Borba, 24. 04. 1992., S. 3

PETAK, 24. APRIL 1992. GODINE 3

USTAVUR NOVE, SRVEZNE REPUBLIKE JUGOSLRVUIJE

prava ne može preneti na Savezno veće i založio se za ustav Srpske kraljevine sa prefiksom „Jugoslavija“. Nazvao je predloženi ustav „veleizdajničkim aktom” koji diskriminiše građane kao pravna lica i eliminiše Srpsku krajinu i srpsku Bosnu.

Protiv prihvatanja Ustava bio je i Jovan Tomić koji je zamerio što se Srbi nisu prethodno izjašnjavali o zajedništvu. Batrić Jovanović zamerio je opoziciji da iznosi neistine i založio se za himnu nove države sastavljene od prvih strofa republičkih himni.

Uz opasku da je ovaj posao trebalo završiti još u septembru, Vojislav Šešelj je predložio da sadašnje skupštine Srbije i Crne Gore, a u ponedeljak i Jugoslavije, same sebe proglase ustavotvornim, čime će se izbiti adut svima koji tvrde da je Savezna skupština nelegitimna i nelegalna. Predložio je proporcionalni izborni sistem, da savezna skupština u ponedeljak proglasi privremenu vladu i da se spreči SIV da raspolaže bilo kakvom državnom imovinom koju potom rasprodaje.

Miroslav Milutinović zamerio je predsedniku Skupštine na prevrtlji-

Kumovi

Mnogi poslanici imali su i primedbe na ime buduće drža-

ve. Tako je, između ostalog, predlagano da se nova državna zajednica zove: Savez Srpskih Država, Srpska Kraljevina Jugoslavija, Savezna Država Srbija i Crna Gora (sa podvarijantom obrnutog redosleda), Ujedinjene Srpske Države, · Savezna Republika Srbija, Ujedinjene Srpske Republike...

vosti i učešću u donošenju Ustava iz 1974. Bakočević je reagovao rekavši da su to čiste neistine i zatražio od Milutinovića izvinjenje. Među onima koji su smatrali da je narodu uskraćeno pravo da na referendumu kaže u kojoj i kakvoj državi hoće da živi bio je i Vlatko Vuković, a Mihajlo Marković se ogradio od „svih posledica koje ovaj Ustav može doneti, ali ne i od zajedničke države”. Po mišljenju Mihajla Kovača donošenje Ustava „liči na pravljenje tapije na ostatak jugoslovenske ruševine“, on se saglasio sa zajedništvom Srbije i Crne Gore „sa obe ruke“ dodavši „za ovakav ustav ne mogu dići ni jednu“.

Svež vazduh na Zabljaku

Konstatujući da je Jugoslavija „čemerno spala na dva slova-Srbiju i Crnu Goru Zoran Ćirković zamolio je „vlastodršce da se vrate na svež vazduh na Žabljaku i povuku ovaj tekst“.

Mirko Petrović rekao je da se nazivom nove države „prikriva poraz politike Slobodana Miloševića i velike greške jer će veliki broj pripadnika srpskog naroda živeti van njenih granica“. Zoran Đinđić smatra „da se usvajanjem Ustava pravi država za jednokratnu upotrebu“ a Vojislav Koštunica da se time „podiže spomenik Ustavu iz 1974.“

Na kraju nije uvažen predlog Slobodana Vučkovića i Vojislava Koštunice da Skupština usvaja Predlog Ustava dvotrećinskom većinom. Za danas je, inače, zakazana sednica na kojoj će se raspravljati o ultimatumu Srbiji i informaciji koju je tim povo-

dom sačinila Vlada. M. TOROV S. r. STAMATOVIĆ V. ILIĆ

Dugi aplauz za

novu Jugoslaviju

Za predlog ustava nove Jugoslavije glasalo 87 poslanika, uz jedan glas protiv i dva uzdržana 60 Svi poslanici putuju u ponedeljak u Beograd na promociju nove države 0 Branko Kostić: Ima puno razloga da nova država bude ono što je nekada bila

Jugoslavija

Podgorica. — Poslanici crnogorskog parlamenta sinoć su ogromnom većinom usvojili predlog Ustava nove Jugoslavije i potvrdili većinsku odluku crnogorskog naroda na ne-

davnom referendumu o nastavljanju

suživota zajedno sa Srbijom, i onima koji to budu htjeli, u novoj Jugoslaviji. Kada je predsjednik, parlamenta dr Risto Vukčević saopštio rezultat glasanja i rekao da je 87 prisutnih poslanika glasalo — za, a samo jedan protiv, uz dva uzdržana glasa, velikom salom crnogorskog parlamenta prolomio se aplauz. A on se ponovo čuo kada je dr Vukčević saopštio da svi poslanici zajedno putuju u Beograd u ponedeljak na svečanu promociju nove Jugoslavije, makar je neki zvali i malom. Poslanicima se obratio i dr Branko Kostić, podsjećajući na činjenicu da je obavljen veoma veliki posao i pored bojkota određenih snaga u Reublici, pozivajući na međunarodni bojkot Srbije, koji prema njegovim riječima, čak ni u SAD, među demokratski nastrojenim građanima neće dobiti podršku. Kostić je naglasio da ima puno razloga da nova država bude ono što je nekada bila Jugoslavija.

„Ovo je Ustav diskontinuiteta sa dosadašnjim Ustavom Jugoslavije. Ustav raskida sa doskorašnjim sistemom ustrojstva države — istakao je dr Risto Vukčević, predsjednik Skupštine, u uvodnom izlaganju. Dr Vukčević je za predlog novog Ustava kazao da je „rađen po uzoru na razvijene demokratske države i predstavlja, sa tog stanovišta, sličnost i povezanost sa svijetom. Umjesto Ustava iz 1974. godine, kakvog nije poznavao svijet, ovaj predlog Ustava rađen je po

PRIPREMLJEN

PREDLOG IZBORNOG ZAKONA

Kombinovani princip

Tekst izbornog zakona za koji su se ovih dana raspitivali mnogi poslanici i pravni stručnjaci, kako „Borba“ nezvanično saznaje u krugovima bliskim Skupštini SFRJ, već je pripremljen i biće ponuđen saveznom parlamentu najverovatnije u ponedeljak, nakon proglašenja Ustava. Ovaj propis, kako je nezvanično potvrđcno, nije oficijelno pripreman ni u jednom od odbora i komisija republičkih parlamenata već su ga stvarali stručnjaci Skupštine SFRJ. Stoва је пароуебгепо da bi već danas Odbor za društveno-političke odnose saveznog parlamenta mogao da raspravlja o ponuđenim rešenjima.

Najznačajnije stavke, kako saznajemo, tiču se kombinovanja većinskog i proporcionalnog izbornog sistema. Po objašnjenjima koja smo dobili to praktično znači da će svi kandidati koji dobiju više od 50 odsto glasova automatski biti izabrani ali nc znači da ostali „otpadaju” — oni će biti birani po proporcionalnom principu. Jedini uslov za ovu „drugu kategoriju“ kandidata je da dobiju najmanje pct posto glasova birača. Timc će, vcruju tvorci Predloga izbornog zakona, savczni parlament buduće države, biti pravilno višcstranački „po-

punjen“.

:mImI–——mzsi:sDIm KG Go ==

M. TOROV

uobičajenim demokratskim svjetskim standardima.

Predsjednik Skupštine je, takođe, napomenuo, da ogromne ekonomske teškoće, složenost političke situacije traže od narodnih poslanika, da što prije donesu Ustav i ustavno preurede Jugoslaviju i time doprinesu konačnom raspletu jugoslovenske krize.

Krenulo amandmanima

Crnogorski Parlament je zasjedanje počeo sa 95 poslanika vladajuće i opozicione, Narodne stranke. Poslanici ostalih opozicionih stranaka, svrstanih u Reformsku

koaliciju i Demokratsku koaliciju ~

nijesu prisustvovali zasjedanju. Klub poslanika Demokratske koalicije i poslanici Stranke nacionalne ravnopravnosti (članica parlamentarne Reformske koalicije) podijelili su novinarima „papir“ u kojem su navedeni razlozi njihovog neučestvovanja. „Koncept uređenja nove savezne države (a time

RASKID SA „STARIM“ SISTEMOM: Sa jučerašnjeg zasedanja crnogorskog parlamenta

i Republike Crne Gore), koji predviđa ovaj Predlog Ustava je neprihvatljiv za Muslimane i Albance (naše glasače) u Crnoj Gori „jer u tekst Ustava nije ugrađena odbredba o konstituitivnosti ovih naroda, niti i jedna odredba Haškog dokumenta koji je na prihvatljiv način riješio prava i slobode nacionalnih i etničkih grupa na našem prostoru“, stoji u obrazloženju, na kraju kojeg se predlaže (do daljnjeg) odlaganje, dok se ne steknu uslovi za sprovođenje normalne i zakonite procedure za donošenje Ustava. Ovo je i direktno u Parlamentu, saopštio šef Kluba poslanika Demokratske koalicije, Rifat Vesković. ;

Raspravu o predlogu Ustava otvorio je poslanik Nikola Samardžić, inače ministar inostranih poslova u Vladi Crne Gore, koji je ispred šest poslanika vladajuće Demokratske partije socijalista podnio 15 amandmana na predloženi ustavni tekst. Prvi amandman se odnosio na dio člana 6., koji bi trebao da glasi: „Republika članica je suverena država koja određene poslove utvrđene ovim Ustavom prenosi u nadležnost zajedničke države SFRJ“. U obrazloženju se navodi, da je, referendumskim pi-

tanjem Crna Gora označena kao suverena držva, pa je neprihvatljivo da se odredbom o novom Ustavu ta suverenost bitno ograniči i praktično ukine. Drugim amandmanom se pledira izmjena člana 14. u smislu potenciranja slobodnog djelovanja političkih partija i udruženja. Amandmanom na član 96. željela se istaći aktivna uloga republike — članice u izboru i postavljanju ambasadora i ostalog diplomatsko konzularnog osoblja. Tražena je, takođe, izmjena člana 80, po kojem se u Vijeću građana bira jedan poslanik na 65.000 birača. Predlagači amandmana smatraju da treba utvrditi tačan broj poslanika ovog vijeća, kao i koliko tačno poslanika bira svaka pojedina republika u ovo Vijeće. Sporan je za predlagače amandman i onaj član (99) Ustava kojim se Saveznoj vladi daje da utvrđuje i vodi unutrašnju i spoljnu politiku... Umjesto toga, predloženo je da Savezna vlada sprovodi unutrašnju i spoljnu politiku, koje utvrdi Savezna Skupština...

„Ovaj tekst Ustava morao je da bude rađen duže, sa više pažnje i uz učešće profesora sa Pravnog fakulteta u Podgorici“, kazao je na kraju Nikola Samardžić.

Zastava trobojna

Narodna stranka Crne Gore, čiji je predstavnik, inače, učestvovao u pisanju Ustava SRJ, podnijela je 13 amandmana na tekst Predloga Ustava. Prvi se odnosi na zastavu, koja bi, prema predlagačima, trebala da ima raspored boja, kakav je na srskoj i crnogorskoj zastavi (crvena, plava, bijela). Narodna stranka je, takođe, predložila da se umjesto riječi „suverena“ u članu 6. upiše riječ „nadležna“. U obrazloženju stoji da se „ovom normom razgraničavaju nadležnosti organa savezne države i republika članica, pa je pravno teorijski tačnije, a i duhu norme primijerenije, koristiti termin „nadležnost“. Predložen je ı amandman kojim bi se odstranila mogućnost dvojnog državljanstva. „Zadržavanje republičkog državljanstva nema međunarodno pravni značaj, a u unutrašnjem pravu izaziva probleme“, stoji, između ostalog, u obrazloženju.

Narodna stranka Crne Gore je

BORBA SRZNBJE

KO ĆE DOBITI KLJUČNE FUNKCIJE U NOVOJ JUGOSLAVIJI

Stara imena nove funkcije

Dobro obavešteni beogradski politički krugovi tvrde da će Borisav Jović biti glavni kandidat za šefa Savezne Republike Jugoslavije, dok će Milo Đukanović zauzeti funkciju predsednika vlade

Nova Savezna Republika Jugoslavije još nije ni promovisana, a kadrovska vrteška u takozvanim dobro obaveštenim krugovima se već vrti. Ko će šta biti u novoj Jugoslaviji, naravno, znaće se tek posle izbora koji će, kako predviđa Ustavni zakon, biti završeni do kraja juna 1992. godine. Nagađanja političkih radoznalaca i sladokusaca u Beogradu su u punom jeku.

Led je probio Mihalj Kertes, bivši član Predsedništva Srbije, od nedavno postavljeni pomoćnik saveznog sekretara za unutrašnje poslove. Kertes je, kažu i u saveznoj vladi došao na ovu funkciju redovnom procedurom i, navodno, po predlogu generala Petra Gračanina, saveznog ministra za unutrašnje poslove. U saveznoj vladi kažu da je imenovanje Mihalja Kertesa pre mesec dana ličilo na „zbrinjavanje zaslužnog čoveka“. Danas, međutim, pošto se zna da će sadašnji SIV obavljati poslove prelazne vlade, postavljanje Kertesa na ovu funkciju može da bude najava postavljanja novih ljudi koji će već u julu preuzeti najodgovornije resore u vladi nove Jugoslavije. Jer, kako sada stvari stoje, ispada da niko od sadašnjih članova SIV nema šanse da zadrži mesto u vladi nove Jugoslavije. U dobwb obaveštenim krugovima u Beogradu navodi se da će, navodno, predsednik nove države biti Borisav Jović, sadašnji član Predsedništva SFRJ. Mandatar no-

ve vlade biće Milo Đukanović, sadašnji predsednik vlade Crne Gore. Ministar vojni biće Branko Kostić, sadašnji potpredsednik Predsedništva SFRJ. Mihalj Kertes, trebalo bi da bude ministar unutrašnjih poslova. Ministar spoljnih poslova trebalo bi da bude Milan Milutinović, sadašnji ambasador SFRJ u Atini, a mesto ministra za informacije biće, navodno, povereno Živoradu Igiću, poslaniku Skupštine Srbije. Đ. KESIĆ

с и Мај podržala ono što je grupa poslanika DPS-a rekla o dužnosti vojske da brani ustavni poredak, ali je protiv kolektivnog: komandovanja vojskom, koje je, smatraju, „čista besmislica”. Narodna stranka je, protiv toga da se zadrži odredba po kojoj je gradsko i građevinsko zemljište u svojini države, ali i za to da se unese odredba koja bi uskraćivala strancima pravo svojine na zemlji. Predloženo je, između ostalog, brisanje jednog stava člana 90. koji omogućava republičkoj vlasti da se direktno miješa u nadležnosti Savezne skupštine, i to u one najvitalnije ekonomske.

Dosta prigovora dali su i poslanici vladajuće partije, Budo Simonović i dr Milo Marković, ali ne u obliku amandmana. D. VUKOVIĆ

S. VUKAŠINOVIĆ