Židov
>lše razvijao i sveudilj tražio nove ljude, pVbojalo se. da 6e se eventualno izbrisati diištvena forma, ikoju ovo mjesto imađe. pa je razdijelilo tlo ovako; u početku u ii\jje. a onda u tri naselja s imenom Datanija. Dagaraja Alef, Bet i Gimel. Daga• nua Gimel likvidirala je iza jedne godine. Bila je osnovana pod perspektivom, da će se proveni velike naprave za natapanje u dolini Jordo’a. Ali budući da se je odgodilo izvršenje plana, ostalo je tek kvucl zemljište za žitv, pa se nije mogla da održi. Ostadoše tek dvije kolonije: Dagatrija- Alef i Bet, od kotiß svaka obradjujc 1400 đnnaina. 200 duu ama dano je za neko odredjeno vrijeme pokusnoj stanici djopističke Egzekutive, Zemljište Daganije imađe mnogo va-pn*. pa je dobro za uzgoj žitarica kao što su pšenica, ječam i zob. Jedan dio zemljišta nredien je već tako, da se može natapati. Ondje se uspješno gaji razno povrće .i voće, banane i maslineTlo je u Dagaruji veoma dobro za uz-
goj povrća i voća, jer plodovi ovdje dozrijevaju prije nego drugdje u zemlji, pa se mogu uz dobru cijenu da prodadu u gradovima Palestine i u Siriji. Najveći se dio povrća iz doline Jordana šalje u Damask. Najznatnija vrela prihoda čine: proizvodnja mlijeka i mliječnih produkata, žito i povrće. Osim toga imadfc kvuca nasade drvnih mladica, uzgaja perad i pčele itđ. Kultura plantaža imade ovdje veliku budućnost. U posljednje dvije godine zasadjeni su u Daganiji gajevi narandža. banana, palmi i vinogradi. U Daganiji imade danas više od jedne stotine duša, a od tih je 30 porodica i 30 djece. Životna je forma posvema komunistička u radu, u kuhinji, u uzgoju djece i opeenoj odgoji. Klimatske prilike u dolini Jordana su loše. Mjesto Veži kojih 200 me* tara ispod morske razine, vrućina je veoma velika. Osim toga poplavljuje Jordan
svoje obale, voda stvara močvare, plodtšte i rasadište mnogih mušica, što šire tešku malariju. U posljednje vrijeme nastoji zdravstveni departman vlade da uništi ove štetnike. Prilike su se nešto popravile. ali radikalna promjena nastupit će tek iza regulacije Jordana, (.koja je vezana uz Ruthenbergov projekt. Ovi naročiti preduvjeti čine potrebnom gradnju visokih solidnih kuća i dobru hranu. I nasadi, što se sve više množe, važan su faktor za poboljšanje klimi;. Ima nađe, da će se velika vrućina i neobično bogatstvo vodom pretvoriti u blagoslov, pa će dolina Jordana prehraniti gusto pučanstvo vjernih radnika. U okolici Daganije mogle bi se da ktrpe velika površine zemljišta. Time bi sc omogućio osnutak čitave mreže koloniju Daganija kotar Daganija.
svijetom. Emanacija će židovskoga duha zagrajafi i prosvijetliti bivstvo cijeloga svijeta; ono će dobiti novu sadržinu života, povrati} će se u duši svojoj k Židovstvu i ostat će zaštićeno od raspadanja 1 propasti. Danas, kad su konture buduće Palestine •već prilično vidljive, pokazuje se sve više ispravnost koncepcije Ahaad Haama o kulturnom središtu. Naseljivanje Palestine ide polaganim korakom. Presadjivanje velikih masa imigranata u kratko vrijeme pokazalo se je iz ekonomskih razloga nemogućim i iz razloga medjusobne asimilacije nepoželjnim. Velike mase ne bi se procesu hebraizacije i razvitku židovsko- pales 1 inske kulture tako lako podvrgnute kao sadašnji mati broj useljenika. I ako je sam po sebi broj useljenika prilično znatan, položaj j prilike židovskih masa na istoku na pr. ne mijenjaju se time mnogo. Najviše bi se ovim iseljivanjem smanjio daljnji porast židovskoga proletariatav ali to gotovo i ne Ulazi u račun. A hoće li židovskom Palestinom nestati druga strana bijede Židova; politička, i više je nego sumnjivo. 1 ako dopustimo, da će onda brutalni, više očevidhi izgredi nestati, hoće ti nestati i manje vidljiva prikraćivani a, brojna sazivanja i ošteoivanja njihovih prava? Naprotiv možemo sa sigurnošću ustvrditi, da će Palestina utjecati na diasporu u duševnom pogled u. Počeci se toga već danas opažaju. Niti najokorjetiji protivnik cijonizma ne će moći poreći, da se od postanka crjonisličkog pokreta i početka našega rada u Palestini može ustanoviti ojačanje židovskog osjećanja, probudjeftje židovske svijesti. Sgfia pak mora biti naše nastojanje, da ovaj preokret ne bude prolazan, da ne naliči upaljenoj slami. Mi moramo i nadalje naš. narodi činiti prijemi jivim za neprekidan utjecaj što ga vrši Erec Jisraet, da veza »zmedju zemlje i naroda u galutu postane sve jača. Cesto se djelovanje Palestine na diasporu ’ sporedjjiValo s djelovanjem magneAli i magnet djeluje tek ti izvjesnoj blizini, pa mu se željezo mora približiti, da ga privuče i zadrži. Čini mi se, da je prigodom otvorenja jerusolimskoga sveučilišta s neke strane naglašeno, da se je dosad u Palestini postiglo najviše na polju hebraizacije. Zaista je tako. jer što uistinu vrijedi nekoliko desetaka kolonija naprama činjenici, đa je »udučuost hebrejskoga jezika u zemlji osi(iirana za uvijek, što, kako je poznalo, prije
nikako nije bilo osiguralo, i da sav mladji naraštaj misti, govori i pjeva u tom jeziku. Nije tek dovoljno opaženo da je u d i aspori pored napretka na drugim poljima cijonističkoga rada hebrai za c i j a najviše zaostala. Svaka čast onima, koti prilažu jedan dio svoga imetka Hi dohotka izgradnji' Palestine. To što je naš narod' doprinio i godimice dcppinaša za Palestinu bd će mu na čast za' sva vremena. Ali kolik je prema tome broj onih na pr. u našoj zemlji, koji su se potrudili, da nauče hebrejski. Držim, da bi. ih se lako moglo da izbroji. A ipak je hebrejski doglasalo i sredstvo, kojim nam se Palestina može jedino da. približi, ledina mogućnost, da se uključimo njenom živom razvitku i da postanemo njegovim sudionicima, Bez hebraizaojie ostaje židovstvo izvan Palestine dubokim jazom odijeljeno od nje i njegov preporod, bez oplodna djelovanja Palestine, stavljen je posvema u pitanje’. AK ono, u čemu su stariji zatajiti, možemo očekivati od djece. Škola, židovska škola, može i mora utrti put hebraizaciji. židovstva*. Jedan od najvažnijih ciljeva židovskih osnovnih škola u našoj zemlji mora biti, da se u njima djeca obučavaju u hebrejskom kao živom jeziku u tolikoj mjeri, da bi se kasnije bez velikog truda u njemu usavršila. Ljudi, koji ee iz takovih škola izaći, ne će biti mrtvi udovi na tijelu židovstva. Lako će naći spoj sa Palestinom i sa židovskim životom, koji se ondje bujno i snažno razvija, tz toga možemo razabrati', kako su nam nužne takove škole. Naše t. zv. konfesionalne škole treba dobro razlikovati od istoimenih škola drugih konfesija. Drugi mogu garti svoju vjeru i svoju narodnost i izvan škole. Onj imadu život za se, mi ga imademo protiv sebe. Za nas je škola, židovska škola jedino gajalište, jedino utočište židovskoga bića. Sve je izvan škole održanju naše osebujnosti' protivno. Nežidovsko dijete i ne množe da postane nešto drugo nego što jesf, židovsko dijete naprotiv može uslijed njegovom biću neprijateljskih fakilora u životu, biti posvema oteto židovstvu, izgubivši sve, što ga s njime veže. Židovski je odgoj ono sredlstvo, koje drži židovskoga čovjeka u vatima života iznad vode i čuva ga od utapanja. Dakle nije to konfesiona|l iz a m ili klerikalizam, koji trebamo da gajimo u našim konfesionalnim školama, ondje treba dati našoj djeci onaj minimum
židovskoga odgoja, koju trebaj« kao hranu za svoj put kroz život. To treba da imaju na umu naše židovske općine, a u prvom reda nadležne vlasti, da je; židovska škola naš živfolni *dah. i da s njihovim uništenjem nestaje mjesta, koje imade svu dispoziciju da odgaja naraštajeve našega navoda, dajući im plemenitu narodnu, kulturnu i etičku sadrži™ židovstva.
Dr. L. Margulies,
Bjelovar.
Bilješke
NAKON AMERVEVA PUTA. - ŠTRAJK UČITELJA. - BNE BRIT. Ima već više od kojih deset dana. sto su se 'povratili u London ministar za kolonije Amerv i ministar za zračnu plovidbu Hoar e sa svoga inspekoijonog i informativnog puta* po Pale s t i mi. i Iraku. Mnogo ie državnika oficijelno i neoficijelino posjetilo Palestinu. Zabilježili, smo dosada izjave premnogih političara o Palestini i židovskom radu u njoj. Ministar Amerv stigao je u Palestinu, a da nije bio naročito dočekan. Već p'o vijestima koje su kružite prije otvorenja universiteta o njegovom pultu na Prednji Orijcnt vidjelo se, da se ovdje radi o putovanju zbog studija prilika na licu mjesta j eventualno zbog nekih odluka, koje bi prema' rezultatima toga studija trebale u skoro vrijeme da stvori ministarstvo za kolonije. Tako se govorilo; da će se tek nakon toga posjeta ministra Amerva odlrediti nasljednik Herberfa Samuela. Ono, što bismo naročito htjeli da naglasimo ovom prilikom, kad je govor o posjeti ministra Amerva, jest apsolutna stvarnost i trijezna prozaično,st, kojom je ministar Amerv kazivao :svoj sud o prilikama u Palestini i kojom je uzvraćao na upite, optužbe i urgencije i Arapa i Zidova. Po svemu što je rekao odaslanstvima palestinskoga pučanstva, naročito deputacija arapskih nacijonaHsfa, pa Vaađ Leumia j zastupnicima štampe, dade se lako zaključiti, da je Amerv nepristran državnik, stvarnoga naziranja, polittk, koji ne voli uvijene fraze, i što ie •važno čovjek, koji se ne oduševljava. Rekao je ,da su dčjmovi, koje je stekao prolazeći židovskim naseljima odlični. Ali njega sav naš obnovni rad u Erec Jisraelu nije mogao onako zagrijati, kao što je zahvatio čovjeka idealističkog nastrojenja Mac
BROJ 21.
»Ž I D O V<
3