovome sam zatražio za porodicu barem 90—100 dunama, te ću to da obrazložim brojkama prema onom, što sam gore spomenuo. Računam na porodicu kao inventar: 2 pasminske krave (bajrutske ili bajrutsko frizijske) dvije bolje arapske i 2 (konja za rad. Za prehranu ovoga inventara nužno je: 2700 kg ječma, 1960 kg zobi, 10.800 kg djeteline, 8300 kg sijena, 1620 kg krupnoga graha, 1600 kg posije, 8640 kg slame. Prosječna žetva po dunamu (918 nf) u Palestini jest: ječma 160—170 kg po dunamu, zobi 160—170 kg po dunamu, krupnoga graha 80—100 kg po dunamu, sijena 280—300 kg po dunamu, djeteline 1200 kg po dunamu. Prema tome nužno je za pokriće hrane marve za zob 12 dunama, za ječam 17 dunama, za djetelinu 8 dunama, za sijeno 25 dunama, za grah 18 dunama. Ukupno 80 dunama. Uz to pridolazi za kuću, dvorište i bašću s—B5 —8 dunama, za vinograd, voćnjak i masline 5 dunama, za sadienje duhana, sezama itd. 5 dunama. Suma ukupno potrebnog zemljišta za porodicu 90—100 dunama. Žetve po dunamu, koje ovdje navadijam, su prosječno bolje žetve, koje se dobivaju u Palestini, ako se zemlja dobro obradi i ako je zemlja dobro odjubrena. Razumljivo je, da će se u praksi dogadjati varijacije prema gore i dolje, ali se time u poljodjelstvu uvijletk mora računati. 11. Toliko o pitanju same zemlje i načinu gospodarstva. Sada ću u kratko govoriti 0 investiciji kapitala i napose o samome radu pri izgradnji. Zaposjesti će se zemlja, čim je Arapi napuste t. j. nakon što oni odnesu svoju žetvu, jer uz taj uvjet su prodali zemlju. Računam, da će to biti najkasnije u junu ili julu. Parcelacija same zemlje i izradjivanje gruntovničkog lista trajat će isto jedno vrijeme tako, da ćemo moči okupirati zemlju sredinom augusta ili početkom septembra, u vrijeme, kad su najveće vrućine već prošle. Započet će se odmah sa gradnjom zgrada na terenu, koji će se ustanoviti, da je najprikladniji za kućna gospodarstva. Po mom mišljenju će to biti teren od prilike 100 dunama uz cestu, koja vodi u Atlit. Prve godine sagradit će se 3 kuće za stanove. 1 staja za marvu, 1 za konje u iznosu od 860 funti. Na inventuru će se kupiti 10 konja, 15 krava pasminskih i 10 arapskih, peradi sveukupno za 980 fun. Na mrtvom inventaru t. j. za sprave izddje se oko 300 funti. Za rezervu u slučaju bolesti i inih nepredvidljivih slučajeva 150 funti. Za prehranu ljudi 360 funti, a za prehranu marve 668 funti. Uz to je potrebno 100 funti za usjeve, koji će se posijati u prvoj I godini. Ukupno je dakle nužno 3250 funti. I Ja sam doduše preliminirao samo u goto- 1 vom novcu 3000 funti, a manjak bi se (

i imao pokriti u vrijednosti drva, koja će se ; importirati iz Jugoslavije i upotrijebiti za ; gradnju. Uz to bi se imalo u Jugoslaviji i da namakne na inventaru: 4 kola, 10 plui ga, 6 brazde, 1 sječkamica, 1 sijača mašina, 1 vjetrenjača, 2 košarke, 1 mlin za grušenje, jedna centrifuga, nužno orudje i alat. To je nuždan inventar, da se može uredno započeti rad. Jedan dio, na žalost manji, već je namaknut, a mi se nadamo, da će i ostatak pravovremeno biti namaknut. Da budemo sasvim neovisni u prvoj godini, u slučaju da ne bude rodna godina, ili da nam ne uspije da sve obradimo, to uzimani u svoj proračun svotu kao da cijelih 12 mjeseci sve moramo da kupimo za našu prehranu i za prehranu marve, ikao da nam zemlja ništa ne će nositi. No u istini to ne će biti tako, jer sam uvjeren, da ćemo ipak dobiti jedan minimum, tako da onda onaj odgovarajući dao novaca ostaje za rezervu u drugoj godini. U prvoj godini sigurno ćemo dobiti od svoga gospodarstva: Od 15 krava mlijeka a 2000 It 36.000 It. Od 10 krava mlijeka a 600 It 6000 It. Uzimam minimalnu cijenu za mlijeko od piastera i pol po litru, to dobivamo na prodaji mlijeka 540 funti 10 dunama povrća po dunamu 10 funti 100 » 10 dunama duhana po dunamu B—lo8 —10 funti 80 > za sezam, lan 50 » od peradarstva 25 » Ukupno 795 funti. Na ovo miožemo računati kao minimum, koji ćemo u svakom slučaju dobiti i koji će ostati kao rezerva za izgradnju i fundiranje gospodarstva u drugoj godini. 111. Gradnja kuća će se provoditi u vlastitoj režiji, a biti će uposleni djelomično pri ovome poslu naši halucim, koji su se izvježbali u zidanju, u koliko ne će biti potrebni za okupaciju i obradjivanje tla za iduću godinu. Zida se solidno t. j. od kamena ili opeka i betona. Ove kuće biti će kasnije stanovi za pojedinu porodicu, a svaka staja će se dijeliti za dvije porodice nakon što će se iza tri godine razdijeliti gospodarstvo. Gospodarstvo se vodi barem kroz tri godine u zajednici pod upravom jednog stručnjaka, ikoji je za sve odgovoran i koji imade glavnu i odlučnu riječ u svim stvarima. Njemu uz bok stoje još dvojica haverim, s kojima se on imade 0 svemu da posavjetuje. Iza tri godine, nakon što svaki posjeduje svoju kuću, dijeli se zajednička uprava cijeloga posjeda. 1 svaki kolonista prima svojih 90 —100 dunama pod vlastitu upravu. Rad će se i onda nadalje voditi u kooperativi članova t. j. u uzajamnom potpomaganju pri radu. Pojedine institucije kao mljekama. bunar, vršaća mašina i traktor, ostaje uvijek vlasništvo cijele kolonije. Odnošaj pojedinaca prema zajednici i prema Savezu Cijonista je utvrdjen posebnim ugovorom, koji svaki ima da potpiše. U slučaju spora odlučuje obranički sud, ikako to predvidjaju statuti. Odnošaj prema Keren Kajemetu, koji daje zemlju u nasljedni zakup, ustanovljen je posebnim ugovorom, koji zajiamčuje slobodu gospodarenja i osigurava porodicu koloniste u svakom

slučaju. Time je ukratko ocrtano ono, sto će se u Tiri u najkraćem roku da učini, naime da se udlari nov temelj jednoj naseobini u Erec Jisraelu. A šta to znači, ne trebam da tumačim. Samo uzajamna saradnja triju faktora: novaca, rada i zemlje, stvorit će iz Erec Jisraela opet židovsku domovinu. Pri tome Židovi Jugoslavije ne smiju ostati po strani. Zemlja je tu, a i iskušana radna snaga naših halucim; treba da se još nasmogne i ostatak novaca, pa će se ostvariti ono, čemu se nije još prije par godina nitko nadao: >Naselje Židova Jugoslavije u Erec Jisraelu.«

Inž.

Hugo Zaloscer,

Novac u zemlji

Jedni to nazivaiu konjunkturom, drugi spekulacijom. Odjeknulo je već i u Evropi i gotovo svi cijonistički listovi puni su toga i nekako pesimistički posmatraju ono, što se zadnjih mjeseci zbiva u Palestini. A što se zapravo dogodilo? Svakako nešto, što u Palestini još nije nikada bilo. Počelo je dolaziti novaca. Cijonistička organizacija dobiva razmjerno dvostruko, Rothschild opet šalje, i što je glavno, dolaze Židovi sa novcem. Koliko i kako se to vidi i osjeća u životu, hoću da prikažem u ovom članku. ♦ Sa znatiželjom sam se bio vratio u zemlju, koju sam ostavio još za vrijeme krize. Ova je trajala gotovo 3 godine. Moglo se onda izbivati iz Palestine i po čitavu godinu, a na povratku naći sve po starom. Iste ulice, iste ljude s istim teškim brigama i zabrinutim licima. Nikaki napredak, često i nazadak moglo se onda konstatovati na svakom koraku. Cijonistička organizacija bila je bez sredstava i nije mogla svoje institucije, koje svojim djelovanjem duboko zasijecaju u naš privredni život, snabdjeti kapitalom za pogon. K. K. L. nije mogao kupovati zemlje, K. H. nije bio u stanju da vrši poljoprivrednu kolonizaciju. Postojeće njegove kolonije nisu čak ni dobile pravodobno sjemenje i pretrpjele su grozna vremena. Hipotekama banke je jedva nekako vegetirala , pa je gradjevna djelatnost bila ograničena na minimum. Biljteni o imigraciji bili su mršavi i donašali su smiješno malene cifre. Dolazilo je mjesečno po koja stotina halucim, za koje onda nije bilo zaposlenja. U gradovima hiljade neuposlenih radnika, koji su u pravom smislu riječi gladovali. Nigdje i ni od kuda novaca. Kriza u privrednom životu došla je do vrhunca, niko nije imao novaca, trgovci da ne propadnu, davali su robu na dug i tako tek došli u nemoguće situacije. Mlade tvornice, kojie su započele nedostatnim kapitalom, obustavile su posao, jer nitko nije mogao plaćati robe. Tako je opet novi broj radnika i činovnika ostao bez zaradie i ovaj circulum vitiosus nije imao ni kraja ni konca. Ova je napetost donekle popustila, kad je prije godinu dana Keren Haiesod redovitije počeo primati sredstava, kad je započela duhanska kampanja i ojačao turistički pokret. Vrativši se sada nakon 7 mjeseci izbivanja, našao sam naš položaj u zemlji iz temelja promjenjen. ♦

2

»ŽIDOV«

BROJ 10