Borba, 20. 04. 1991., S. 17

a a ee

с дел

PROLEĆE Veliko spremanje

Zima je gotova. Vreme je da se obavi prolećno spremanje automobila. Podsećamo na najvaž nije i

„Pod visokim pritiskom vodom oprati sve teško dostupne delove u koje se zavukla prljav-

_ Ština sa ostacima soli. Posle to-

ga, na donjem delu lako se uoča-

vaju oštećenja na masi za anti-

korozivnu zaštitu. U sve napukline i oštećenja treba, makar četkicom, naneti novi sloj bitumena. U-suprotnom, voda će ulaziti između lima i mase i tako stvarati žarišta korozije.

Unutrašnjost vozila, posebno podove, treba dobro očistiti, a po potrebi i premazati antikorozivnim materijalom.

Karoseriju, nakon temeljitog pranja, treba ispolirati, a ako se zaštitna masa na limu istrošila naneti novu. Sva oštećenja boje treba odmah popraviti, otklanjajući svaki nabubreli deo, a hromirane delove dobro istrljati i ispolirati odgovarajućim pastama ili poprskati sadržajima iz sprej-bočica. M.

·KAZNE

Znaci, kacige, brzina, piće...

Pre godinu dana francuska, odnosno preciznije pariska policija bila je izuzetno rigorozna: naplatila je više od 170.000 kazni za prekršaje u saobraćaju. Za nepoštovanje saobraćajnih znakova naplaćeno je 78.000 kazni, 24.000 motociklista moralo je da

_ plati globe zato što je vozilo bez

kacige, 2.300 ljudi kažnjeno je zbog prekoračenja brzine, dok je 3.500 vozača platilo kazne zato što je upravljalo vozilom pod uticajem alkohola.

Verovatno da je i to imalo uticaja da se u ovoj zemlji uvedu i neki novi propisi. Ubuduće, i Dutnici na zadnjim sedištima moraće da se obavezno vezuju pojasevima, dok je ograničenje brzine za putnička vozila u naseljenim mestima sa 60 smanjena na 50 kilometara na sat. Dozvoljene brzine na putevima i auto-putevima ostale su nepromenjene: od 90 do 110, odnosno 130 km/h. Ako je kolovoz klizav пе те 52 хол brže од 80—100, odnosno 110 kilometara na čas. Р.

BORBR _ PREDSTAVLJAMO

AUTO — SVET

SUBOTA-NEDELJA, 20-21. APRIL 1991. GODINE ||

Jugo-terenac za svetski vrh ·

Industrija motora iz Rakovice (IMR) predstavila je javnosti · perspektiva sjajna — ukoliko bude novca za skori početak

_ „Tara 4 x 4”, terensko vozilo s

je je rakovički IMR najavio pre

| nekoliko meseci, najzad je pred-

stavljeno javnosti. Iza ovih vesti krije se čitav niz novosti: potpuno nov, savremeni dizel-motor (u celosti delo IMR-a), kao i petostepeni menjač i reduktor, a i diferencijal razvijen u „21. maju“. Ovoliko novina, kako saznajemo od konstruktora Đure Borka uslovljeno je ucenjivačkim odnosima vodećih svetskih proizvođača autoindustrije koji su za velike pare nudili prevaziđenu mehaniku. To je bio izazov za domaću pamet koje, pokazalo se još jednom, ima i za tako složen projekat kao što je terensko vozilo, jer specifičnosti terenaca jesu agregati malih dimenzija i ogromne izdržljivosti. Ogromna opterećenja imao je i proizvođač koji se do sada nije ogledao u proizvodnji ovako plemenitih mašina.

„Taru 4x4“ pokreće četvorocilindrični dizelaš zapremine 2450 kubika i snage 56,6 kw (70 KS), što mu omogućava brzinu od 105 km/h (prema deklaraciji,

pogonom ha sva četiri točka ko-

NE BOJI SE

mada je u vozilu koje je nama predstavljeno izmereno 118). U

- zahtevima koji se terenskom

vozilu postavljaju, „Tara 4x 4“ je izvanredna. Podužno, samo vozilo savlađuje nagib od 70 stepeni, sa prikolicom od 45, dok je poprečni nagib od 35 stepeni gotovo zanemarljiv. Podjednako

u (Snimio: A. Joksimović)

dobro kako na deliblatskim dinama i pesku, blatu Nikinaca i raseklinama Kopaonika, „tara“ se tako pokazala i na asfaltu,

· gde pruža udobnost nivoa bar

neke istočnoevropske limuzine. No, asfalt pokazuje i jedan nedostatak: potrebu za još kojim kilovatom snage. U IMR-u su to

vozilo izuzetnih karakteristika („tara 4 x 4“) čija je serijske proizvodnje 0 Zainteresovani i Francuzi

primetili i otud najavljuju turbopunjač (!) kao dopunu ovoj plemenitoj mašini.

Perspektiva? Dobra, jer je jugoslovenskoj narodnoj armiji, koja vozilo ispituje paralelno sa IMR-om, ono svakako potrebno. Tim pre što u mnogim elementima „nadmašuje čuvene konkurente. Kako smo čuli, jedan primerak upravo putuje na testiranje zainteresovanim Francuzima, a pregovara se i sa još nekoliko potencijalnih kupaca. Pored toga što je ovaj terenac dobar (i lep) proizvod, perspektiva je i u širokim mogućnostima njegove primene (poljoprivreda, šumarstvo, rudarstvo, milicija... i vojska, naravno); kao i u različitim varijantama koje proizvođač nudi: kombi, kamion, furgon, pik-ap, „kabriolet“...

Do serijske proizvodnje treba još napraviti alat i — nabaviti novac. Za ovo prvo — radovi su pri kraju. A zbog drugog — IMR upravo najavljuje transformaciju u holding preduzeće sa cksternim deoničarstvom.

P. VUČINIĆ

| EKOLOGIJA

rebi

Efekat smanjenja potrošnje goriva kod automobila kao načina da se obezbedi očuvanje čo-

mogao bi biti ozbiljno doveden u pitanje zbog naglog rasta broja automobila u upotrebi narednih godina. Iznoseći taj zaključak u najnovijoj studiji “stručnjaci „Svetskog instituta za sirovine“, vodeće američke privatne institucije koja se bavi problemima zaštite okoline, iznose podatak da broj motornih vozila u svetu raste godišnje za 4,6 odsto, dva i po puta brže od stanovništva naše planete.

Do 2010. godine, tvrdi se u studiji, u svetu će biti milijarda i sto miliona automobila, dva puta više nego sada, pri čemu treba imati u vidu da se poslednjih godina ponovo proizvode manje efikasni automobili, odnosno da se povećava potrošnja goriva po kilometraži. Tako su kola, prodata ove godine, trošila u prose-

ku za četiri odsto više goriva po

vekove. okoline od zagađenja ~.

Opasni automobili

Broj vozila u svetu godišnje raste po stopi od 4,6 odsto, dva i po puta brže od stanovništva naše planete 0 Katalizatori, odnosno bezolovni benzin u sve češćoj upot-

kilometru vožnje od kola proizvedenih i prodatih 1988. godine.

·'Automobilski izduvni gasovi i ostala isparenja koja proizvode motori na pogon fosilnim gori-

vima jedan su od glavnih zaga- ·

đivača atmosfere i uzročnici opasnih tendencija izmene klime, otopljavanja i efekata „staklene bašte“. Prema podacima iz te studije — 1985. godine od ukupnih količina ugljen-dioksida u atmosferi, 14 odsto potiče iz automobilskih izduvnih lonaca. Petnaest godina ranije ta cifra bila je za dva procenta manja.

* * <

Što smo bliži 1992. — sve je više vozila koja konzumiraju bezolovni benzin. Jasno, u pojedinim zemljama Evrope u toj srazmeri raste i broj prodajnih mesta OvOEF goriva. Precizno: u Nemačkoj ı Holandiji bezolovni benzin se prodaje na svim (sto odsto) benzinskim stanicama. U Belgiji i Danskoj taj procenat je nešto

AUTO-ŠKOLE

Jedan aršin za sve

Sudionici proširenog sastanka Predsjedništva Zajednice Auto-moto društva Slavonije i Baranje, održanom u Županji pod predsjedavanjem Milana Grive iz Nove Gradiške, sa zabrinutoš” ću su konstatirali da se, osim u Đakovu, broj članova AMD smanjuje. To je predsjednike i sekretare 13 AMD u slavonsko-baranjskoj regiji navelo na zaključak kojim se Auto-moto: savezu Hrvatske predlaže ızrada analize uzroka opadanja članstva s prijedlogom mjera za ponovno omasovljenje. Pri tome je iznesena potreba veće pažnje za родтјадак АМО и геруј.

— Мис паз i. sudbina pro--

metne kulture među učenicima osnovnih škola („Što znam i kako se ponašam u prometu“). Nitko nije za prekid te dobre tradicije — naglasio je Milan Odorčić, sekretar AMS Hrvatske, i ukazao na neophodnost organiziranja regionalnog natjecanja najmlađih sudionika u prometu, po svoj prilici u Novoj Gradiški 18. svibnja. U vezi s tim zaklju-

čeno je da se provede anketa da

li su auto-moto društva za tu manifestaciju.

Na ovom skupu u Županji bilo je riječi i o daljnjoj sudbini društvenih auto-škola zbog velike konkurencije sličnih institucija u“privatnom vlasništvu. Sa-

"АМ5Н:

mo u Vinkovcima, na primer, ima ih čak deset! Obzirom na nelojalnu konkurenciju i slabu ili nikakvu suradnju, odlučeno je da se nadležnim organima predloži Jednaki aršin u treniranju društvenih i privatnih škola. Ovim potonjim može se parirati samo kvalitetnijim uslugama.

- — Služba pomoći i informacija na cestama neophodna je, ali

· treba riješiti pitanje finansira-

nja. Osim toga AMS Hrvatske želi biti ravnopravan partner „Hrvatskim cestama“ — istakao Je mr Tomo Kišić, stručni suradnik i zadužen za obrazovanje vozača ı izdavačku djelatnost S: TOMIĆ

niži (80 odsto), dok se bezolovni u Velikoj Britaniji prodaje na „зато“ polovini „postojećih pumpi. U Italiji i Francuskoj postotak je još manji (38, odnosno 26 odsto), dok je izuzetno mali u Španiji — samo 9,9 procenata!

Da se Jugoslavija sve više „približava“ starom kontinentu ilustruje i podatak da se u našoj zemlji bezolovni benzin, kako smo saznali u Informativnom centru Turističkog i Auto-moto saveza Jugoslavije, prodaje na 214 benzinskim pumpi (nešto više od šest odsto) od oko 1.300 koliko ih ukupno ima u našoj zemlji.

U Švajcarskoj međutim već gotovo 45 odsto automobila ima ugrađen katalizator, što znači da koriste bezolovni benzin. Od

uvođenja posebnih normi, pre-

četiri godine, sva nova vozila se podvrgavaju strogim kontrolama izduvnih gasova. Zahvaljuju-

Ruzveltova 5

11000 Beograd

tel: 322–083 323-358 320–831

321–733

А Gotovinski: devize МТ ти Ма otplatu: 10, 20 ili NO rata

OD ČOVEKA — PRIRODI: Jedan od modela katalizatora

. ći tome, osetno je smanjena emi-

sija. štetnih materija. ugljenmonoksida, ugljovodonika i azotoksida. Predviđa se da će do kraja ove godine polovina vozila koja učestvuje u saobraćaju, a praktično sva putnička, biti opremljena katalizatorom, odnosno koristiti bezolovni benzin i tako doprineti smanjenju zagađenja vazduha.

I u drugim evropskim zemljama velika pažnja posvećuje se problemu očuvanja životne sredine. Austrijski automobilski klub pokušava da animira vozače da u gradu što više koriste bicikl kao prevozno sredstvo. Tako u Beču od početka proleća postoji mogućnost iznajmljivanja bicikla i tri garaže. Naime, vozač do garaže dolazi svojim automobilom, a zatim iznaj-

~ mljuje bicikl (po ceni od 90 do

150 šilinga na dan). P. MRĐANOV

| | | | | | |