Borba, 31. 03. 1993., S. 17

| " + |

ВОКВА SREDA 31. 3. 1993.

SKOPLJE | ATINA UOČI PRIJEMA MAKEDONIJE U UJEDINJENE NACIJE

diuka Sobranija

post festum?

Dragan Nikolić dopisnik „Borbe“ iz Skoplja

Vladajuća koalicija partija u makedonskom parlamentu podržaće prijem Makedonije u Ujedinjene nacije pod privremenim imenom-opisom, „bivša jugoslovenska republika Makedonija“, na današnjoj hitnoj sednici Sobranja, na kojoj će ulada podneti informaciju o prijemu Makedonije u svetsku organizaciju. Moguće je, dakle, da će odluka u ma-

kedonskom parlamentu biti doneta posle svršenog čina u

Ujedinjenim nacijama.

Prema rečima Ljupča Popovskog, poslanika Socijaldemokratskog saveza, „bila bi neoprostiva greška ako bi istorijska šansa, koja se sada pruža Makedoniji, bila propuštena ili odgođena na neodređeno vreme“. Socijaldemokratski savez je, inače, zajedno sa reformistima-libera-

lima, socijalistima i koalicijom ~

albanskih partija, formirao vladu. Sekretar reformista-liberalne partije Ace Kocevski izjavljuje „da mora da se shvati da današnje vreme nije vreme istina i pravdi, nego kompromisa i da je najvažnije od svega da Makedonija postane član svetske organizacije, zbog očuvanja njene državnosti, mira i stabilnosti“.

Predstavnici albanskih partija

njem, s tim što ponovo ističu svoj stari zahtev da u priznatoj državi Albanci budu „konstitutivni narod” i da Makedonija bude država „međunacionalnog poverenja“.

Žestoko suprotstavljanje prijemu Makedonije, pod privrcmenim imenom najavio je nacionalni blok partija sa VMRO DPMNE na čelu. Prema njegovom lideru Ljupču Georgijevskom, prihvatanje privremenog imena „znači denacionalizaciju Makedonaca i uništavanje maкедопзке агхауе“, јег рпугетеno ime predstavlja samo „uvod u nove ustupke koji će naknadno biti traženi: promena zastave, himne, Ustava, što prema njemu „vodi makedonsku državu“ trećoj Jugoslaviji“. Dva po-

slanika VMRO-DPMNE, inače, započela su najavljeni štrajk glađu u znak protesta.

izjavljuju da su za prijem Makedonije u UN i pod privremenim imenom, kao prelaznim reše-

Gligorov: Ništa nije žrfvovano

Skoplje. — Uoči odluke Saveta bezbednosti da Generalnoj skupštini preporuči da Makedoniju primi u UN, makedonski predsednik Kiro Gligorov sinoć se obratio naciji i apelovao na građane „da budu spokojni kao što je i on sam spokojan“.

U petnaestominutnom govoru, Gligororv je rekao da je uspešno razrešena dilema da nova država „bude primljena u UN i da ne žrtvuje nijedan svoj interes“. Makedonski predsednik je naglasio da nije prihvaćena arbitraža, koja bi odlučila o imenu, da od Skoplja nije zatraženo da menja Ustav i ime države u Ustavu, da u pasošima upisuje bilo koje drugo ime osim ustavnog i da Makedoniji neće biti osporeno da se drugim državama, pa i svetskoj organizaciji, obraća pod svojim imenom.

„Privremeno ime“ — „bivša jugoslovenska republika Makedonija“ — služiće samo za obraćanje makedonskoj delegaciji u Ujedinjenim nacijama, i to u periodu od dva meseca. U jučerašnjoj popodnevnoj izjavi makedonske vlade se, inače, naglašava da Makedonija ne pristaje da trajno nosi ime bivše jugoslovenske republike.

Predsednik Makedonije je ekspliciitno rekao da činjenica što će zemlja privremeno nositi predloženo ime „ne može biti predmet njenog prisvajanja od strane sadašnje, ili bilo koje druge Jugoslaviје“. D. N.

Nova stranica istorije

Skoplje. — Predsednik makedonske vlade Branko Crvenkovski nije nam juče potvrdio da li će odluka o prijemu Makedonije u Ujedinjene nacije biti doneta u toku dana, ali nam je rekao: „Očekujem sve najbolje“. Predsednik Sobranja, Stojan Andov, rekao nam je da će prijemom Makedonije u Ujedinjene nacije početi nova stranica makedonske istorije. Andov nam je još izjavio da je Grčka učinila značajne ustupke — pristala je da se reč Makedonija nađe u imenu „novopriznate države“ i da ta dražava bude primljena u Ujedinjene nacije, što znači i da postoji.

Iz izvora bliskih makedonskoj vladi saznajemo da će makedonska zastava biti istaknuta pred palatom Ujedinjenih nacija pošto se procedura prijema okonča, ali se ne isključuje mogućnost da ova zastava bude promenjena. Takođe se spominje da je moguće „kompromisno ime novoprimljene države“ — „nova Makedonija“ ili „severna Makedonija“ , o kome će se pregovarati tokom naredna dva meseca. D. N.

• ~ • Уе ко ртеКгзћамапје • ~

naziva škola Skoplje. — Specijalna komisija republičkog Ministarstva za obrazovanje u Skoplju upravo je završila rad na predlozima promene imena oko 200 osnovnih i srednjih škola u Makedoniji.

Predložena je promena svih imena koja na bilo koji način podsećaju na zajedničku jugoslovensku državu, kao što su imena jugoslovenskih književnika, naučnika, boraca i narodnih heroja i istorijskih datuma.

Ubuduće neće biti ni jedne škole koja će nositi ime Lenjina i Georgi Dimitrova. Biće zadržano samo ime Josipa Broza Tita, koje sada nosi 17 osnovnih i osam srednjih škola.

Prema «nacionalnoj partiji MAAK promena imena „znači vraćanje Makcdonije na pozicijc posle balkanskih ratova ! росеtak deobe Makodonije od strane njenih suscda“.

Grupa od 214 intclcktualaca usvojila je manifest u komc sc protestuje zbog „široke modijskc kampanje koja se vodi u Makcdoniji da bi se makedonski narod povinovao diktatu prckrštavanja“. U toj kampanji se „sugcriše da Makedonija nema drugc alternative osim da prihvati to ime, a pri tome se ргемда да sintagma „bivša jugoslovcnska republika Makedonija“ upućujc na versajsko rešenje i na kobnu budućnost“.

„Nijedan politički subjekt ncma mandat da prihvati avanturu privremenog rešcnja, naša država je jedino moguća pod imenom Makedonija“, navodi sc u manifestu.

Potpredsednik makecedonskc vlade Stevo Crvenkovski, koji već mesec dana boravi u Njujorku, u svojstvu v.d. ministra spoljnih poslova, potvrđuje da će pitanje prijema Makedonijc pod „privremenim opisom“, biti na dnevnom redu Saveta bezbednosti danas. Prema praksi ove institucije, zahtevi za prijem u svetsku organizaciju se stavljaju na dnevni red posle ncformalnih konsultacija i obezbeđenog potrebnog broja glasova.

Posle prijema, počeće posredovanje Sajrusa Vensa i lorda Dejvida Ovena u grčko-makedonskom sporu oko imcna. U kontaktima će učestvovati po dva predstavnika sa obe strane koji će zastupati grčke i makcdonske interese.

Treći susret grčkih i makedonskih intelektualaca, koji je održan u Ohridu, završio se u prijateljskoj atmosferi, ali bez najavljenog zajedničkog saopštenja, zbog nesuglasica oko imena Makedonija i zastave na kojoj se nalazi sunce Filipa Makedonskog. VOJNA SARADNJA SLOVENIJE | HRVATSKE

Bobetko u Ljubljani

Ljubljana. — Delegacija Minis- kratko zvanično saopštenje, u

tarstva odbrane Hrvatske sa generalom Jankom Bobetkom na čelu juče je nastavila dvodnevnu posetu Sloveniji obilaskom jedinica i štabova Teritorijalne odbrane. U ponedeljak kasno popodne održani su razgovori Janša Bobetko, sa kojih je objavljeno

kojem se navodi da su „delegacije izmenile mišljenja o trenutnoj vojno-političkoj situaciji u komšiluku“ i da su se saglasile oko „dalje tesne saradnje na području logistike, obrazovanja i razmene informacija“. Isto tako, u saopštenju je istaknuto i da je „izraženo zadovoljstvo dosadaš-

njim odnosima“, inače uspostavljenim još u drugom svetskom ratu, kada su se „vojske obe susedne države borile na strani antifašističke koalicije“, kao i iz zajedničkih napora osamostaljenja pri raspadu bivše Jugoslavije.

Hrvatsku delegaciju je trebalo da predvodi ministar odbrane Gojko Sušak, ali je zbog „nepredviđenih okolnosti“ oko 05tavke hrvatske vlade premijera Šarinića, ostao u Zagrebu. 5.5.

prilikom

SVETIF/ Micofakis dobio podrsku za kompromis

Konzervativna vlada grčkog premijera Konstantina Mico-

"takisa dobila je juče u parlamentu „zeleno svetlo“ da prihvati kompromisni predlog Ujedinjenih nacija za rezrešenje spora sa Mahedonijom, spora koji je dominirao ovdašnjom političkom scenom tokom poslednjih godinu i po dana. Agencije iz glavnog grada Grčke javljaju da je ulada Nove demokratije dobila glasove 152 poslanika, da je za nepoverenje glasalo 146 poslanika opozicije, dok su dva člana parlamenta bila uzdržana.

Tokom prilično „vruće“ rasprave u parlamcntu — koja jc trajala višc od 20 sati i u kojoj su se davalc occnc o vladinoj spoljnoj i ckonomskoj politici — došla je do izražaja oštra podcljenost na grčkoj političkoj sccni i to nc samo izmcđu snaga doesnicc i lovicc, vcć i u samoj vladajućoj stranci.

Jedan od uticajnih poslanika Nove demokratije, bivši grčki premijcr Georgios Ralis, oštro je napao spoljnu politiku konzcrvativnc vladc i rekao da višc nc možc da podržava prcmijera. Rckavši da je „linija koju slcdi vlada već uzrokovala vcliku nacionalnu štctu“, Ralis jc izrazio strahovanja da će „najgorc tck doći“, i potom dao ostavku na svoje mesto u parlamentu u znak protesta.

Ipak, niko od ostalih poslanika Novc demokratije nijc slcdio

„Majbolje šfo može“: Premijer Konsfantin MMicofakis

Ralisov primcr. Pošto bi altornativa podršci Micotakisu svakako bila raspisivanje novih izbora, poslanici vladajuće stranke su se, uprkos očitim dubokim podclama, opredclili da ostanu uz premijera i šcfa stranke.

Ovako žestoku debatu izazvao je predlog premijera da se prihvati kompromisna formula UN i da sc severni sused primi u svetsku organizaciju pod privremenim imcnom „bivša jugoslovenska Rcpublika Makedonija“.

Lidcri opozicije oštro su napali Micotakisa zbog odluke da donekle ublaži raniji bcskompromisni stav da neće biti prihvaćeno nijedno imc koje u svom sastavu sadrži roč „Makcdonija“. Predsednik PASOK Andreas Papandreu rckao je pred poslanicima da „vlada licomerno postavlja dilemu mir ili rat“ i da se „povlači na pitanjima od najvišeg nacionalnog interesa“, čime pored ostalog „dovodi u opasnost i mir u čitavom regionu“. Papandrcu je ponovo zatražio da Grčka nikad ne prizna severnom susedu pravo korišćenja reči „Makodonija“ u bilo kakvom obliku.

Lider „koalicije levice i progresa“ Marija Damanaki je čitavu debatu ocenila kao „zakasnelu i sada nepotrebnu“, jer „događaji u UN u vezi sa makedonskim pitanjem već idu svojim tokom, a premijer nas poziva da izaberemo manje zlo“.

Odgovarajući na napade, premijer Micotakis ih je nazvao „herosjkom politikom“ i ocenio da bi odbacivanje puta koji nude Ujedinjenje nacije vodilo Grčku u „samoizolaciju u nekom ćošku Balkana“ i u verovatni rat zbog makcdonskog pitanja. On je potom rekao da će tokom dva moseca budućih pregovora „pokušali da dobije najbolje što može“ za Grčku, ali nije ponovio nedavno upozorenje da će prekinuti postupak rešavanja spora oko tog pregovora bude nezadovoljavajući po grčke stavove. Premijer je naglasio da Grčka prihvata postojanje Makedonije i da neće da se ta država podeli. Atina samo želi da joj taj sused „ne stvara probleme kao do sada“, naglasio je Micotakis. Iraku ostaju sankcije

Ujedinjene nacije. — Savct bezbednosti Ujedinjenih nacija odlučio je u ponedeljak da ekonomskc sankcije protiv Iraka, zavedene po završetku rata u Zalivu, i dalje ostanu na snazi, javlja Rojter.

Ambasador SAD pri UN Madelin Olbrajt je posle zatvorene sednice Saveta bezbednosti izjavila da Irak još uvek nije ispunio svoje obaveze prema rezoluciji o prekidu sukoba u Zalivu iz 1991.

godine. „Sve sankcije i dalje ostaju“, rekla je ona i dodala da Irak i dalje ima „veliki broj netspunjenih obaveza“.

Ambasador Olbrajt je rekla da Irak, pored ostalog, još uvek nije eliminisao sva svoja oružja za masovno uništenje i da i dalje odbija da prihvati dugoročno nadgledanje od strane Ujedinjenih nacija svojih vojnih programa. Ćosićeva čćesfilka Điang Ceminu

Beograd. — Predsednik Savezne Republike Jugoslavije Dobrica Ćosić čestitao je predsedniku Narodne Republike Kine, Điang Ceminu izbor na ovu odgovornu dužnost.

„Uveren sam da će pod Vašim

rukovodstvom prijateljski odnosi i saradnja između naše dve zemlje nastaviti i ubuduće da se uspešno razvijaju u interesu očuvanja mira i dobrobiti naših naroda“ — kaže se u čestitki.

~