Borba, 30. 03. 1994., S. 11

робне ји

BORBA · SREDA 30. MART 1994.

Prepuštanje odluke Komisiji: Zak Delor

SPOR OKO SISTEMA ODLUČIVANJA U EVROPSKOJ UNIJI

Dobra kriza ili los kompromis?

Mirko Klarin

dopisnik „Borbe“ iz Brisela

„Воје dobra kriza ncgo loš kompromis“ — rekao jc prošic sedmice Žak Delor, predsednik Evropske komisije, povodom spora između 10 članica EU s jednc, te Britanije i Španijc s druge strane. Spor jc, kao što smo već javljali, izbio oko načina odlučivanja u „prošircnoj“ Evropskoj uniji, koja bi od 1. januara 1995. trebalo da uključi 4 novc članice (Švedsku, Finsku, Norvešku i Austriju). Britanija i Španija, naime, traže da sc nc povećava sadašnji minimum potreban za blokiranje ncke odluke u Savetu ministara (23 od ukupno 76 glasova), dok svi ostali insistiraju da se on „aritmetički“ prilagodi proširenoj Uniji (27 od 90 glasova).

Nakon što je, na neformalnom vikend-sastanku šefova diplomatije „dvanaestorice“ u Janjini, predložena grčka (u štampi je još nazivaju i „Vvizantijska“) kompromisna formula, Delor se nije izjašnjavao da li, u odnosu na nju, i daljc prcefcrira „dobru krizu“. Prcpustio Je da sc o tomc izjasni kompletna Komsija, koja sc upravo. sastala u Brisclu. Prcma prcdložcnoj formuli, za blokiranjc nckc odlukc u Savetu ministara bio bi ncophodan minimum od 27 glasova (na čemu je insistirala većina), ali se Britancima i Špancima nudi „utešna mogućnost“ da sa manjinom od 23 do 26 glasova — na „razuman rok“ odložc donošenje odluke. Nije, međutim, precizirano koji će se rok smatrati „razumnim“.

„Vizantijski“ karakter kompromisa dokazuje se tvrdnjom da predložena formula ne zado-

voljava nikog, ali svima ostavlja mogućnost da tvrde kako su „dobili“. Vladama „dvanaestoricc“ i Evropskoj komisiji ostavljen je rok da se do juče u 18 časova izjasne da li prihvataju ponuđeno kompromisno rešenje. U delu evropske štampe se taj rok prikazuje kao „ultimatum Britaniji“, od koje se traži da „uzme ili ostavi“ ponuđenu formulu. Britanija je, naime, sada potpuno izolovana — budući da se Španija priključila većini, izjavljujući da je potpuno zadovoljna kompromisom koji se nudi. Mnogo manje zadovoljstva predloženim rešenjem, međutim, ispoljavaju neke članice većine (poput Francuske, Holandije i Belgije), kojima se ne dopada što nije precizirano šta znači „razuman rok“, odnosno koliko se dugo sa 23 glasa može odlagati odlučivanje u Savetu ministara. Po njihovim shvatanjima, taj rok ne bi smeo da bude duži od tri meseca, i to je trebalo jasno reći. Mada ncki od ministara, poput Danca Petersena, smatraju da „razuman rok“ nipošto ne znači „beskrajno“ (na čemu su insistirali Britanci), holandski šef diplomatije Kojmans je upozorio da bi predložena formula mogla biti „mina sa odložecnim dejstvom“ za sistem odlučivanja u „prošircnoj“ Evropskoj uniji.

Bilo kako bilo, grčko predscdništvo EU jc „dvanacstorici“ ostavilo nc samo „razuman“ vCĆ i precizan rok da se izjasne da li su za ponuđeni kompromis. Ili bi i oni, poput Dclora, višc volcli „dobru krizu“.

OPŠTINSKI IZBORI U TURSKOJ

Vodi partija premijerke Ciler

Ankara. — Posle 81 odsto prebrojanih glasova na opštinskim izborima, održanim u nedclju u Turskoj, Partija pravog puta desni centar) premijera Tansu iler, vodi sa 22,53 odsto, javlja АБР.

Na drugom mostu jc Partija majkc domovine, takođe stranke desnog centra, sa 21,17 odsto glasova, dok je na trećem proislamska Partija prosperiteta, koJa je od dosad prebrojanih glasova osvojila 18,26 odsto.

Posle spektakularnog prodora islamista Partije prosperiteta, koji su pobedili u Istanbulu, a ı u drugim gradovima postigli ne

očekivano. dohre rezultate, sko- } _ To udvostručivši broj gfasova мо

odnosu na prcthodnc izborc, premijer Tansu Čiler je juče pozvala desnicu da se ujedini.

U prvom javnom obraćanju javnosti posle izbora Tansu Čiler je, kako javlja Rojter, izjavila da je „narod jasno pokazao šta želi — jedinstvo i integritct, stabilnost i mir“, što jc, prema njcnim rečima, Jasna poruka dcsnici da mora da sc ujcdini.

Rojter occnjuje da su lična ћамута Тапзи СПег Као огус тепе па mestu premijcr:a Тигзке i njen čvrst stav prema Кигашта doprineli da pridobije dovoljno glasova ı odagna plasinc da |o} )c političkat korijera u , „velikoj

оразпов о.

POSLE POŽARA U SINAGOGI U LIBEKU = ЕН роћрађије еКкстетпа сезпка

Nenad Briski

dopisnik „Borbe“ iz Bona

Ni četiri dana posle podmetanja požara u sinagogi u Libeku Savezno tužilaštvo, koje je preuzelo istragu, još nije na tragu zločincima. Saopšteno je samo da se istraga vodi „u svim pravcima“, a i dalje se sa izvesnošću računa da su za nedelo odgovorni ekstremni desničari.

Zapravo, prva žrtva paljevine u Libeku mogao bi biti upravo jedan od njihovih ideologa, Vođa krajnje desničarske Republikanske stranke, Franc Šenhuber. Ovaj bivši pripadnik SS-jedinica, a u posleratnoj Nemačkoj novinar, u maniru: jednom nacista — uvek nacista, optužio je predsednika Centralnog saveta Jevreja u Nemačkoj Ignaca Bubisa da raspiruje nacionalnu mržnju i da provocira antisemitizam. „Pravi uzrok antisemitizma u Nemačkoj trebalo bi tražiti u ljudima kao što je Bubis“ rekao je doslovno Šenhuber. Bila je to njegova reakcija na prethodnu Bubisovu izjavu da su pravi krivci za napad u Libeku partije krajnje desnice kao što su republikanci koji, vodeći kampanju protiv useljavanja stranaca, postaju „duhovne palikuće“ i odgovorni za napade na strance i ostale koji su im na meti.

Šenhuberova izjava izazvala

je pravu konsternaciju na nemačkoj političkoj sceni. Sam Bubis je izjavio da neće tužiti Šenhubera, ali je dodao da za njega ostaje „neko ko deluje kao antisemita i duhovni pokretač požara (u Libeku)“. Član predsedništva Centralnog saveta Jevreja Mihal Fridman izjavio je da Savet zahteva „zakonsko, političko i društveno žigosanje“ desnih radikala, jer je napadom na sinagogu napadnuta sama suština demokratije u Nemačkoj.

„Ne sme biti tolerantnosti prema netolerantnima“, rekao je Fridman i upozorio da su prve žrtve uvek pripadnici manjina, al da su na kraju — ako se društvo ne brani od nasilja ugroženi svi građani.

Povodom Šenhuberove izjave, šef liberala Klaus Kinkel je rekao da je Šenhuber jedan od onih koji „otvaraju put zaslepljenima koji čine takva nedela“. „Iz ove zemlje nikada više ne sme da potekne neprijateljstvo i mržnja prema strancima“ — геkao je Kinkel.

Generalni sekretar vladajuće CDU, Peter Hince smatra da se Šenhuber otkrio kao jedan od onih koji „potpaljuju fitilj“. Sekretar liberala Verner Hoer smatra da šef republikanaca „mora biti zaustavljen“ jer nje-

NASTAVLJA SE PROTEST FRANCUSKIH STUDENATA

Baladir na novim iskušenjima

AFP za „Borbu“

Pariz. — Francuski studcnti su juče blokirali autoputeve u okolini Pariza i Liona uprkos tome što je vlada odbacila plan o smanjivanju plata mladim radnicima. Studenti i dalje za naredni četvrtak planiraju opštcnacionalne demonstracije iako je premijer Eduar Baladir praktično odustao od ovog plana.

Baladir je plan suspendovao na nedclju dana posle razgovora sa studcntskim lidcrima, a ministar za rad Mišel Žiro je rekao da je to učinjeno „sa ciljem da on bude ukinut“. Direktoru nacionalnc agcncijc za zapošljavanjc Mišelu Bonu naloženo je da u tom roku priprcmi novi plan, ali studcnti zahtcvaju njegovo potpuno i hitno ukidanje.

Premijer Baladir je juče po

Vanredno stanje u Johanesburgu

Harare (Tanjug). — lužnoafričke vlasti proglasile su vanrcdno stanjc u Johancsburgu i još desct okolnih mesta posic prckjučerašnjih krvavih sukoba izmedu Mendelinih i Butelezijevih pristalica u kojima jc poginulo tridcsctk, dok je nekoliko stotina crnaca ranjcno ili povređeno.

Kako juče javlja južnoafrički radio, ministar 7. javni red i mir Hernus Kril potbpisao ic preksinoć uredbu ko jom se policiji ı drugim <па "оата bezbednosti daju vanredna ovlašćcnja za suzbijanja sadašnjeg talasa politički mohtivisanih masilja ı Јоћа ncesburgu ı okolini.

АНА АРА ЉА

Маи |

drugi put otkazao svoje pojavljivanje na televiziji, kojim je trebalo da bude obeležena njegova prva godišnjica na mestu predsednika vlade. Prvobitno je emitovanje emisije bilo predviđeno za 22. marta, ali je zbog nastavka masovnog studentskog protesta odloženo. Baladir je želeo da izbegne da bude izložen pritisku zbog kontroverzi oko plana politike zapošljavanja pre ncgo što bude poznat ishod Bonovog projekta, procenjuju politički izvori.

Osim ukidanja plana o politici zapošljavanja, studenti traže da se obustave sudski procesi protiv demonstranata i da dvojici Alžiraca, deportovanih prošle sedmice zbog navodne krađe i

SVETI

gove izjave predstavljaju (duhovnu) hranu za one koji bacaju molotovljeve koktele na sinagoge. Kada je o „zaustavljanju“ Šenhubera (i njemu sličnih) reč najoštrija je bila potpredsednica socijaldemokrata Herta Dojbler — Gmelin. Ona je pre svega izjavila da je specijalnost nemačke desnice oduvek bila da deluje zločinački i podržava ubice, a da se onda sama predstavlja kao žrtva. „Nadam se da će se naći sudija koji će ovog, najbolje plaćeno huškača u Nemačkoj napokon smestiti tamo gde spada iza rešetaka“ — rekla je Gmelinova o Šenhuberu. Ona smatra da bi trebalo stvoriti jasne prav-. ne osnove za obračun sa eksremnom desnicom.

I nemačka ministarka pravde Sabine Lojthojzer — Šnarenberger (FDP) osudila je izjave vođe republikanaca, ali se istovremeno izjasnila protiv zabrane desničarskih partija. Naprotiv potrebna je javna i „ofanzivna“ debata sa njima kako bi se sprečio priliv novih članova — rekla je ministarka pravde.

JI u nekim novinskim komentarima ukazuje se da se zabranama ne bi stiglo daleko. U vezi s tim berlinski „Velt“ kaže da protiv neprijatelja demokratije imamo samo tri oružja: građansku savest, krivične zakone i aktivnost demokratskih partija.

bacanja kamenica na policajce tokom protesta u Lionu, bude omogućen povratak u zemlju. Po predloženom planu zapošljavanja, čiji cilj je smanjenje nezaposlenosti, mladi ljudi ispod 25 godina sa diplomama ili univerzitetskim rangovima trebalo bi da za 80 odsto radnog vremena budu plaćeni sa 80 odsto prosečne plate, dok bi ostatak radnog vremena bio predviđen za obuku. Nekvalifikovani muladi radnici bili bi plaćeni 20 odsto manje od iznosa minimalne zarade od 5.900 franaka (1000 dolara) mesečno. Studenti su plan ocenili kao bednu nadoknadu za godine provedene na studijama, a sindikati su ga odbacili kao način za otpuštanje starijih radnika i njihovo zamenjivanje slabo plaćenom omladinom.

_ NOVI INCIDENT PRED SUSRET PLO-IZRAEL

Ubijeno šest Palestinaca

Tel Aviv, (Tanjug) — Izraclski vojnici ubili su u ропечеђак uveče šestoro pripadnika palvstinskc organizacije „Fatah loks" u izbegličkom logoru u Džabxli ji, u pojasu Gaze. Vojska jo prema izraelskim vojnim izvorima — otvorila vatru tck kada su uniformisani Palcstinci odbili da zaustavc automobilc i upocrili огцује.

Prema izjavama. svedoka iz logora, ubijeni Palesiince sı Dili

uniformisani i maskirani, a krenuli su na komemoraciju jednom pripadniku svoje organiza:ije koji je poginuo prošlog meseca. Niko od poginulih nije bio begunac — tvrde p.lestinski izvori i dodaju da su dvojica najpre ranjena, pa potom ubijena izbliza. Vođstvo „Fataha“ pi. glasilo ic u ulorak gencra: štraji, posle tri dama па

1-1

NJ ТА АКО О udriti)!

Кахаћо ли | пајимло даконог #95:

NMOSKVA (Ua je zmajrii пи ај а 06 115 топа il javljaju тасдннатол it? DECmOSCĆI пи ћи it ASS Spor. | П _sali 54 21 Кет а -=ре 45 ен Ба

| o i Nursultan Nazat

лети