Židov

Halpern u zaključnoj riječi raspravlja o prigovorima njegovom eratu. Istina; je, da je od kongresa ovamo djelomično projenio svoje umore, 'jer je io§ mnogo toga naučio. To bi nali U drugi da učine. Nije dosita osjeća® platonski za induiju. Industrija se općenito bagatelizovala, a kod smanjei budžeta je kao stvar, koja još mora da čeka, uvijek ponuta u pozadimu. Pitanje banaka' raspravit će se na posebj sjednidl Na predbaoivanje, da 'jte bilo premalo incijative, ože se samo reći, da nitko ne može da bude namješten kao imitelj, ali svakome pristoji pravo, da svoje lizume prijavi, adin zajam, o kome se sada radi, otvara perspektive, kona se podaje premalo važnosti. Osobito važno pitanje eksportne industrije postaje još ituelnijSm. Kritičari 1 konačno ne smiju da previde, da uspris sv'h poteškoća ipak imade u zemlji! 600 pogona sa motornu snagom .ili sa barem 20 radnika. Sprinzak upozoruje, da nema ličnosti, koje će se kroz cijelu gonu baviti gospodarstvom, osobito manjka takova ličnost za ednj : stalež. Predbacivanja radi partajstva n'jesu opravana; kraj malenih sredstava koja nam stoje na raspolagaje, prestaje svako zastupnje interesa samo po sebi. Vrijeme o 15. kongresa mora da se izdrži, sad nije vrijeme za deate već za djela. Prof. Pick opominje Akcijom Komitej, da ne podje putem 14. konresa. Ne smije se da otešča život Ijuđtfma, koji su nam se tavili na raspoloženje za rad. Mereminskova predbacivanja artajstva su neopravdana, baš Mizrabi se tuži na nedostaan obzir, a ova je tužba to prfje opravdana, što je- M'izrahi rimio samo 300 funti Ne smiju se Egzekutivi predbacivati ; riješi, već židovskom narodu, koji me daje dovoljno sredtava za silan teret izgradnje. Nada se, da će Ako joni Konttej stvoriti raspoloženje za daljnji snažni rad, a možda će lodfeti i novih ljudi Po svršetku debate izabrane su komisije ih stvoreni su zaključci tehničke naravi o daljnjem provodjenlm dnevnoga reda. Sjednica je završena u 6.30 poslije podne.

Internac. studentski kongres u Sr. Karlovcima

(Ođ našeg na kongres odaslan,og dopisnika). M. W. Sr. Karlovci, 29. jula 1926. Dne 25. o. raj. sastao se u Karlovcima medjunarodni studentski kongres, da vijeća o pitanjima, ko a se tiču studenata sv ih zemalja. Na kongresu su zastupani studenti 37 nacija, ®edju zastavama, kojima je dv,orana iskićena, ističe se i naša Pkvo-bijela. Nakon konstituisanja obrazovano je pet komisija: h Komisija za pitan e studentske samopomoći; 2) za pitanje oinosa prema stranim studentima na velikim univerzitetima; 3) za rusko studentsko pitanje (pitanje studenata emigranata): d) za pitanje odnosa izmedju Istoka i Zapada i 5) pitanje budućega rada organizacije. Predsjednik je kongresa g. Ilija Žrvančcvić, pćtpredsjednik Japanac Kurasova, Južnoafrikanka Etkin, Nijemac Miggan i Spaivolac Lorenco. Sekretar je g. Hoffmann, Amerikanac. Židovski su studenti zastupani na tom kongresu po petorici delegata (premda imaju pravp na 6). Delegaciju vodi g. Friedlander, glavni tajnik Svjetskog Saveza Židovskih studenata. Ostali su članovi delegacije: gg. A. f Teich (Beč), gdjica Kaber (Beč), Zeitling (Varšava), Weltmann (Pariš). Na kongresu održani su za sada odlični referati: Dr. Kosč lnternacionalnog biroa rada u Žencvi »o studentima 5 radnicima«, Dr. Schraier »o pomoći za studente«. Na zah‘kv dra. Kose-a predavat će ijedan član židovske delegacije odnosu i kooperaciji radnika i studenata u Palestini«. Za ov ° predavanje vlada veliki interes. (Opširni izvještaj donijet ćemo u budućem broju).

Iz Jugoslavije

VII. Slet Saveza Žid. Omlad. Udruženja u Sarajevu Otvorenja sleta. Priredbe Savezno VUeće. Izvještaji. Debata. (Poseban izvještaj „Židova").

Sarajevo, 27. jula. Sedmi slet Saveza Židovskih Omladinskih Udruženja, drugi po redu, što se održaje ovdje u Sarajevu, otvoren je u nedjelju uveče u dvoran Jevr. Sefardske Opštfne u Sarajevu. Najveći dio omladine stigao je u Sarajevo prijepodnevnim osobnim vozOm u nedlielju dne 25. cx mj. dočekan veoma srdačno od mnogobrojne sarajevske jevrejske omladine i službenih funkcionara prredjfvalačkoga odbora. Učešće omladine, 'što se broja tiče, nlije dabome onakovo, kakovo je bilo na sarajevskom sletu godine) 1921., a j sam slet nlije naročito uzbibao atmosferu u jevrejskii|m gradjanskim krugovima. Nćklt up'ru zbog toga posljednjega prstom u stanovite instance, aiU ■ne smatramo važnim da ulazima u analizu toga pojtova. Priredbe se sleta odvlDjaju po programu veoma tačno bez zapinjanja i komplikacija, a u sletaškim redovima vlada veoma lijepo raspoloženje. Uz slab odaJv gradjanstva i mnogobrojno učešće omladine otvoren je slet svečano u nedjelju uveče. Bili su prisutni predstavnici sarajevskih jevrejskih društava i ustanova. Nakon što je fispred vodstva omlad. saveza otvorio priredbu •kratkim govorom g. C. Oross, pročitana su stigla pozdravna pisma (od S. C. J„ Uprave KKL, Hapoel Hacaira Jugoslavije, dr. Is. Altarca, dr. Popsa itd.) i pozdravne brzojavke (od Vrhovnoga Rabina, Saveza Rabina, dr. B. Štetom, dr. Singera, Saloma Freibergera itd.), a zatim zaredaše pozdravni govori). Prvi je veoma sažetim govorom pozdravilo omladinu gosp. potpredsjednik Jevr. Vjeroispovjedne Opšltine Sefard. Obreda i predsjednik Lu Benevolencije dr. Jakob Kajon. Za njim je pozdravio slet potpredsjednik Jevr, Aškenaske Općine gosp. Bernardo Klein. Izrekavši želje i pozdrave općine u svoje je lično tone patetičkf zagovarao jedinstvo židovstva negirajući, za našu zemlju, razlike teortedju Sefarada i AŠkenaza. Patos g. Kleina izazvao je pljesak velikoga; djela prisutne omladine. Predstavnik sarajevske M. C. 0., gosp. dr. Vita Kajon rekao Je u svom pozdravnom govoru, da je Mjesnoj Cij. Organizaciji simpatično, što omladina prtiredjuje slet baš u Sarajevu, jer će ovdje moći da v’dr istinski i bujni jevrejski život f jer će tu imati zgode da upozna, št» pokreće manifestacijama toga života. U toj je veži gosp. dr. Kajon prikazao ukratko sefardski pokret polazeći sa Stajališta historijskoga nacSonaFjzma, koje traži, da se razvijaju f iživljavaju energije jednoga naroda, pa je veoma elegantno nastojao, da parira lizvode gosp. Bernarda Kleina. Na übjedljiv je način razložio zadatke današnje jevr. omladine za razliku od omladine ranijih generacija. Nakon dr. Vite Kajona pozdravio je slet rlspred sarajevske omladine gosp. Ješua Kajon, a zatim je predsjedatelj g. Oross dao riječ č'anu Manhage Saveza Žid. Omlad. Udruženja gosp. dru. CVin Rothmiilleru. Oosp. dr. Cvi Rothmiiller, živo pozdravljen, zbog poodmakloga vremena i zbog općenite atmosfere ne će da drži svečano slovo, nego će sito jednostavnije da ‘izrckne pitanja, o kojima lima da, odluči ovaj slet. Imade) osnovnih postulata, koje nitko ne poriče. Toi su jedinstvo ž’dovskoga naroda, koje obuhvata sve lokalne i historičke nijanse, rad za Palestinu i rad u galutskim stanicama. Radi se samo o akcentu 3 o poredjaju- tih, od svllh priznatih zahtjeva. Njegovo je lično mišljenje, s kojim se u glavnom slažu i ostali članovi bivšega vodstva omladinskoga saveza, da je u cijonističkom omladinskom radu primarno djelovanje za Palestinu. Ono ima da kreče u dva pravca u duhovnom i sttručnom spremanju omladinaca za Palestinu i u duhovnom vezivanju našega židovstva si novom zajednicom u Cijonu. Ta je cilj, ka kojemu moramo koračitl, Jedinfl je to put, s kolega ima gdjekad puteljaka, nalijevo i nadesno, aP su to svagda stranputice, s kojih mora da se uvijek Iznova vraćamo na taj jedini djonistlčki put. Upravo onda, ako hoćemo da realno gledamo, a kad znamo, da od dviju komponenata našega živolta; od židovskih elemenata našega bića i od jugoslavenskih eemenata naše okoline, prva komponenta Mva po neumoljivim biološškim zakonima sve slabija, . a druga sve jača mi mora da makar j neprirodno jačamo našu židovsku komponentu dovodeći je u sklad sa životom okoline. Budući! da smo mi odgojni pokret, mora naš cilj da bude vrijedan odgoje. Za nas ne može da bude vrijedno odgajati samo jedinice hogošt o vnih galu Uskih općina i polaznike hramova, kad je zaista prekinut i onako zardjali lanac generacija, koje su u tim oblicima nalazile s'tavo irspoljenje svojih socijalnih snaga. Znamo, da je sve to itrulo i bez temelja. U tom pogledu ne će u dogledno vrijeme biti sadržajne razlike izmedju onih dijelova židovstva, koji su uznapredovali u asi.mi’adtonome procesu, ii onih, ko0) ,su 'sačuvali do danas židovskoga kapitala. Doći će čas, gdje će nestati tih razlika, pa ćemo svi da budemo jednaki giromasll. Pojedina će ž’dovstva da se razvijaju zasebno i samostalno, pa će da budu sve različitima i medju sobom •; u poredbi s hebrejskom zajednicom Palestine. U galutu židovstvo mora neprekidno da osigurava Svoj život, pa zbog toga ne može da živi ujedno produkltiivn'im 1} samostalnim židovskim životom. Ako židovstvo ina još da kaže koju riječ u historiji, onda to može da bude samo u Palestini!, jer samo ondje može židovski život da bude fcl moderan i nastavak predjašnfh naraštajeva. Stoga ostaje našim odgojnim c’ljem naš dosadašnji program odgoje za Palestinu. Samo na tom programu, t. ■]. na ostvarenju tih težnja može da se izgradi jeđnovit Savez. Nakon što se sieglo odobravanje govorniku, svečano je | otvorenje završeno pjevanjem Hatikve.

Iza toga otvoreno je Savezno vijeće. Izabran je sletski biro, kojemu je na čelu dr. Cvi Rothmiiller, a osim toga izabrane su ver fikaciona, praktična i permanentna komisija. ♦ U ponedjeljak, bio je izlet u Ilidže i na. vrelo Bosne, izlet® te vanredne prirodne ljepote. U velikoj dvorani kupališne restauracije održan ie zajedrVčki ručak. Poslije podne bilo je uspjelo pjevačko natjecanje. To natjecamje imade svrhu, da u omladini širi hebrejsku i uopće jevrejsku pjesmu. Sudjelovalo je tek nekoliko natjecaitelja (svi iz Sarajeva). Ćulo se pored ostaloga veoma lijepih I] linlteresanltnih španjolskih romansa ii sefardskih sinagogalnih napjeva u .proćućenoj, lijepoj interpretaciji g. Avrama All arc a, kojil je dobio prvu nagradu. Drugu nagradu dobila je gdjica. K o s e r. Uveče istoga dana bio je sastanak sletaša u baštj »Pod hrastovima«, navrh Bjelava, odakle se š'ri vanredan vidik na Sarajevo i na brda, štq ga opasaše sa suprotnih strana.

Danas, u srijedu, nastavilo je rad Savezno Vliječe. Oosp. Čiča Oross izvjeStio je, sasvim stvarno i bez ideoloških razmatranja, o radu vodstva. Oosp. Julije Oriinwald nadopunio je svoj u »Židovu« objelodanjeni izvještaj o blagajničkom poslovanju, a gosp. Joško Rosenberg izvještaj o »Oideonu«. Oosp. Joel Rosenberger itevijestio je o stanju »Haavfva« i radu njegove uprave. Iza toga dr. Cvi Roithmiiller sumarno je s ideologj'čnijega gledišta prikazao rad u minuloj radnoj godini, momente, koji su bili uzročnici pojedinih pojava u Savezu i upozorio na razne pozitivne tačke, koje su od osječkoga) sleta amo postignute, aB nisu toliijko zapažene.. Osvrnuo se na pojedine struje u omladinskom savezu i naročito polemizovao protiv koncepcija o »redukciji ciljonizma« i jačega orijentsanja prema galutu, naziranj'a, koja su iizreknuta u nekim člancima yz omlad. redova, objelodanjenima u »Židovu« i drugim jevr. glasilima u nas. Anaiizovao je ideju cljonizma, koja traži apsolutni stav prema 'Palestihii kao centru, pa je, na kraju, govorio o suštini hebrarzacije, koja se jedino može da stvort potpuno u Palestini, dok će u galutu biti uvfljekf sputana, ograničena. Generalna debata razvila se, kako reče jedan govornik u smjeru »raščišćavanja« liizmedju struje, koju predstavlja Ahdut Hacofim ti dosadašnja Hanhaga omlad. Saveza ( smjera, koji je naijekiatantnije izrečen u člancima g. Alberta VVelssa (u »Židovu« i »Narod. Zid. Svijesti«). Nekolicina sefardskih omladinaca delegata, sve sarrtlh Sarajlija, ušli su u debatu s prilično žesfne. Osjetili su se pogodjerv/m polemikom vodstva Saveza, naročito dr. Cvia Rothmiillera protiv spomenute koncepcije, koja se ne slaže s radikalnim palestiihocentr/lzmom, nego traži! smanjenje postulata u tom smislu. Alt njihov istup nje bio Izazvan ffime nego je rezultat posebnoga stava odredjenoga već prije sleta. Neki su sa simpatičnom odrešitošću i stvarnošću obrazlagali svoja gledišta, dok su drugi suviše nastrano jiaduvavali razne stvar,! pa i Sitnice došavši čak i dotle, da su vodstvu kadfkad znali da predbace krupne 1 neukusne netačnosti. Kao naročltost ovoga Saveznoga Vijeća valja zabilježiti činjenicu, da je u omladinske redove unesena diskusija o »sefardskom pitanju«. Jedan se dio sefardskih omladinaca hoće da aktivira u smjeru, koji zastupa »Jevrejski Život«. Današnja je diskusfla iznijela nekoliko momenata, koji ukazuju na mogućnost rješenja u tome smislu, da bi sefardska omladina, za danas tek omanji broj, ali skupina veoma impulzivnih pojedinaca, bila kao poseban diito organizovana u omladinskome savezujednako, kako ju tu organizovani f Ahdut HacofTn. Time bi se savez jasnije formirao kao sklop pojedinih, jedinstvenih organizacionih jedinica naše omladine. Po našem je mišljenju nemoguće limati u Jugoslaviji jedini jedinstveni žM. omladinski savez. Pokušaji, da se to postgne, nisu do danas uspjeli. Nitko ne može, a jamačno i ne će da hrani jednom dijelu sefardske omladine, što afirmišući svoje sefardstvo želi da radi u sefardskom pokretu. Energije te omladine 'oradu životnosti. Ove danas još nijesu kompaktne ni usklađjene. Zajednička saradnja u omlad. savezu na osnovici primata Palestine mogla bi unijeti potrebnu usktadjenost. Danas još smeta nešto prejaka doza »sarajevskoga temperamenta«. Ali to ne smije da bude zapreka da se dodje do ozbiljnih f zdravih rezultata. ♦ Na kraju današnje sjednice Saveznoga Vijeća podnijela je demisiju Hanhaga izabrana na prošlom sletu u Osijeku. Nakon kratkoga obrazloženja plenum je dosadašnjem vodstvu podijelio odrjelnicu.

Joel Rosenberger

(Dafjifl izvještaj o sletu f Saveznom Vijeću S. 1. 0. U-a donijet ćemo u narednom broju.)

»ROJ 31.

»Zj-Ls^

5

LEVER BROS. LTD, Fort Sunlight, ENGLAND. nHiizimlie vuni re bez povrede "finelkanine. •li ♦ * IM i X L* 7 r Dobiva se u svakoj trgovini i drogeriji. itllDStlO j đgpot: Norbert Weiss i drug Zagreb, bajmlite brs 51. Telefon br. 7-33. Brzojavi; Norbertls.

GIURO DETEL. ZAGREB SLIKAR NAPISA I GRBOVA Prije Marovska 7. Sada Marovska 18

Slušajte RADIO koncerte na SILVERTOVVN aparatima. Uootrebljujte satno originalne ENGLESKE TUDOR akumulatore Radio Silvertown. Sajmište 56. Telefon 23-60.