Židov
zacije ne rade kako bi trebalo. Zato srao predložili ovu izmjenu pravila; U §. 18. gdje se govori o pravima Saveznog Odbora i Radnog Odbora umeće se novi l stav 14., koji glasi ovako: 14.) Savezni Odbor može u onim mjestima gdje ne postoiji MCO imenovati povjereništvo od 3 lica, koje će vršiti funcije MCO. Tako isto može Savezni Odbor u mjestima, gdje postojeće MCO ne pokazuju dovoljno 'aktivnosti u svom radu ili rade protivui interesa cijomističke organizacije razriješiti upravu MCO od dužnosti i postaviti svoje povjereništvo. Povjereništvo će u saglasnosti s Radnim Odborom provesti konstituisanje MCO. David Spitzer: Osvrnut će se na diva pitanja: rad za Keren Hajesod i Sarajevo. Na Sarajevu gubi se mnogo vremena, ali ipak će da ponovi ono što je predložio pred godinu i po. U predlloženoj promjeni pravila i predloženoj rezoluciji ne vidi lijek za sanaciju toga pitanja. U stvari rada Koren' Hajesod'a nije toliko zadovoljan kao dosadašnji govornici. Faktički je posjećeno osam mjesta i prikupljeno ukupno 473 novih .obveza, ali nema Zagreba s 438.000 dinara. Ako u Zagrebu nije učinjenu ništai sada moglo bi se govoriti o onome što je prošlo. Svi su primijetili da je pitanje Sarajeva već i dosadilo. Predlažu se ukori i stroge mjere, a drugi ustraju kod blagoga načina. Dl. Albala traži' radikalnu mjeru i veli, da Sarajlije znadu što h.oće da znadu, a ne znaju što ne će da znadu. Nakon Sarajeva -eto nam i Novoga Sada, a sutra će možda još po koja organizacija da pravi ovakove ispade. Moše Schweiger: Financijalno idealno izgradjena Palestina nema za nj toliko idejne vrijednosti koliko linandjalno ma i slabo izgradjena ali takova, te stvara novi židbvski tip s etičkom sadržinom. Cijonistička Organizacija i naš Savez imadu se radikaliaovati pp čistoći oijonizma d cijonistlčkoga rada. Uz konstataciju da je nešto loše treba tražiti razloge zašto je tome tako. Samim konstatacijama ne da se ništa popraviti. Vojvodijani imadu svoj distrikt de jure. Jednom su ga dobili i kasnije odluka nije povučena. Sad 1 opet govore o distriktu, jer ne znadu što da traže od l vodstva samo da mu uzmognu prigovarati. Vojvodini ne će pomoći distrikt nego propaganda s ove strane, koja je zvana da tu 'propagandu vrši. U omladini su prilike danas loše, nestalo .je elana. Nestalo .je jedinstva u posmatranju osnovnih načela. Dužnost je starijih da paze na razvitak pokreta medju .omladinom. Rezolucija o Sarajevu, kako je predložena, pobuđit će po mišljenju govornika u Sau rajevu smijeh. Ne traži se rješenje samo za sada nego u Sarajevu valja da se stvore osnovke za nesmetan cij,o, rad. Protivi se predloženoj rezoluciji o Sarajevu. Primi li se promjena pravila Radnome će Odboru biri dana mogućnost, da riješi t,o pitanje. tv Cvii Rothmuller počinje hebrejski i nastavlja hrvatski: Svi traže 'liniju za rješavan,;® .- u. v-t-.->l-,, »U r*iic bilo dosada u debati nijednoga osnovnoga pogleda na stvar, gdje bi se pokazala linija, kojom bismo imah da podjemo. Nije se ■ćula nijedna riječ o .onim l bitnim pitanjima, koja je iznio gosp. Rosenbluth. Stojimo pred činjenicom, da cijonistički pokret u Jugoslaviji nije došao do spoznaja o vrelima cijonistioke snage, koja je spomenuo gosp. Rosenbluth, a to su palestinska zbilja i cijomstičko prožimanje u galutu. Palestina nam je strana. Nije dovoljno da imademo sedam haiuca u koje vjerujemo 4 s kojima hoćemo da budemo povezani Još je manje važno da budemo pratioci onih, koji su pošli u Palestinu i koješta tamo vidljali. Za nas je važna prije svega velika ideja, s kojom dosada nijesmo našli prave veze. U našem se radu ne vrše pokušaji toga približavanja ideji palestinskoga stvaranja. Povezanost s Palestinom preslaba je. U drugim zemljama imade srazmjerno mnogo više ljudi što su vidjeli Palestinu, dok kod nas u samome vodstvu imade tek nekoliko izuzetaka, koji su bili u Erec Jisraelu. Hoćemo li da uznapredujemo treba da naši ljudi što bolje na svoje oči upoznaju prilike u Palestini 1 i
sve što ondje bivat Ovim putem mi ćemo pokročili u, presudnoj potrebi cijonizma u Jugoslaviji: stvaranju cijonističke ideologije, koja će roditi halučki pokret. Cijonizam bez halučkoga pokreta nema svoj raison d’etre, Palestina nije za nas utočište jadnicima nego duhovno središte židovstva. Uvjeren je da onaj nema prave veze s tim duševnim ognjištem, tko Palestinu potpomaže iz milostinje. Martin Buber održao je nedavno u Pragu i Bmu predavanje, u kojemu je rekao da je zadaća našega .odgoja prvo tip haluoai a drugo pomagača izgradnje. Kod 1 nas još nije smo dlošli ni l do tipa pomagača, onoga pomagača, koji ne daje tek pare, nego ima i puno razumijevanje za ono što se u Palestini stvara. Drugo je doživljaj galuta. »Mogu da razumijem ljude ikoji su izašli l iz sobe, u kojoj je njihova majka § prababa živjela i koji imadu u sebi neki fondi jevrejstva, da ti ljudi ne vide jasno kako se ruši židovstvo. U vidjet će ovo danas ili sutra, 'kad dopru u svom agimillovanju za koji stupanj dalje Za nekoliko desetaka godina oni će doći u istu situaciju, u kojoj smo danas trn, što nije srno od roditelja svojih dobili taj fond jevrejstva«. Valja sputavati sve tendencije koje umanjuju taj fond u jugoslavenskih Židova i pomagati sva nastojanja), da se jevrejiski obogaćujemo. Kako se kod nas slabo uvažuje sve ovo pokazuje najbolje činjenica da mi unatoč rasprava i diskusija o tim pitanjima ne vršimo ono, u čemu smo/ se u teoriji složili. Kad se javi koji mladić, što traži stipendSj da uzmogne da studira jevrejstvo mora da sustane pred činjenicom, da ne. ma novaca. (Govornik napominje jedan konkretan slučaj u vezi sa rješenjem beogradske općine o stipendiju jednome reflektantu). Kod nas se još uvijek nije mogla stvoriti atmosfera, u kojoj bi se takova nastojanja) dostojno pomagala. Cijonizam moramo da širimo kao ideju i kao stvarnost. Ne smijemo da zaboravimo da cijonistički pokret imade svoju konkretnu političku organizaciju u našem Savezu. Treba da se borimo za naše ciljeve unutar bogošt,ovttih općina kao ustanova, gdje se imade da atirmiše volja najjačih stranaka. Uvjereni smo, da smo u jugoslavenskom židovstvu najjača stranka već i zbog toga što jedini imademo pozitivni židovski program i nedopustivo je, da kao takovi ne utječemo na općine. Za ostvarenje jevrejskih ciljeva treba dla se borimo unutar onih skupova, gdje treba da se .odnazuje jevrejski život jedne sredine i gdje je poprište da se omjere snage jedne i druge strane. Dr, Aleksandar L i c h t; Gospodje i gospoool Moj je položaj na ovom Saveznom Vijeću ppnešto delikatne naravi. Moram da iz izvjesnih razloga važem svaku riječ. Ja ću da počnem najprije sa općim cdjonisticlkim prilikama a onda ču da predjem na stvari, koje se nas ovdje naročito tiču. Mislim da ovo Savezno Vijeće nije zvano da utječe svojim mišljenjima i svojim predlozima suviše na rad Svjetske Cijonističke Organizacije. U koliko bi to moglo da učini, ja držim, da se je sa pogrešne tačke gledišta koješta posmatralo, što se je uradilo Svjetskoj Cijonističkoj Organizaciji. Izgleda mi da mi po svome »ifužnjaštvu« podlije2kušaj 1 »uvii« lako izvjesnim i najsitnijim momentanim upravo, cfa tako kažem t posljednjemu utisku, kop je na nas djelovao. To se naročito odnosi na one izvode, kop se tiču prilika u Palestini, a odnose se na principe po kojima su rukovodjene izvjesne institucije Cijonističke Organizacije. I kaošto je u ovom Saveznom Vijeću, izgleda, u cijelosti jedan negativan i defetistički) štimung, tako i u pogledu prosuđivanja Cijonističke Organizacije taj je defetizam zauzeo i suviše široke mjere. Ja .osjećam potrebu da se korigiraju izvjesni dojmovi zbog naše cijonističke javnosti kako ona, i onako neraspoložena i omlitavjela, ne hi dobivala opravdanje svoje malaksalosti u još većoj mjeri od ovog najautoritativnijeig foruma, što ga naša zemaljska cijonisticka organizacija imade. Gospodje i gospodo! Nas ima 12 milijuna. Od tih 12 milijuna organizovano je u Cijonističkoj Organizaciji oko 1 milijun. Ja mislim, ako se uzme samo taj broj i ako se uzme, da je jedan veliki dio našega naroda paralizovan spoljašnjim uticajima, za koje on nije ni malo knv | a to se odnosi na čitav Istok, onda je za djelo ( koje je stvoreno u Palestini, začudno, da se i sa ovakovim sredstvima moglo da stvori. Mi nemamo razloga zbog časovitih kriza izazvanih četvrtom alijom u Tel Avivu da bacimo anatemu na čdnovništvo u toj Palestini. Kraj jednoga Artura Ruppina i drugih strukovnjaka, mi se ne možemo u našemu sudu o Palestini da rukovodimo onim, što je pričao koji čiča, koji se vratio u Beograd, da je tamo vidio ili čuo ili što govori jedan nezadovoljni haluc, u kojega nema herojstva i ustrajnosti, pa dolazi natrag. Cijela ta četvrta alija, koja se velikim dijelom vrača, pravit će u Poljskoj jedno) defetističko raspoloženje. Svi oni bacaju odgovornost na Palestinu i govore sad, kako je rekao dr. Weizmann u svome posljednje'mu govoru ne o »našoj« nego udaraju na »-Vašu« Palestinu, Nitko im nije rekao da je Palestina zemlja za spekulaciju. Nitko nije tvrdio da ta zemlja podnosi 60% trgovaca. Nitko im nije rekao da je Keren Kajemet jedna koja pomaže privatni 'kapital, da stiče 'zemljište. Za to postoji PLDC i druge kapitalističke ustanove u okviru Cijonističke Organizacije, Keren Kajemet stoji na socijalističkoj, upravo zemljišno-socijalističkoj osnovi. Oni ima da stiče zemljište samo za one, koja će se saglasiti s tim da tlo u Palestini ostane neodsvojiva svojina židovskoga naroda. Ako je tko bio loše upućen, pa se oslanjao na KKL, onda se sam prevario. Postoje banke, koje podupiru male ljude, koji svojim sopstvenim kapitalom idu u Palestinu. Ali ne treba pretpostavljati da su ljudi iz Poljske iz samog cijonističkog oduševljenja išli u Palestinu. Kad bi to bilo takoi onda ne bi koincidirala ova četvrta alija sa strahovitom gospodarskom krizom u Poljskoj. Da je u vrijeme te gospodarske krize bifa otvorena Amerika neograničenoj imigraciji, ja sam uvjeren da bi 75% tih »oduševljenih Palestinaca« mjesto u Erec Jisrael otišlo u Ameriku. I ja (pitam, je li paSestin. tlo za ljude, koji ne idu s elanom i oduševljenjem, ili je ono, zasad 1 još, samo za pionire, koji su spremni da žrtvuju i život svoj samo za to da priprave tlo za buduće generacije. Mi još nismo u Palestuu tako daleko, da možemo podnositi neograničenu kapitalističku konkurenciju .jednako kao što ne možemo da podnosimo štrajkove. I vi vidite kako je disciplinovano radništvo u Palestini, koje ne vodi tamo štrajkove i ako stoji na stanovištu klasne borbe. Discipline ima u haluca ali je nema u onih koji dolaze
sa, 500 funti Ud 500 zloti i misle da će, sagradivši kućicu i ppči. njuća sa trgovinom soda vode. übrzo postati kapitaliste. Ova. ko, gospodo i gospodje i niti se smije prosuditi stvar niti se smije u javnosti da prikaže. Cijonistička Organizacija nije u mogućnosti danas, da zadovolji one elemente, za, koje nije siguma i potpuno übedjena, da dolaze u Palestinu da je dižu konstruktivnim i stvaralačkim radom. Mi nismo za to tu, da galut prenašamo u Palestinu. Još jedno. Govorilo se danas o Emisionoj banci, a čujem da se sprema čak i jedan predlog u tom pogledu. Ne zamjt. rite, koga se god ticalo, ali ja nalazim da je to jedna nečednost s naše strane. Po srijedi je jedan nedostatak proučavanja literature, a možda i nedostatak čitanja zaključaka kongresa. Prije tri godine je Hajim Arlosorolf napisao jednu knjigu o fl. nancijskom uredjenju i namicanju financijskih sredstava. Ar. losoroff ije član »Hitahduta«, znači nacionalni socijalista sa cjjonističkim ciljevima. On je usto stvaran stručnjak, j njegova je knjiga na zadnjem kongresu služila kao osnov za izvjesne rezolucije. I u toj knjizi se pored ostaloga govori i o Emisionoj banci. U pitanju Emisione banke ne zavisi stvar ni 0 Weizmannu, a kamo li o Savezu Cijonista u Kraljevini SHS To je jedno pdtanje | koje možemo da tretiram.o samo u sporazumu sa mandatarnom vlasti, koja će imati zadnju riječ da ka. že u ovom pitanju, a naročito s osvrtom na Arape. Što se tiče arapskog pitanja, ja dopuštam da je Cijonistička Organizacija u vrijeme, kad je gradila kule u zraku, mogla da previdi čita. vo arapsko pitanje. Tad je još Palestina bila jedan vakuum, jedan teren, na kojemu je mogla da gradi, dok je samo ideo. ioški gradila, sve što joj se prohtjelo da gradi. AH od onog časa, kad se počelo raditi o Palestini' kao .0 ostvarenju: kao 0 internacionalno obezbijedjenoj našoj domaji, nema ni jednog odgovornog činioca (izuzevši' možda Jabotinskog), koji ne bi neprestano naglašavao potrebu harmonične saradnje s Arapima. 1 vi se varate, ako mislite da treba Egzekutivi tek ukazati na tu potrebu. Radna Palestina, to če vam posvjedočiti Drago Steiner ) ona je već našla praktičnih puteva za kooperaciju s arapskom Palestinom. Gospođo! Sa gledišta opće Cijonističke Organizacije mogli bismo se još baviti sa pitanjem proširenja Jewish Agency. Ja držim da nema svrhe, da ,0 tom duljim, jer je to pitanje dovoljno tretirano. Tek ne bih htio, da se pobudi dojam, da mi u tome pogledu stojimo na gledištu grupe radikalnih cijonista, Ja mislim da mi imamo jedno da činimo i jedno da odlučimo u Ppigledu Egzekutive. Di da odobravamo njezin rad 1 lili da ga ne odobravamo, i da toj svojoj pdluci damo izražaja 11 ijedno' rezoluciji. Ja sa svoje strane dajem neograničeno i puno povjerenje Cionističkoj Egzekutivi. Gospodo! Kad se kritikovao rad Radnog Odbora i pojedinih institucija naše zemaljske 'organizacije, ja držim, da je kritika 1 bila i suviše mehanička. Primjera radi se ovdje isticalo da je Zagreb u pogledu Keren Kajemeta zatajio. Psihološki se to ne može tvrditi. Mehanički i u ciframa to je jedna činjenice Ali treba da se vodi računa i o drugim prilikama. Treba ta imati u vidu, koji je razmjer učešća zagrebačkih cijonista kod ostvarivanja jugoslavenske halučke farme, pa če se ovaj ma. nak kod KKL možda kompenzirati. Treba da se vodi računi .0 izvjesnim institucijama, koje ne služe Zagrebu, a za koje Zagreb daje sredstava. To je na primjer mensa academica. Ali ia ne ču da uzmem u obranu mjesne organizacije već centralna institucije našega Saveza. Keren Kajemetu se spoičitnulo, da nije potpuno iscrpio sve mogućnosti. Ista je stvar i sa Keren Hajesodom. Gospodje i gospodo! Zacijelo nije KK iscrpio sve mogućnosti, koje su nam stajale na raspoloženju ali se vid jedan zamjenu uspjeh i jedan zamjenu napredak, koji je on ipak postigao. Vi zaboravljate, da reorganizacija, sa- zasebnim tajnikom, postoji tek devet mjeseci i da se jedna organizacija, kad se vidi, da je na dobrom putu, ne smije Jednom nepotrebl nom ;kritik,om da đotuče, nego treba da ju se bodri. Ako uviditc, da je d!r. Singer s drugim članovima u toku 9 mjeseci ove godine znatno umnožio prinose KKL i ako znate da je lično putovao poi cijeloj našoj državi, i Hčno sudjelovao u povećanu kontingenta, onda treba da mu date mogućnosti ako on hod da i dalje vodi taj posao, da nam pokaže, hoće Hl do god®' postići još bolji rezultat nego dosada. Ja. nalazim da je Keren Kajcmet na najboljem putu. Na lazim, da kad bi kod polaganja .osnova reorganizaciji, režija u nosila i više od) 50%, <la bi to još uvijek bio produktivan izdatak, jer će se tek za dvije tri godine vidjeti, da li je stvorena baza, zdrav osnov za daljnji rad na' polju KKL. I* ll važi i za Keren Hajesod. Svi mi', koji smo- uzeli učešća u vod stvu Cijonističke Organizacije ovdje u Zagrebu nemamo j° pravo kritikovati rad g. Laže Avramovića, zbog toga, što ni jesmo popravili izvjesnih grešaka, koje treba tek dia se pop« ve. Od g. Laže Avramovića ne može se doista vige tražiti a« go što je postigao. Ja držim, da ono f što je on postigao u ® kasiranju i sredjivanju, da je to dovoljafa uspjeh za ovo krati vrijeme što je KH u Beogarđu. Ja želim da se ova odiićn sila i u buduće zadrži pod svaku cijenu kao direktor jugosk
gdje Schonove i u virtuoznoj transkripciji legendarne »Eii Eili«. Svakako želimo ove dvije stvari da čujemo uskoro opet, Jer su bile, možemo reći, centar cijelog koncerta. Dr, Bogumil Zcpler prikazao nam se svojom »PsaL modijskom mel od iljom« kao vrstan kompozitor pa moramo da žalimo, Sto tek polako možemo da dolazimo do drugih njegovih dijela. Psalmođdjskotn melodijom svakako se Je odlično kvalificirao, Tema koja se provlači kroz cijelu kompoziciju Je zaista lijepa i originalna a obradba efektna. Jedina je šteta što se previše ponavlja iscrpivši se u divlje tri varijante. Solo partiju violine svirao je odlično gosp. Tibor Duk e s, kop se izvrsno uživio u »psaknodični stil« pa Je iz svoga instrumenta izvahio mnogo toplih tonova. Joela En g ela Adagio misterioso op. 22. čuli smo u dostojnoj izvedbi no želimo da ga uskoro opet čujemo. I ovdje bismo mogli reći da prevladava samo Jedan .motiv koji se provlači kroz cijelo djelo, tek je ovo kudikamo Jedinstvenije i istinski čvršće, ma da Je u biti »recitativno«. I sve ostale značajke Židov, muzike Engel postavlja tako lapidarno te ne možemo dovoljno puta naglasiti kako Je on najMasičniji predstavnik židovskog stila u muzici, što ponovno dokazuje ovo djelo. Solo partiju violine i ovdje Je svladao gosp. D u k es, d!ok Je partiju čeda odlično odsvirao g. David Spitzer. Gdija Lujza Holubova na harfi i gosp. D u g a n na orguljama pratili su besprikorno obje instrumentalne skladbe. Ne slažemo se doduše sa shvaćanjem .Adagio misterioso«, i naročito nas nije zadovoljila gradacija na svršetku. Možda ije tome kriv kakav tehnički nedjostaitak na orguljama, koje su na mjestima davale nepoželjne prizvuke. Gosp. Dugan Jednakom spremom pratio Je i zborove i solo violinske komade. Koncerat bio Je dobro posjećen.
Golđner.
ALEKSANDER MOISSI IĆI ĆE U PALESTINU.
čuveni njemački glumac Aleksandar Moissi namjerava, da početkom god. 1927. podje u Palestinu, gdje bi u Jerusolimu. Te! Avivu, Jafi, Haijii i u radničkim kolonijama u Emeku održao predavan')a.
4
»ŽIDOV*
BROJ 44.
Slušajte RADIO koncerte na SILVERTOWN aparatima. Upotrebljujte samo originalne ENGLESKE TUDOR akumulatore Radio Silvertown. Sajmište 56. Telefon 23-60.
U slučaju potrebe ogledale, bruženog »talda, umjetničkog uatakHvanl* mjedi kao i u mesingastim čipkama i olovu nemojte rabor^l na adrcetu Mahso Roth, Zagreb, Robova 01-* Cijene