Židov

duhanskoj industriji. S vremenom bfl će stvorene da 12% palestinskog pučanstva nadje egzistencu u duhanskoj industriji. Ali se u produkciji mora da radi s mnogo pažnje i da se uzgaja samo plemenite vrste duhana. Oosp. Lubliner, koji je u galilejskih kolonista kupio svu njihovu produkciju i dao im predujmove za dalji rad, doveo je najbolje stručnjake sa Orijenta i financira (15 pokusnih staraca, gdje se studira sav problem palestinske kulture duhana, a pod nadzorom cijonističke pokusne stanice. Dosadašnji rezultati, rekao je gospodin Lubliner, mogu da zadovolje sve prijatelje židovske narodne domaje. Pokazalo se, da uporabom turskoga sjemenja uspijeva u Palestini bolji duhan nego u samoj Turskoj, a od istoga sjemena, tlo i sunce Palestine daju duhanu naročiti miris i okus, koji ne mogu da se postignu ni u kojoj drugoj zemlji. Palestina nije prikladna za produkciju »en masse», jer je svijet dovoljno opskrbljen jeftinim duhanom. 'U Palestini uzgajamo samo najplemenitije vrste, koji se za uzgajača duhana {inancijaino najbolje rentiraju. Palestina treba da svjetskom tržištu dade ii do 5 milijuna kilograma najplemenitijega duhana. Morat će se producirati duhan, koji će biti isto tako glasovit kao i zemlja u kojoj se uzgaja. Gospodin Lubliner je završio; Na moj rad u Palestini nije me nagnao gospodarsko-trgovački princip. Hoću da zvrširn svoj udio u izgradnji kojoj hoću da ostavim na raspoloženje nesamo kapital nego i moje 30godisnje iskustvo u uzgoju duhana.

Iz židovskog i cijonističkog svijeta

Glasovi štampe o imenovanju lorda Pluraera. Donosimo ovdje izvatke iz svjetske i židovske štampe o imenovanju maršala Flumera Vrhovnim Komesarom Palestine, kako nam ih je saopćila »Zionistische Korrespondeuz« u Berlinu. Engleski list *Da% Telegraph* svodi imenovanje lorda Plumera na kritičnu situaciju nastalu zbog loših odnosa izmedju Engleske i Turske. Nešto potanje izvjestili smo o tom članku već i u posljednjem broju. U jednom članku, koji je izašao u kasnijem broju, govori »Daily Telegraph« s mnogo simpatija i pohvalno o osobi i o djelu Herberta Samuela, pa kaže dalje; »Njegov nasljednik, maršal lord Plumer imađe savršenog vojničkog iskustva i lovor-vijenci, što ih je on übrao, bijahu slava vojnika, što je posvema predan svome zvanju. Nijedan general ne posjeduje više tajne snage, da bude ljubljen i da održaje disciplinu. Ova će osobina biti za nj kao upravitelja isto toliko vrijedna, koliko je koristila vojjiiku.« »Times« misli, da će Arapi Palestine radosno primiti odlična vojnika, a Zidovi će znati da cijene njegove upravne sposobnosti, što su se afirmirale za vrijeme njegovog guvernerstva na Malti. Protucijonistički list »Morning Post« kaže, da Sir Herbert Samuel kao enragiran cijonista nije unatoč sve svoje dobre volje mogao da riješi stavljenu mu zadaću. Lord Plumer je predan ali potpunoma objektivan upravni činovnik, kojega će interesi služiti samo zemlji, kojom upravlja i zemlji, koju reprezentira. »Morning Post« misli, da će imenovanjem Plumerovira, a u vezi s imenovanjem Sir Oeorg-a Llojda u Egiptu nastupiti na Orijentu epoha smirenja. Liberalni »Mandiester Guardian« ponešto kritički razmatra to imenovanje. On se nada, da se u novom Vrhovnom Komesaru, koji je vojnik, krije .pravi državnik i da će iord Plumer u svemu polaziti stopama Herberta Samuela, koji je majstorski povezao izvršenje Balfourove deklaracije sa stvarnim obzirima i u važenjem interesa arapskoga pučanstva.

Berlinski ugledni dnevnik, koji često i ispravno izvještava o prilikama na prednjem Orijentu, 'Vossische Zeituug«. donosi dopis svoga londonskoga izvjestitelja, u kojem se kaže; »Danas je situacija u Palestini drugačija nego što je bila onda, kad je Sir Herbert Samuel preuzeo Vrhovni Komesarijat. Sad više nije potreban arbitražni sudac, koji će poznavajući orijentalnu psihu, pomagati zajednički život cijonista i Arapa. Ukoliko je to moguće, učinjeno je, te obadva plemena žive jedno uz drugo. Ekstremne elemente, što se bune protiv »modusa vivendi« i koji dovode do kivavih sukoba, ne može sada više da svlada politika, nego promišljen ali i na čin spreman vojnik. Engleski časnik poput Plutnera, koii je često puta u svojoj zaslužnoj djelatnosti dokazao, da on i kao vojnički vlastodržac umije da poštuje prava mirnih gradjana, jest onaj muž, koji je sada obzirom na radikalne elemente obih plemena potreban. Izbor Plutnera poduzet je u Londonu doduše uz ove razloge, jer je lord Balfour nakiou svoga povratka iz Jerusolima potanko razložio engleskom kabinetu, koja se politika treba da vodi u Palestini, ali veće dalekosežnije gledište imperijalističke politike bilo je ovdje ipak najodlučnije. Vijest o imenovanju bila je prekasno objavljena, a da bi se o njoj moglo potanje govoriti u posljednjem broju »Haolama«. Tek je naknadno ■uložena u svaki broj ceduljica sa vijesti o imenovanju. »New Vudea«, list Egzekutive, koji izlazi u Londonu na engleskom jeziku, piše; »Mi možemo u ovom času tek da izreknemo nadu, te će lord Plumer pokazati, da je prođahnut duhom državnika, kao što se je pokazao kao odličan vojnik i Upravni činovnik. Njegova zadaća nije laka. Mi smo medjutim uvjereni, da teškoće nijesu nesavladive, ako se pristupa k njihovu riješenju s duhom pravednosti i sa odlukom, da če se izvršiti riječ i duh obećanja Balfourove deklaracije, koja je uvrštena u palestinski mandat.« U londonskom »Jevvish Times« pisao je glavni urednik Monris Myer uvodni članak o imenovanju Plumera. Mediu ostalim kaže; »Abstrahlrajuči od toga. da vojnik Plumer ne odgovara predodžbi naroda o Vrhovnom Komesaru Palestine, ne može se protiv njega osobno ništa da kaže. Kao politik on je neispisana hartija. Nadajmo se, da će biti ispunjen samo dobrim djelima... Njegovi dosadašnji administrativni uspjesi imadu gotovo isključivo vojnički karakter ... Lord Plumer imat će zadaću, da izgradi luku u Hajfi kao bazu britanske flote i da uredi moćne obranbene pozicije za Sueski kanal, a možda i za druge točke, koje mogu da imadu stratešku važnost za Palestinu. Odnosi sa Turskom nijesu dobri, a pitanja granica u Mosulu i Iraku nijesu još riješena ... Sve to znači, da se što brže ima da izgradi Palestina. Ondje če se zasigurno stvoriti velika poduzeća i velike mogućnosti rada i zarade. To znači veliku pomoć za židovsku nacijonalnu domaju, jer, što če se više Palestina raširiti u zemlji, u kojoj će Zidovi naći rada i uposlenja, to će veće biti mogućnosti, da se ondje razvije velika židovska kolonizacija i moćan i uplivan židovski duševni centar.« Židovski list »Nowy Dziennik« hvali u uvodnom članku sa šifrom Th. (zastupnik Osias Thon) djelatnost Herberta Samuela, pa završuje; »Sada dolazi nežidov. Ima li u tome možda tendenca? Prema svemu što smo iz mjerodavnih i autoriziranih vrela o tome čuli, može se posvema jasno zaključiti, te ne postoji ni najmanji razlog takovoj bojazni. Može se šta više da tumači u dobrom smislu: Pošto je završena prva perioda simbola i sentimenta, treba da dođje na čelo vlade u Palestini muž, koji je u pojedinostima/ poduzetniji i odlučniji, da izvede nešto. I zaista mi rado očekujemo brži tempo izgradnje i više slobode kretanja. Lord Plumer polazi u Palestinu zasigurno sa iskrenom namjerom, da pošteno izvrši ono, što obećaje Balfourova deklaracija i što sadržaje mandat, koji je Savez Naroda dao Engleskoj. »Jewish Chronicle«, londonski cijonistički list, koji je od nekoliko godina amo u apsolutnoj opoziciji protiv cijonističke politike, vidi u imenovanju lorda Plumera nov dokaz, da engleska vlada smatra Palestinu krunskom kolonijom i da zemljom prema tome upravlja, imenovanje Plumera je konzekvenca politike, koja je inaugurirana izdanjem »Bijele knjige«. Ostali židovski listovi, koji gotovo svi izlaze petkom, doniješe kratke no-.

tiče ponajviše bez komentara. »NViener Morgenzeitung naglašuje, ds se zasada ne može reći a kojem će smjeru raditi lord Plumer i da je na njemu da dokažei hoće li mu uspjet; da riješi one probleme, koje Herbert Samuel nije mogao da riješi i ističe na kraju, "da su Židovi odlučan faktor t\ izgradnji Palestine. »Jiidische Rundschau« piše medju ostalim; »...Velika strateška važnost Palestine, u koju se često sumnjalo, ovim se imenovanjem svakako razjašnjuje Engleska imadc, naročito otkako je Egipat postao samostalan, sve više interesa da se učvrsti na azijatskoj obad Sueskoga prokopa ... Pošto se je ministar za kolonije Atnery nedavno u Palestini uvjerio kakav je položaj u zemlji i kakav je napredak židovske kolonizacije i pošto je javno izrekao svoje zadovoljstvo i u Palestini a i kod otvorenja palestinskoga paviljona na izložbi u Wembley-u. ne ćemo da sumnjamo u to, da je Amery izabrao nasljednikom Herberta Satnue'a muža, koji mu se ie pričinio prikladnim, da nastavi politiku izgradnje nacljonalne domaje za židovski narod.« Sjednica Akcijonoga Komiteja. Cijonistička Egzekutiva sazvala je u sporazumu sa predsjedništvom Akcijonoga Komiteja korrferencu toga komiteja za 15. jula u Berlin. Ta će se konferencija poglavito zabaviti kongresnim pitanjima. Izložba palestinskih produkata prigodom 14. cijonlstičkog kongresa. Udruženje »Mishar Vetaasija« priredjuje prigodom kongresa u Beča, izložbu palestinskih produkata, spojenu sa sajmom. Već je sada prijavljeno 200 interesenata. Na sajmu če se prodavati palestinski produkti. U nizu predavanja prikazat če se razvitak i važnost promicanja produkcije i trgovine u Palestini. Iza kongresa, sudjelovat će palestinski izlagači na bečkom velesajmu 1 na intemacijonalnoj izložbi u Lavom Židovski kongresi u Beču. Prigodom 14. cionističkog kongresa, koji če biti u drugoj polovici augusta u Beču, održat če se s time u vezi cio niz židovskih kongresa. Tako treba da se na poticaj »Histadrut Hamorim« hebrejske organizacije učitelja u Palestini održi svjetski kongres hebrejskih učitelja, da medju ostalim odluči o stvaranju svjetske organizacije hebrejskih učitelja. Nadalje če biti kongres židovskih inžinira i arhitekata, koji su interesiram na izgradnji Palestine, zatim kongres židovske omladine .»Brit Hanoar«, kao nastavak prošlogodišnjeg kongresa u Odanskom. Delegacija njemačkih cijonista na 14. Kongresu. Na sjednici centralnog komiteja njemačke cijonističke organizacije zaključeno je sa svima protiv jednoga glasa, da se pored gospodiina Kurta B 1 umenfelda i dr. Kantice a, koji imadu kao članov; Akcjonog 'Komiteja na kongresu pravo glasa. kandidira ovu gospodu za kongresne delegate; Feliks R o s e n bi ii tih a (Jerusalem), Alfreda Landsberga (VVieSbađen), S. Šchockena jun. ((Zwickau), Martina Rosenbliitha, Naftama G o 1 d m a nn a, ißrcharda L i c h t h e i m a, ■Robert W e 11 s c h a. Sigfried M o s e s a (Zwickau). B. L e i bo w i t s c h a (Hamburg), VVernera Blocha, Moses Wo Im a nn a, Sally H i rseha. Max Jacobsohna (Breslau), Meinihold Nussbauma, Siegfrieda K i r s c ih a (Berlin), Georga L a m d a u e r a, L. T u m p o w s k y-a (Leipzig), Nathan Griinsteina (Frankfurt na M.). VVeissmann (Beuthen), Kramera (Koln). Svečani prenos barjaka židovske legije. 24. maja prevezeni su* barjaci 38, 39. i 40. kraljevske •pukovnije (židovske pukovnije) iz biroa Svjetske Cijonističke Organizacije, gdje su dosada bili, na veoma svečani način u Veliku Sinagogu, gdje će trajno ostati barjaci 38. i 39. pukovnije, a zastava 40. pukovnije prevesti će se kasnije u Jerusolim. Učesnici svečane povorke sakupili su se pred uredom Cijonističke Organizacije, gdje su se bivši židovski legijonari svrstali u redove, a komandu je nad njma za tu svečanost preuzeo pukovnik F. D. Samuel. Svečanu povorku pratila je treća londonska pješadijska pukovnija, a giazba te pukovnije svirala še engleske i židovske marševe. U sinagozi bili su pored ostalih generalni major Sir Reginald ■Pinney, general O. Q, D on a 1 d. nadrabin britanskog carstva dr. H e r t z> dr. Haiim W e t z m a nn i Vladimir Ja b o t i ns k y. Ovdje je pukovnik Samuel predao barjake na čuvanje propovjedniku rabi Mihaelu. nekadanjem bojnom svećemfcu židovske legije i rekao’

4

«£ i D O V<

BROJ- 24.