Židov

Više drveća! Više hlada! Više ljepote! Prilog svakidašnjim pitanjima Palestine

r WQ.SEL,

JERUSOLIM;

Gotovo već dvadeset godina razvija Koren Kajemet svoju Ugandu za »pašumlSvanje Palestine«. Već se 20 godina cdfcfra Herzlova proieJska riječ, ga Pasini nedostaje samo vode 6 sjene. Već dvadeset godina saipija se novac za »Tnasbnoiva drva-«, za »Herzlovu šumu«, , ijedno drvo povodom sedamdesetoga rodjendana mojega agoga druga Samuela Pfefferkoma, slina učenoga Jakova jcftcrkarna, na imer njegova umaka NatEmjela. rodj. -12, aprila 122. u Krivoj Palanci, Glavna ulica br. 213, treći kat lijevo, sisano po Jichaku Pesahu, krojaču.« Već -20 godina čuje se od jednoga kraja svijeta do rugoga; »O, mnogo sam učinćo za Palestinu. Imađem ia egđje /tamo dolje; jedno drvo. Jeste BI gai možda vidjet, kad e bili u Palestini?« A rezultat? , Brojčano: Židovski Narodni Fond zasadio je do danas na raznih mjesta oko 380.000 drveta. Kad bi stajalo drvo uz rvo, ispunila bi se time površina od 2 četvorna kilometra; Jio velika kao Ben Semen, Pli park u Schonbnmnu .... akon -20 godina propagande i sabiranja! Moralno: palestinski Židovi, a još više Židovi, koji do\i£ u Palestinu, naučiti su, što lo iznaći-. jedno drvo! N|> na glava to zna, iako ne uvi|ek 3 njihova duša. Osnivaju nove naseobine i ceste dobivaju aleje. Ostavlja- se barem lala obično vrlo mala parcela za park. Radničke naobtne zasadjuju male gajeve; »drvo« na milje 1 diferencira đovsko naselje od arapskoga . . , Ali:' Ni Zidovi Palestine,- ni Evrope, a mi Amerike nisu 'shvatili ujim srcem i svojim higijenskim, znanstvenim mi šijeem, da su u Palestini »drvela, hlad, šume« nešto sasvim ugo nego -što prikazuje noMčajena propaganda, prazna, eskruvna, rutibirana propaganda: a) ekonomske važne investicije narodnoga imutka, i e r jer ,poznato, da je Palestina Hernija, koja na vu, .a drvo je potrebno za svaku industriju, te se mora uias importirati, 4, kad jednom za toliko I toliko godina bude dosta šuma da se uzmogne pokrivati potreba drva Palestini, tad će to doprinijeti poboljšanju trgovačke bfnce. (Napomena; Istina ali kako 15 je nama danas ravnoišna ta trgovačka bilanca’ od godine 1956 !!) b) po'ijoprivredno nužne investicije, jer jer isušuju ucvare, jer mogu učvrstite pješčane prudj, ij<er štite humus irja protiv otplave od kiša, jer čak mogu -da dulje zadrže ■ličihe vode <Sd oborina u tlu i zraku, ISve je to istina. A ik je to tako ,indiferentno prema onome, što ne kaže n,;kva propaganda, možda iz bojazni, da Palestinu ne učini ijavom«, naime. da ne t-r-eina os mo zemlja Pale« ti na drveća ima; mi, evr-opejski kojif živimo i rani o o v d je u ;T* a 1 e s t i ni, mi ć«mo pro pisti, ! zibitj našu raidnu snagu t radnu volju, ako ; nadjemo skloništa pred žarkim suncem: •d. drveća, šume! Čudno je —i, .možda, podjednako berački kako su vi Židovi, koji sad -naseljuju Paflestinu, u najvećem stepenu, lierentrm prema svemu, što donose dnevni život na »neodnosrma«, »nedostatku komfora«, i svim teSkoćama. Zna/hrta opomena kemičara Ost val da »Štedi s energijom« Prije rata lozinka svih evropejskih učenjaka, nakon rata ravni ekonomski program industrije Sjeverne Amerike, ta epomena u Palestini gotovo nepoznata; Palestinski Židov a prije svega gvozdeni Rus ne ana s mogućnošću, da može jednoga dana da se skrši pod kočama svakidašnjice njegova energija, njegova živčana ■gat i volja, pa ćafle i njegovo zdravlje. Ako je vruće, treba

da se priučavamo vrućini. Ako je prasno moramo se prividi i toj nevolji. Ako zemlja nema hlada. moramo se priviknuti suncu. Drveće, pošumljUvanje da, to je nužno . . . za zerrfiu. ižZemlja! AM veliki taj Aft! Evropejac ne može, ne smije i ne treba da se u Palestini toliko razmeće svojom otpornom snagom; on ne može, ne smije i ne treba da kaže: mi ćemo se prilagoditi zemlji; mora nastojati, da zemlju prilagodil evnopejskim potrebama, nordijskim zahtjevima, modernoj radnoj energiji, A štednji energije. A zato je potrebna prijje svega borba za Vodu i borba za hlad, kako je to Herzl formulirao, »borba protiv sunca«, ikako b9h ja to htio formulirati. 1 tako ml se ukazuje zadatak pošumljivanja Palestine u drugačijem svijetlu, nego što se to obično prikazuje: Za našu .politiku pošumljivanja ne smiju bti odlučna n i ekonomska gleđčjšta, a nSti poljoprivredna, već nacijonaino higijenska i samo nacijonaJno higijenska! Zaštita pred suncem! Hlad za one, što rade, hlad za one, što se odmaraju, hlad za djeco, što se igraju, hlad za stranca, kojfi dolazi u Palestinu i hoće da se ; veseli Palestini! a ne, da ima, kao uEgiptu strah pred suncem ... to hi trebao bojti program za »pošumljivanje Palestine«, za naredni decenij, ako politika pošumljivanja bude računala s potrebama ljudi, a ne s potrebama zemlje. Nekoliko primjera neka razjasne, što razumijem pod »više blaida« s gled/išta higlienlčara i s gledišta štednje ljudske energiie. Prije svega nekoiko gradova; Jerusolim, Tel Avs|vi U Jerusolimu žaVJ 40.000 do 45.000 Zidova: veliki! đ’o cd njih stanuje u posebnim gradskim četvrtima, Ikoje sn prostorno odijeljene od nežiđovskog.i Jerusoltna. 1 eto; ovih 45.000 Židova nemaju svoj park, a kanto li šumu, kud bi mogli recimo subotom da tđai šetati, da sjednu na jednu klupu ild kameni 1? dal proborave jedan sat u zelenilu, ne Izvrgnuti suncu, što žež«. je šumica na zemljištu univerzitetai ali je gotovo tti četvrt sata udaljena od židovskih četvrti, potpuno je sunčan, vruć. A šumica sama, mrje dosta gusta, nema puteva i klupa. Zatim je zasadjen mali javni park na Bet Hakeremti. Kad bude stadiji, moči će ondje šetati 100 osoba. Više ne jer je park srok najviše 15 metara. To je Jerusolim ali razumijete li Vi, dragi Evropejci, što to znači za stanovnike Jerusalima? Nikad hlada, nigdje šume, nigdje nasade parka? Hoću da Vam ovo kažem;. Prosječni Evropejac podnosi dobro i lako prvo ljeto u Palestini; u drugoj godim već počinje da trpa, za onih osam mjeseci bez oblaka; n trećoj godini tegovaira se ako ie ikako moguće bolešću, ili ob/fteliskim liti poslovnim razlozima i odlazi da provede ljeto u Evropi. Bježi od žege, koja muči t polako, polako kflda. radnu snagu. I još nešto: Evropejac a i Židov, pristaje trom. Zavlači se u svoju kuću, u sobu. Ne ide van varoši l , ne ide rili korak pješke, ako nije bezuvjetno potrebno, priljepljaje se za automobil ne poznaje nijednu palestinsku krajinu, do koje se ne može doprijeti autom, što se ne može posjetiti, ja bih rekao, u »hladu« automobila jer se inst nktivno boji sunca. (Sunca, a ne vrućine, koja u Palestini nije mnogo veća, nego u Rusiji ili u marijanskoj nizini.) i SFčno kao u Jerusolimu jest i u Tel Avijvu. 1 tamo živi 45 600 ljudi ’bez šume, bez parka i bez gradskoga vrta. Rothschild avenue Ima mali, ukusni vrt možda 300 metara dag i jedno ft—lo metara Široki s nekoliko drveta i klupa; naravno da ove klupe ne stoje uvijek ispod drveta i nisu vazda u hladu. Ali pravfi park, pravu šumu nama židovski Tel Avlv; grad Tel Avtv je siromašan i nije se našao

ujedan dobrotvor, koji bf( možda duž morske obale zasadio o>aom6Jiu alejo, kakove na pr. ima u eoipatskome gnijezdu E 1 Arišu na palesitilnskoi granici, a koja btr jedan od pješčanih ihumaka na sjeveru ili' isti oku Tel AvliVa pretvorila u gradsku šumu. ftlnogjj vele: druge stvari su važnije od drveća. Gradska bolnica važnija je od gradskoga parka. Sigurno. Ali u Palestini ima dvije vrste ljudi, koji /ne mpgu 'raditi: »bolesnicu'«, koji Ejdu u bolnicu ii »halašim« »slabi«, ikojima nije ništa naročito, nego su tek, jednostavno slabi. Ne funkcijoni'ra probava, ne mogu pravo da jedu, ne mogu da rade, oni su »slabi«. A ovi »slaba« sačinjavaju, 10% radništva, 6 baš su dlakav teret za, narodnu ekonomiju kao I bolesnici. A njihovoj slabosti je poređi nepodesne hrane, što je zasebno poglavlje u prvome redu krivo sunce, nedostatak hlada. Svakfl liiečnßk »to znat A ipak) do danas još n/tkb nije započeo borbu protiv toga; borbu s lozinkom »na svakome slobodnome mjestu jedno drvo; pod svakim drvetom jedna klupa.« To sc može ii mora praviti u gradovima. A na selu? U nizini? Ondje je Narodni Fond već mnoga učinio. Na kilometre protežu se u Emeku uski nasadi duž ceste u Afule; (kod Merhavje ž Nahalala nastale su već visoke šumice, na obronku GUboagiorja i na medji Nurisa ima pogranična šuma. AK radnik na polju, pješak na cesti je ondje bez hlada. Nema drveća nai pol ju, nema drveća na cesti?. Odmara li se poljski radnik tad mora da se u suncu odmara; kad đlodje vrijeme objeda, česta mora da ide sa* i pq (u logor, a zatfm se opet povratiti. na) rad) on » njegova majrva, umjesto da se za to vrijeme odmaraju, jer na polju ne nalaze podesno mjesto za

RABINDRANATH TAGORE O ŽIDOVSKOM DJELU U PALESTINI.

k i ni, 22. juna (JTA), Čuveni indijski pjesnik i filozof RaTagore, koji boravi sada u .Rimu, kao gost taiijanvifede, i koji će odavle poći u Palestinu, primio je riro‘Ža izvjestitelja Jevrejske Telegrafske Agencije i opširno mu '* 6v <>»e mišljenje 4 o židovskoj obnovi ii .Palestini. •Već dugo vremena,« reče Rabinđra*iath Tagore, »praJ v :inrtdno mnogo interesa, šlaviše veoma napeto, pojec faze razvitka židovske kolonizacije u Palestini. Moji prišli u Palestini .šalju mi redovno cijonis ličku literaturu, pa •®i koje goleme probleme imadu da riješe židovski pioniri destini i kolike goleme teškoće treba da svladaju, dok ,r “ dotle, da osvoje sklonost svijeta. Nadam se, da ću 15. zinbra doći u Palestinu, da ondje proboravim neko vrie ka Hebrejskom Univerzitetu, koji ima da izvrši važne zae obzirom na razvitak civilizacije na Orijentu, održat ču °kko predavanja. Na svakoj ljudskoj i kulturnoj pojavi ci-01 samo originalni izričaj nutarnjeg bića. Tako vidim u cinkom pokretu izričaj židovske narodne naročitosti. Žišto žive rasijano medju svim narodima, poka ruju se čefikovima te u svom neke vrsti hiperpatriotizmu preuziJ De Pravedno predrasude svoje okoline. Time im slabi i«' !r ’ v ‘ a njihova naročitost kržljavi. Imao sam lično prilike raz ®otrim ovakove žalosne pojave. Nedavno me je u KalOsjetio jedan od najvećih francuskih indologa židovskog le kla. Njegov me se pretjerani sovinizam upravo neugodno °- Je Ij Anatol Frapee morao n. pr. toliko naglašavati ' Ifanaštvo?. A ipak je bio inkorporacia francuskih oso*' f židovski duh imade svoju visoku osobinu: Uni verzalkoja n c sta.je pa georafskim granicama. Za vrijeme moga * v ka « Palestini«, rekao je. Raba odra th Tagore, »ovo ću * uvjerenje opravdati i moji« palestinskim

prijateljima dokazati, ikoje zadaće imade židovska kultura na Orijentu, u o onom dijelu svijeta, gdje su rodjeni svi konfesijski principi ljudstva«. ; Rabindraoath Tagore -nagovješta, da će doskora preko štampe objaviti apel na židovski narod. U tom će apelu izreći svoje naziranje i svoje želje o židovskom emancipacionom pokretu.

HABIMA NE SMIJE DOĆI U BUDIMPEŠTU

Budimpešta, 22. juna (JTA). Čuveni hebrejski teatar u Moskvi «Habima«, koji je s toliko mnogo uspjeha gostovao u Beču, gdje je svojim predstavama osvojio svu publiku i svu mjerodavnu kritiku, namjeravao je da dodje na kraće gostovanje i u Budimpeštu. Bile su već obavljene sve pripreme, ali tik pred dolazak teatra u Budimpeštu zabranila je vlada hebrejske predstave »Habime« s motivacijom, da su članovi toga kazališta ruski Židovi. (!)

GODIŠNJICA RATHENAUOVE SMRTI. . Be rli n, 22. juna (JTA). 24. juna održana je u Berlinu spomen-slava Rathenaua, koji je toga dana bio übijen.

MUZIKA

Nove židovske note, VerLagsgeselischaft Ilir jiid. Musik »Juval« (Berlin W 15, Ba) Izdao je upravo neke note : z moderne židovske mimike i to: Engel; »Suite aus der Musik zu đer dramaffischen Legende Hadi b u k von Anskv« za orkestar! posebrto izdanje za klavir; prigodom 50-godšnjr.ce hebr. pjesnika Cernihovskog izdao je »Juval« 3 kompozicije od E n ge l a k njegovim pjesmama (na niemaakom i na hebr. jeziku).Na polju sioagogtdnc muzike spominjemo izdani« Samuela A1 mana: Slrej bet bafcneset.

MUZIČKI DOM U TEL AVIVU NA IME KOMPONISTE JOELA ENGELA, Jubilej židovskog muzičara. Jer u solim, 15, juna (JTAJ. Poznati židovski komponista i propagator židovske muzike Joel Engcl, proslavit će doskora 25-godišnjicu svoga muzičkoga rada. Tim povodom utemeljit će židovski muzičari u Palestini na ime Joela Engela muzički dom u Tel Avivu. Gradska uprava u Teil Avivu dala je u tu svrhu potrebno gradilište.

ODBOR ZA HEBREJSKU UNIVERZU U JERUSOLIMU, ZAGREB, ILICA 38. H. KAT moli sve sumišljenike, da mu za Biblioteku Hebrejske Univerze u Jcrusolimu stave na raspolaganje slijedeća izdanja Matice Hrvatske; 1. Hrvatske narodne pjesme. Svezak I—IV. 2. Šenoa: Antologija hrvatskog ili srpskog pjesništva. 3. Badalić: Antologija hrvatskog pjesništva. 4. Popović: Antologija srpske lirike, 5. Ilcšić: Cvijeće slovenskog pjesništva, 6. Vodnik: Povijest hrvatske književnosti I . nadalje: slijedeće knjige: Kraus Otom Židovsko pitanje i cijonizam. Lichtheim Rihard: Program cijonizma (prev. dr. Licht). Rosenfeld Moriš: Pjesme iz geta (prev. dr. A. Licht). Dr. Ehrenpreis Marko: Decenij cijonižma. H. Davičo; Sa Jalije (ćiril.). Hirschler Žiga; Album židovskih pjesama. Molimo sumišljenike da nam unapred jave, koje nam od gore navedenih knjiga mogu staviti na raspolaganje. Odbor as Hebrejska Umrem Zagreb, . ■ a J era solimo.

»ŽIDOV*

3

ime dobrih sapuna. Boljih od Schichtovoga nema. Najbolji je jedino Schichtov sapun znak Jelen. i**. Budile oprezni kad Vam nude sapun „do- / bar kao Schichtov". ime •Za najbolju kakvoću jamči samo r> SCHICHT 1 2 „.k JELEN. /