Židov
sret patriarsi i pobožnici i dovikuju mu: »Baui vešolamn«. Ovaj govor g. nadrabina dra. Weszela učinio je dubok dojam. Sarajevska ašk. općina i nadrabin g. đr. Weszel odaslali su brzojavno saučešće zagrebačkoj općini i porodici pokojnika. —i—
Iz židovskog i cijonističkog svijeta
Turneja gosp. Izraela Cohena. Posjet grofu Betblenu. Generalni sekretar Cijonistiičke Organizacije g. Izrael Cohen vratio se ui London sa četveromjesečne turneje poduzete u interesu Organizacije i političkoga fonda londonske Egzekutive. Na toj turneji posjetio je još u mjesecu februaru, sekretar Cohen i naše krajeve zadržavši se u Zagrbu i Beogradu, gdje je postigao dobre rezultate. Bio je osim toga u Belgiji, Njemačkoj, Poljskoj], Letskoj, Litvi, Ceh ©slovačkoj. Madžarsko}, Austriji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Bukovini i Transilvaniji. U Varšavi, Vilni, Rfgi, Libau, Dorpatu, Revalu, Budimpešti, Zagrebu, Beogradu, Solunu i Ateni, govorio je pred širim mnogobrojnim općinstvom. U Budimpeštu svratio se je dva puta i za oba še boravka trudilo, da potpomogne dobro rješenje pitanja o legalizaciji cionističke djelatnosti u Madžarskoj). Za prvoga svog posjeta u februaru prisustvovao je konferenciji židovskih reprezentanata, koju je sazvao ministar za prosvjetu grof Klebelsberg; a za drugog svog posjeta, dne 31. marta, razgovarao je sa ministrom predsjednikom, grofom Betblenom. Grof Bethlen je izjavio, da se madjarska vlada nikako ne protivi djelatnosti cijonističke organizacije, a jedini razlog, što dosada nije legalno priznata jest stav vodstva madžarskih Židova. Obećao je da će to pitanje potanje pretresti j izjavio, da će se ono po svoj prilici moči 'povoljno da riješi. Balfour prispio u London. Dvadeset i četvrtoga aprila ,uveče stigao je lord Balfour u London. Londonska cionistička grupa priredila mu je oduševljeni doček. Više ođ dvije hiljade židovskih manifestanata bilo je na kolodvoru na koji je prispio Balfour. Nov] film sa radnjom iz Palestine. U članku »Pisma iz Evrope«, koji smo donijeli nedavno u našem listo bio je govora o tom, da će se doskora .izdati film, prema romanu poznatog francuskog pisca i književnika Pierre B e n o i t a »Izvor Jakovljev«. Ulogu Agare, glaVne junakinje toga romana igrat če čuvena araerikanska glumica Bettv Blyte, poznata po svojoj l uspjeloj interpretaciji kraljice od Sabe u Istoimenom filmu. Film romana »Izvor Jakovljev« izradit će švicarsko-francusko filmsko (drušfrvo »iMarkus«. Filmsko je društvo zajedno sa glumicom Đetty Blyte otputovalo 13. aprila u Kairo i Palestinu, gdje če še snimati film. Emigracija iz Poljske u Palestinu. Varšavski palestinski urSF saopćuje podatke o emigraciji iz Poljske u Palestinu. Ovi podaci svedeni na zaokružite brojeve kazuju, da se je u godini' 1920. iselilo iz Poljske u Palestinu 1000 osoba, godine 1921. 2000, god. 1922. 3100, god. 1923. 3050 i godine 1924. 8000 ljudi. U januaru godine 1924. otišlo je u Palestinu svega samo 90 osoba, a u decembru iste godine iselilo se 823 ljudi, u januaru 1925. 1200 osoba, u februaru 1200 i u martu 3000 osoba. Kako si poljska vlada zamišlja židovsko školstvo. Poljski ministar za prosvjetu Grabski predložio je ministarskom savjetu za istočne provincije i pitanja nacionalnih manjina projekt o uređšenju židovskoga školstva u Poljskoj. Ovaj projekt predvidja, da židovske škole imadu jednaki karakter kao i poljske škole odredjenoga tipa. Prema tome se u židovskim školama ima da vrši obuka u poljskom jeziku. Predvidjeno je svetkovanje subote i naučanje židovskoga vjeronauka. Pored toga mogu se u tim školama obučavati predmeti sa judafstičkoga područja u hebrejskom jeziku. I za to snosila bi troškove vlada. U. privatnim židovskim školama može se nastava vršiti na jidiš ili hebrejskom jeziku. Hedarlm če se proglasiti školama, kojih .polazak dostaje, da se .izvrše odredbe zakona o polasku škoia, • ako nastavni program u njima dostigne zatraženi nivo.
Hans Herzl . . . ITA javlja, da je pokršteni Hans Herzl, koji je nedavno u nekom londonskom katoličkom časopisu nastupio protiv životnog djela svog oca, došao u Đeč. 0 svrsi njegova dolaska ne zna se ništa; u bečkim mišljena rs k i m krugovima vlada namjera, da se njegovo prisustvo iskoristi u svrhu katoličke propagande. Židov) u Rusiji. Peti broj lista «Blatter fiir Demograpltie, Statistilk und VVirtschaftskunde dtr Juden« objavljuje interesantnu statistiku o udjelu Židova u carističkoj i sovjetskoj vojsci. Iz te se statistike Vidi, da je udio Židova ,u armijama canzma i u vojsci sovjetske vlast; < dgovarao .procentu Židova u odnosu prema svemu •pučanstvu. U godini 1913. brojila je caristička armija 4 posto Židova, dok je relacija Židova prema svemu pučanstvu iznosila 4.05 posto. U crvenoj armiji bilo je 1923. 2.2 posto Židova a procenat prema svemu pučanstvu bio je u to vrijeme 2.1 posto. Godine 1920. bio je procenat Židova u crvenoj armiji još manji, iznosio je 1.35 posto. Židovska općina a Leipzigu za Keren Hajesod. Reprezenlantska skupština židovske općine u Leipzigu zaključila je na svojoj skupštini od 30. marta, da Keren Hajesodu pridonosi godišnje iznos od 500 maraka. Proslava desete obljetnice smrti J. L. Pereca u Varšavi. 13. aprila svečano je proslavljena ti Varšavi deseta obljetnica smrti Jicboka Lejb Pereca. Mnogo hiljada ljudi posjetilo je pjesnikov grob na vairšavskom groblju. Pred »Ohel Perecom« koji zaprema grabove triju, književnika, Pereca, Ansky-a i Dinesohna održan je svečani pomen, pa je tu govorio spomen slovo književnik Šalom Aš. U dvorani Kaminsky-kazališta održana je Perecova slava, koju su aranžirali židovski književnicu i žurnalisti. Pjesnik i publicista David Nomberg govorio je ovdje spomen slovo, a iza toga pričao je Šalom AS interesantne epizode iz života Perecova. Na kraju izvedeni su dijelovi iz nekih Perecovfh drama u režiji i inscenaciji Davida Herrmanna. Keren Hajesod u Americi. Otvorenje hebrejskoga univerziteta u Jerusolimu bilo je proslavljeno gotovo u svim krajevima i gradovima Amerike. Propagandisti Keren Hajesoda spretno su izrabili dobro propalestinsko raspoloženje tih proslava za kampanju Keren Hajesoda i übiranje novca. Naročito je vanredan uspjeh postignut u New Varku. Taj je grad namaknuo svote, kojima je prekoračio granicu svoga kontingenta od 600.000 dolara i doprinio u gotovom več 400 hiljada dolara. 340.000 dolara doznačeno je već amerikanskom glavnom uredu. Odi pojedinih gradskih četvrti stoji na prvom mjestu BronzCity sa 40.229 dolara u gotovu. Hariem je javio da je na svom mitingu prigogom proslave otvorenja universiteta dostigao svoj kontigenat od 50.000 dolara. Philadelpbia, grad, koji je lane svojim vanrednim apelom namaknuo svotu od 300.000 dolara obvezao se je da će u kampanji za ovu godinu sabrati 350.000 dolara. Predradnje za sabirnu kampanju u Washingtonu vrše se u punoj mjeri. Taj je grad preuzeo kontingent odi 50.000 dolara. Kampanja je zakazana za vrijeme od 17. 24. maja. Pittsburgh će doskora namaknuti svoj kontingent od 50.000 dolara. 39.000 dolara je već sabrano. Spectikacija primitaka Keren Hajesoda u martu. 1. Udružene Države L 33.499. 6. 10. 2. Njemačka 4.723. 4. 1. 3. Rumunjska: Bukarešt L 2.935. 1. 10. Besarabiia 700. —. —. Bukovina 291. 10. 1. Transilvanija 220. —. —. 4 146. 11. 11. 4. Poljska; 1 Var šava (inki. z. Galicija) 3.40. —. 6. Lavov 475. 19. 2. V?ln a 62. 6. 0. 4.018. 5. 8. 5. Južna Afrika 3.000. —. —. 6. Kanada 2.087. 13. 8. 7. Austrija 1.417. 15. 11. 8. Engleska ' 1197. 19. 3. 9. Holandija 867. 19. 6. 10. Egipat 697. 8. 7.
11. Litva 600. —. —, 12. Čehoslovačka 576. —. 10, 13. Argentina 500. —. —. 14. Belgija 396. 19. 8. 15. Francuska 336. 5. 3. 16. Norveška 301. 18. 17. Letska 245. 12. 6. 18. Estonska 211. 16. 10. 19. Švicarska 201. 4. 2. 20. Tunis 108. 2. 2. 21. švedska ' 107. 4. 3. 22. Elzas i Lorena 103. 1. 7. 23. Gdansko 73. 9. 3. 24. Palestina , 36. —. 8. 25. Bugarska 35. 9. 1. 26. Jugoslavija 11. —. —. 27. Pojedinačni doprinosi 3. 1. 4. 59.505. 11. —. Fond dragulja Internacionalne Ženske Organizacije 112. 2. 5. L 59.617. 13. 5. Sveukupni primicil Keren Hajesoda iznose prema tome L 1.772.326. 16. 10. Direktorij Keren Hajesoda ističe u okružnici na sve komiteje Keren Hajesoda ove lijepe rezultate, ali ujedno upozorava da pojačana imigracija sili, da se uvelike prekoračuje budžet, pređviđjen u njene svrhe. U prvih pet mjeseci, to će reći do konca februara izdalo se je zbog alije 6.500 funti više nego je bilo predvidjeno u budžetu. Pojačana imigracija ustrajat će jamačno i dalje,’ pa će se ove godine njena stavka u budžetu morati prekoračiti za nekih 12.000 funti. Ovi će se izdaci moči namaknuti samo tako, ako se primici Keren Hajesoda održe na visini, koja odgovara potrebama. Keren Hajesod sf je stavio ciljem, da do narednog kongresa postigne ukupni primitak od dva milijuna funti, a to će moči' da uspije tek onda, ako mjesečni primici od aprila do augusta ne spadnu ispod L 50.000.
Iz Palestine
Trgovina Jafa-narapdjama u februaru. U mjesecu februaru otišlo je iz Jafe nekoliko većih tova/ra naranđja u razne luke. U glavnome se ta vrijedna i prvovrsna palestinska roba šalje u Englesku. Tako je u posljednje vrijeme odaslano mnogo naranđja direktno u Sothampton i London. Na engleskom su tržištu cijene znatno porasle. Kod posljednjih transakcija postignuta je cijena od 15. šilinga za škrinju (oko 230 dinara). Jedan od razloga ovom za palestinske producente povoljnom .porastu cijena Jafa-narandja jest u tome, što španjolska roba dolazi u Englesku u lošem stanju. U Egiptu .porasle su u februaru cijene narandjama na 14. funti za jednu tonu franco Aieksandrija. Nažalost se ovo povoljno tržište u posljednje vrijeme pogoršalo zbog prejake ponude, pa je na kraju cijena pala toliko, da je jedna tona notirala 9.50 funti. Tvornica kapa u Tel Avivu. U Tel Avivu osnovao je neka gosp. Goldring tvornicu kapa, koja kao prva u Palestini izradjuie muške šešire od slame. Loša žetva u Palestini. Već smo u više navrata donijeli vijesti o velikoj suši, koja je zavladala ,u Palestini. Početkom aprila, upravo u isto vrijeme, kad se je otvorila univerza pala je konačno dugo i veoma, žudjena kiša; Ali i pored te kiše bit će ovogodišnja žetva u onfm krajevima Palestine, koji nemaju nikakvog umjetnog natapanja, posvema loša, jer je dugotrajna šuša toliko oštetila sve usjeve, da se više nikako 'rte će moći da poprave. Štrajk učitelja u Palestini? Dvadesetoga aprila javiše iz Jerusalema'berlinskom listu »Vossisohe Zeitung«, ,da hebrejski učitelji od nedjelje, dne 19. aprila štrajkaju jer im unatoč mnogim obećanjima nijesu, isplaćene dvije zaostale mjesečne plaće. CijonistiČka BgzekutiVa je izjavila da je isplatila svoj udio u školskom budlžetu koji iznosi 50.500 funti. Govori se, da se spomenute dvije zaostale plače nijesu mogle isplatiti zbog toga što nijesu. redovno uplaćeni školski .porezi. Profesor Weizmann ne će da prima deputaciju učitelja tako „dugo dok su učitelji u, štrajku, a ovih dana putuje tt Evropu. Ovako javlja »Vošsische Zeitimg«, a službene potvrde te vijesti zasada nema.
6
»2 1 D O V«
BROJ 19.