Židov

djena, a da bi u bliže vrijeme mogla da izvede djela, koja bi ozbiljno mogla da promijene situaciju na prednjem Orijentu toliko, te se cijonistička politika ne bi više oslanjala na mandat i Balfourovu deklaraciju. Englezi umiju da se snalaze. Mnogi su nagadjali, što li će sve da bude. kad je Ibn Saud, sultan Vahabita protjerao Huseina iz Hedžasa. arapskog vladara, kojeg je protežirala Velika Britanija. Govorilo se o panislamskom kongresu obzirom na pitanje kalifata. Rekoše, da će kongres biti ove godine. Izgleda, da ga ne će biti. Husein živi u azilu kod svog sina, a Vahabiti preuzeše vodeću ulogu na arapskom poluostrvu i sad se na kraju prenijela vijest o nekom ugovoru Vahabita s Velikom Britanijom. Ne može se zasada ispitati, što je sve u toj vijesti istinito, ali izgleda, da Englezi ni pored Vahabita ni jesu izgubili teren u Prednjem Orijentu. Sueski je kanal važna politička i strategička točka. Englezi će umjeti da brižno čuvaju obadvije strane kanala u svojim rukama još dugo vrijeme. A kolikogod nas nutarnje simpatije vezalo uz pokret islamskih naroda, naš realni pogled mora biti upravljen na praiktičnu situaciju i po tome valja udesiti našu političku orijentaciju. 1.

Napredak rada u Palestini

Velika imigracija prekoračuje budžet Keren Hajesoda. Kolonizacijom rad u Palestini, koji se vrši sredstvima Keren Hajesoda, razvijao se u mjesecu februaru i dalje u smjeru i opsegu, koji zadovoljavaju. Položaj na radnom tržištu je dobar, pa novi useljenici nalaze zaposlenje u gradjevnoj industriji i ostalim granama obrta. U Petali Tikvi, gdje su uzgajači narandia završili ovu sezonu s velikim uspjehom, zaposleno je tisuću židovskih radnika. U Tel Avivu gradi se svakog mjeseca do 100 kuća. 1 u Hajfi raste neprestano broj novih kuća. Društvo Zion Coitimen wealth počet će doskora da gradi 100 novih kuća i ceste u novoj gradskoj četvrti lierclija. Osam hiljada novih halucim moći će u narednim mjesecima ući u Palestinu na temelju imigracijonih certifikata Cionističke Egzekutive. Pored njih dolaze u Palestinu mnogobrojne porodice vlastitim sredstvima. Imigracija iznosila je u mjesecu februaru 2000 ljudi, a u martu prekoračila je broj od >3OOO osoba; najveći dio tih useljenika došao je iz Poljske. I u narednim će se mjesecima, čini se. imigracija sve više uvećavati. Imigracija stvara djelomice i nove industrijske i obrtne grane- U februaru dao je sam Keren Hajesod obrtnicima zajmove u visini od 1200 funti. Od ovih zajmova treba kao novitet istaći zajam ribarima. koji su došli iz Soluna i nastanili se u pomorskom gradu Ako. Dobili su iz sredstava Keren Hajesoda zajam od 725 funti, koji će vraćati u obrocima. Uspije li ovaj eksperimenat. doselit će se u Palestinu nove porodice židovskih ribara iz Soluna. Ođ ostalih zajmova treba da se spomene kredit od 200 funti, dan radionici za popravak strojeva u novoj židovskoj koloniji u Emeku. Afule. I hebrejska

tehnička škola, koje se budžet većim dijelom pokriva sredstvima Keren Hajesoda, počela je svoju djelatnost 16. februara. Trideset učenika polazi trogodišnji ikurz za gradnju kuća i cesta, a osamdeset radnika posjećuje razne večernje tečajeve. Ova je povišena imigracija učinila, da su izdaci za useljenje u prvih pet mjeseci ove budžetne godine iznosili više od 18.000 funti. Imigracijom budžet, koji je u prošloj godini iznosio 30.000 funti, odredjen je za ovu godinu samo sa iznosom od 27.800 funti, jer se nije računalo na tako veliko useljivanje. Kad je ovaj budžet bio postavljen, iznosila je mjesečna imigracija prosječno 300 do 600 Osoba, a sada se useljuje svakoga mjeseca nekih 2000 do 3000 ljudi. Zbog toga je razumljivo, da Keren Hajesod ne može u granicama predvidjenoga budžeta davati toliko golema sredstva, kakova traži nova imigracija. Već u februaru prekoračen je imigracijom' budžet za 6500 funti. Izdaci Keren Hajesoda za tu imigraciju podijeljeni su ovako: 2150 funti za isplatu osobnoga poreza, takse za iskrcavanje u Palestini, karantenu, desinfckciju itd., 1226 funti za- obezbjedjenje novih imigranata za prvih dana njihovoga boravka u Palestini. 1285 funti za razne potpore imigranata. 332 funte za liječničku pomoć. 373 funte za putovanje novih imigranata do mjesta njihovoga uposlenja, 818 funti za izdržavanje kuća za imigrante. 809 funti za gradnju kuća za imigrante u liajfi. 2675 funti za hahšaru u Evropi. 1442 funte raznim palestinskim uredima u Evropi. 2800 funti za pokriće troškova imigracijonih ureda u Palestini i 2980 funti za zajmove useljenicima bez potrebnih sredstava, da im se omogući naseljenje. Ovo nužno prekoračenje imigracijonoga budžeta stavilo je sav rad u Palestini u težak položaj, a jer računamo, da će imigracija i u narednim mjesecima rasti, uvećat će se sve više i taj deficit. Keren Hajesod je sve dosada mogao da pošalje u Palestinu svakoga mjeseca potreban novac za pokriće ustanovljenoga budžeta. Time je u neku ruku stvoren u Palestini tako povoljan finanđijalan položaj. kakav u toj zemlji još nije bio vladao. Ali zbog uvećanja imigracije i unatoč tome. što je Keren Hajesod redovno doznačio svote predvidjene budžetom, nije taj novac dostajao, da se pokriju potrebni izdaci, pa je nastao deficit, koji je svakoga mjeseca sve više rasao i konačno počeo da ugrožava financijalne prilike u zemlji. Nema drugoga izvora i načina. da se taj deficit ukloni, nego da se povise primici Keren Hajesoda. 1 ako bi Keren Hajesod mogao da u Palestinu šalje novac i preko granica odredjenoga budžeta. Održi li se napredan i golem razvitak cijonističkoga rada u Palestini za posljednjih mjeseci i ne če li se trebati da zbog prilika u zemlji priječi imigracija, kako je to nekoć bilo. bit će a i jest potrebno, da Židovi sviju zemalja, koji imadu interesa na izgradnji Palestine, u narednim mjesecima ulože naročito mnogo truda u rad za Keren Hajesod. kako bi mu omogućili, da izvrši svoje Znatno uvećane zadatke.

Dr. Hozea Jacobi

U nadopunjenju našega izvještaja o pogrebu blagopok. nadrabina dra. Hozeje Jacobija donosimo danas najavljeni govor dra. M. M a r g e 1 a, koji je pun lijepih misli i dubokoga osjećaja zahvalnosti prema dugogodišnjem ravnatelju židovske škole, učinio jak i snažan dojam na sve slušatelje. Govor glasi:Žalobni zbore! Cijenjeni ožaloščenici! Dok ovdje stojim za odrom našega plemenito* nadrabina dra Hozeje Jacobia, da se s njime u ime naže židovske škole posljednji put oprostim, obuzima moju dušu duboka tuga i osjećaj, kao đa teškj udarci kiadivca biju u mome srcu. Odjek onoga tugaljivog glasa, što se nekoć zaorio iz ruševina svetišta ierusolimskog, odjek toga glasa dopire u ovome času do moga uha s očajnim pitanjem: Ma kol šamata behurba zu? Kakav si glas čuo iz ruševina ovoga svetišta? Čuo sam tužni, potresni glas: Oj lahem levanim šegalu meal šulhan avihem! Teško djeci, koja su protjerana i prognana od stola svoga oca! 1 zaista, nijesu samo vlastita djeca prognana od stola svoga plemenitog oca, već se svima, velikima i malima, starima i mladima, svim članovima čitave naše rastužene opčine slomio, razbio šulhan adonaj sveti žrtvenik, na kojemu je kroz mnogo decenija bilo prineseno nesebično, požrtvovno, idealno i blagoslovno djelovanje na čast Božju, na čast i diku Izraelovu, na čast j korist mile naše otadžbine. Nije sada moja zadaća, da govorim o pojedinim fazama blagoslovnoga rada, o krasnim vrlinama, o odličnim svojstvima, o .uzornom značaju plemenitoga pokojnika, nestora rabina u našoj zemlji. To je već danas iz rječitih usta iscrpivo, temeljilo i vjerno došlo do živoga izražaja. Jer sva se pojedina djela i nastojanja pokojnikova slijevaju u zaokruženu, skladnu, harmonijsku cjelinu, čim spomenemo našu židovsku školu —, njegovu židovsku školu kojoj je on kroz mnogo decenija bio budnim, brižnim ocem 1 ravnateljem 1 čiju izgradnju valja zahvaliti jedino njegovoj ustrajnoj, neumornoj revnosti i požrtvovnosti. On je našoj židovskoj školi ne samo pružio novu zgradu, već ju je ispunio, prožeo 1 prođahnuo svojim vatrenim duhom, čistim, Istinskim duhom, duhom svoga dubokoga znanja i ljubavi prama Židovstvu i čovječanstvu* duhom, koji je oživljavao čitave naraštaje i time ujedno udario nerazorive temelje našoj opčini, koju je on gledao, kako s njime raste i cvate, dok je postala najvećom općinom u našoj otadžbini. Ata hanisajon veata hamaase! Bio si iskustvo i bio si djelo! Tako si vršio trajan, besmrtan rad za buduća vremena. Mipi olelim vejonkim jisadta oz, jer ti si naučao svoje mališe, da građe tvrdiavu židovstva, da gaje ideale religije, đa čuvaju načela ćudoredja! Mi ćemo, plemeniti pokojnice, .u tvome besmrtnom duhu dalje graditi tvoju tvrdjavu i tebe se vazda sjećati u Iskrenoj, srdačnoj barnostf. Leh bešalom! Podjl s mirom! Poslužila tvoja uspomena miru i bila blagoslovljena! Amen. izjave sauČešća. Povodom smrti blagopok. nadrabina dra. Hozeje Jacobia primila je zagrebačka bogoslovna općina velik broj pismenih i brzojavnih izjava sa učešća, od kojih objelodanjujemo ove: Izraelitskoj bogoslovnoj općini u Zagrebu. Povodom smrti veoma zaslužnog gospodina nadrabina dra. Hozeje Jacobi-a izvolite primiti izraz naše kondolencijeU Zagrebu, dne 23- aprila 1925. Za prvostolni kaptol zagrebački; Dr. Dominik Premnfc, prepošt, prolektor. * Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. Zagreb, dne 22. aprila 1923. Predsjedništvu fzraefitske bogoštovnć općine u Zagrebn. Primivši Vaše žalobno pismo od 22.

4

»ŽIDOV*

BROJ 19