Židov

Prolazeći ulicama Tel Aviva, svuda se vide teretna kola i deve, kojima halucim dopremaju gradjevni materijal na gradilišta. Znak je to, da se gradi. I doista se ne može proći ma i jedhom ulicom, u kojoj se ne bi vidjelo po nekoliko novih kuća i nekoliko njih, koje se grade. Izlazeći iz starijeg dijela grada prema moru s desna i lijeva Allemby-eve ulice, nastaju nove gradske četvrti. Ne jedna ulica i ne dvije, već cijele četvrti sa po nekoliko stotina kuća. Naravno, ne izgleda to baš onako, kako si to predstavlja Evropljanin, nisu to neboderi i ovdašnje tvornice nemaju dimnjake 50 m. visoke. Sve to odgovara prilikama. K.ako je MVeizmann rekao; Teška zemlja, teško vrijeme i teški ljudi. Moglo bi se tu koješta kritikovati: kuće su često neukusne, često nedovršene, tu loše gradjene, tamo neumjesno postavljene. No sve zajedno ima da se posmatra sa jednog stajališta, koje stoji u ljestvici samo za pedalj više od one krize, koja je prijetila, da će nas u klici ugušiti. U Tel Avivu sagradjeno je u zadnjem polugodištu oko 500 kuća i dvije tvornice. Posjetimo li Jernsolim i Hajfu, vidjet ćemo, da doduše gradjevna djelatnost daleko zaostaje za Tel Avivom, no postojeće već gradske četvrti neprestano se izgradjuju i povećavaju. Ova gradjevna djelatnost već sama donijela je znatan promet, cirkulaciju novca i tako djelomično sanirala privrednu krizu. Cijeli niz cementnih industrija i trgovine oživjtele su i davaju zarade stotinama namještenika. Tvornica Silikatopeka, koja je već nekoliko puta stajala pred propasti, sada radi i danju i noću bez prestanka. Stotine radnika i veliki broj poduzetnika rade kod samih gradnja. Daljnji broj rade kod transporta gradjevriog materijala. Trgovci opet prodavaju robu uz gotov novac, zaslužuju i stičiu Banke su opet započele življim radom. Davaju zajmove za gradnje i druga poduzeća i tako sve više novaca dolazi u opticaj. A odakle laj novac? Kako sam vec spomenuo, Cijonistička Organizacija, hvala Keren Hajesodu, mogla je svoj rad postaviti na čvrste temelje. Budžet je doduše i opet skučen i reduciran, ali se preduzeti radovi mogu da izvrše. Sve je u stanju konsolidacije. Kolonije se izgradiuju, upotpunjuju i ima izgleda, dd doskora više ne će trebati pomoći Keren Hajesoda i moći same se dalje razvijati. Isto se tako konsolidiralo mizerno stanje školstva. Još prije nekoliko nedjelja prijetio nam je štrajk učitelja, kojima još uvijek nisu bili isplaćeni posljednji obroci zaostalih plaća. Sada je i ovo loše stanje uklonjeno. Ali glavna je karakteristika za ovu perijiodu taka imigracija Židova, koja je zadnjih mjeseci dosegla svoj rekord. Popreko 2000 židovskih duša dolazi mjesečno. Imigracijom ured cijonističke organizacije prisiljen je potrebom, da neprestano od vlade moli nove dozvole. A vlada, koja je uvijek stajala na stajalištu, da se imigracija ima da vrši samo na temelju potrebe radne snage i mogućnosti zaposlenja, sada je pristupačnija u tom pogledu. S ovim jakim porastom nastupila je u imigraciji i temeljita promjena. Dok su se prije useljivali gotovo isključivo halucim bez ikakvog kapitala, sada

dolaze, u glavnome iz Poljske, ljudi druge jedne kategorije. Opisati ovu četvrtu aliju ponešto je teško. U jednu se ruku može ustvrditi, da je imigracija od 1919. do 1923. donijela ljude, koji su za izgradnju zemlje bili podobniji, koji su dolazili s jednom idejnom podlogom i bili halucim. Naprotiv, sada dolaze ljudi, koji pod pritiskom lošeg privrednog stanja i lakog antisemitizma u Poljskoj hoće da ovdje sebi stvore egzistencije. Veći dio ovih useljenika posjeduje nešto kapitala, a uvijek je ijedan broj imućnijih trgovaca i industrijalaca. Drugim riječima, započeo je da radi privatni kapital, privatna inicijativa. 1 baš u tome leži glavna promjena od prijašnjih vremena. Jasno je sada i očito, da nam je privatni kapital strašno manjkao i da bez njega ne bi nikada mogli postići ono, što nam jje cilj. Mnogi to sada uvidjaju i propovijedaju povratak Herzlu. A on je svojim pronicavim okom već onda znao, da je jedino taiko moguće izgraditi zemlju. Od sakupljenih sredstava moguće je izvoditi tek jedan dio obnovnoga rada, pa i onda kad će se ta sredstva podvostručiti. Privatna inicijativa donijela nam je ono, što do sada gotovo nismo imali: početak industrije. Postoje već razne tvornice, a grade se i projektiraju uvijek nove. Najprije u malenom okviru i oprezno, kasnije će se one povećati. Za primjer navest ću planove tvorničara Deifinera. Postavio je 20 strojeva za tkanje svile sa bojadisaonom i prije 2 tjedna tkaonica je započela radom. Bude li se našao dobar trg za svilu na cijelome prednjem Orijentu, g. Delfiner će povećati tvornicu na dvostruki kapacitet i više. Danas već može ova tvornica računati sa sigurnim uspjehom. Egipatski trgovci kupili su svile, koliko god u ovoj godini može da producira. Pošto u zemlji uopće nema sirovina, uzgoj svilene bube posve je nepoznat, to g. Delfiner ima namjeru, da naskoro započne ovom kulturom na vlastitim velikim plantažama duda, koje će zasaditi. Ova bi kultura mogla da postane jedna veoma važna grana palestinskog gospodarstva, pa se danas još ne može procijeniti zamašitost ovog projekta. Jedno je ali sigurno. Za ovo je jedino poduzeće potreban kapital od najmanje 100.000 L. Nikada naša organizacija ne će imati toliko sredstava, da će moći u jedno jedino poduzeće ulagati tolike svote. To mogu samo veoma bogati industrijalci i privatna društva, koja će raditi na dobit. * Sa sviju se strana sada intenzivno pokreće pokret Geulat haarec. Nakon duge stanke započelo se sada kupovanjem zemlje u svrhu poljoprivredne kolonizacije. Na kupnju od onih 40.000 dunama, koju je Keren Kajemet započeo prošle jeseni, nadovezat će se daljnje kupnje, za koje se već vode pregovori. Optimiste se nadaju, da će uspjeti, još ove godine kupiti preostali dio Emeka i terene izmedju Hajfe i Emeka, svega skupa nekih 300.000 dunama. Veliki dio kupiti će Keren Kajemet, a i privatna društva reflektiraju na velike terene. Čini se, da je svestrano postalo jasno, da treba što bolje iskoristiti ovai momenat, kad! Arapi hoće da prodavaju. Tako bi još tokom jedne godine bio cijeli kraj od Hajfe do Jordana u židovskom posjedu.

Na liniji Hajfa-Jafa takodjer se kupuje i naseljuje, kao nikada prije. Oko 10 km. južnije kod Tire kupio je Keren Kajemet 500 dunama za tamošnju kvucu i 1000 dunama za našu koloniju. Budući je momentano dana mogućnost za kupnju od daljnjih 2000 dunama na istome mjestu, naša je zadaća nastojati, da ovaj prekrasni i važni teren dodje u dobre ruke. Nema sumnje, da će ovdje Još u ovoj godini nastati nova važna tačka na terenu od 3 do 4000 dunama. Daljnjih 10 kilom, južnije je kolonija Atlit, gdje se nalazi prva solana u zemlji. Da nedavna još poznato gnijezdo malarije, danas su močvare isušene i Pika (bar. Rothschild) namjlerava sada povećati ovu malu koloniju. Još nekoliko kilometara južnije započinje veliki močvarni teren Kebara na površini od 40.000 dunama. Cijela je okolina ove močvare u posjedu Pike i sanacija tamošnjih kolonija Zihron-Jakob, Beniamina, Marah i dr. bila je nemoguća, dok ove godine nije vlada dala Piki opciju na cijeli teren. Pika mora da osuši močvaru, a za to dobije zemljište na iskorišćivanje. Za ovaj rad treba silne svote, koje barun Rothschild redovito stavlja na raspolaganje svojoj organizaciji. Za godinu, dvije močvara će biti osušena, cijeli kraj zdrav i oko 40.000 dunama slobodno za židovska kolonizaciju. 40 kilometara južnije od Hajfe razvija se 33 godine stara kolonija Hedera. Ona je djelo privatne inicijative. Razvija se brzinom kao nijedna druga kolonija. U zadnje se tri godine broj stanovnika podvostručio. Po terenu bila je Hedera uvijek najveća kolonija u zemlji, a u prošloj je godlini kupljeno pokraj kolonije još 8000 dunama. Najveći je skup judejskih kolonija. Gusto posijane nižu se jedna na drugu. Sada je tendencija spajati terene pojedinih kolonija. Ovo djelovanje počinje kod najsjevernije judejske kolonije Kfar Sabe i ide preko Petah Tikve do Tel Avtva. Počinje opet kod Rišon le Cijona, koji hoće da svoj teren spoji sa Nes Cijonom, a ova opet prema jugu sa Rehobotom, gdje Te zadnjih mjeseci kupljeno nekoliko hiljada dunama. U najnovije doba počelo se kupovati i na liniji Jafa-Jerusolim. S ovim naglim i intenzivnim kupovanjem nadošle su i neke negativne pojave. To je ona konjunktura i spekulacija, koju sam uvodno spomenuo. Veliku potražnju gradilišta iskorišćuju neki agenti i žaradjujući velike svote, tjeraju cijenu u vis. Od ovog ružnog postupka trpe imigranti direktno, a gradjevna djelatnost indirektno, jer se gradjenje kuća znatno povisujte (15 —20%). Kako prijeti opasnost, da se ovo spekuliranje proširi i na poljoprivredno zemljište i preuzme maha, morat će se poduzeti brze i energične mjere, da se ovom manipuliranju stane na put. Načina ima za to više, pa držim, da ne će biti teško dovesti ovu trgovinu u normalne granice. Nisam u stanju, da tačnim brojkama prikažem napredak zadnjih 6 mjeseci. Bilo bi interesantno saznati, koliko je svega skupa kupljeno zemljišta, gradjeno kuća, osnovano industrijskih poduzeća i još bi zanimlvije bilo konstatovati, koliko je ušlo u zemlju novaca. Uvjeren sam, da su to ugledne brojke. To su u glavnome moji dojmovi. Mislim, da nikada pri?e nije bilo toliko raz-

BROJ 10.

>2 1 D O V<