Borba, 30. 03. 1994., S. 7

аде ај

BORBA : SREDA 30. MART 1904.

OBRAČUN U VRHU HRVATSKE

Noz u leda

Мазтоаћонзк

Jelena Lovrić

Josip Manolić, jedan od prvih i najvažnijih ljudi hrvatske politike, godinama bliski Tuđmanov suradnik i u poslijednje vrijeme predsjednik Županijskog: doma Sabora tvrdi da njegove smjenjivanje predstavlja nož u leđa Vašingtonskom sporazumu. Odstranjuju se ljudi koji su iskreno i odavno i za takav sporazum i za suradnju Hrvata i Muslimana, a ostaju oni koji se spremaju da ga izigraju.

Zaista, Manolićevo smjenjivanje sa svih stranačkih i nezavršeni pokušaj njegova smjenjivanja sa državnih funkcija nikako ne može a da se ne доуеде и уеzu sa hrvatskom politikom prema Bosni i Hercegovini. Naime, kao razlog za eks-komunikaciju navodi se kao u ona vremena njegovom skretanju s partijske linije. Pobilježeni su mu citati iz intervjua u kojima je tvrdio da predvašingtonska hrvatska poli- -

HDZ nema raskola. Vrpoljajući se od nelagode kao spasonosni su argument ponudili tvrdnju da se proskribirani istina slaže s Vašingtonskim dogovorom, ali da se ne slaže s Tuđmanom. To bi doduše značilo da se onda Tuđman ne slaže sa Vašingtonom, ali nećemo sitničariti. Manolić sada sasvim otvoreno bez zadrške priznaje novinarima da se njegova stajališta ne poklapaju s predsjednikovim u tri segmenta: kad je riječ o Bosni i Hercegovini, pravnoj državi, vođenju stranke. Više nema nikakvih posrednih poruka. U spornim intervjuima tvrdiće ka-

'ko Šušak mora otići, jer je odgo-

voran za politiku sukobljavanja s Muslimanima i jer će biti smetnja novoj politici suradnje, Manolić je još zaobilazno i zavijeno aludirao na odgovornost njegova pokrovitelja. Podrazumijevalo se ako je za katastrofalnu hrvatsku politiku u Bosni i prema Bosni odgovoran minis-

om sporazumu

li na pogubnost te politike. Manolićeva opcija Vašingtonskim sporazumom dobija svoju međunarodnu potvrdu, pa se čak i sam Tuđman na nju obavezao, istodobno se čovjeka koji je u hrvatskoj vlasti najupornije zastupao smjenjuje kao skretače s prave linije, nema logike, ali i to pomanjkanje logike ima smisla. Na taj se način naglašava da sve i svatko zavisi od procjene moćnika. Sam Manolić kaže da je akcija koja je protiv njega poduzeta zapravo pokušaj sijanja straha. Mada se sam nije dao impresionirati i pokazao se kao žilav borac, postupak njegova odstranjivanja u najboljem maniru boljševičkog proganjanja trebalo bi u vladajućoj stranci stvoriti psihozu u kojoj će i posljednjem članu biti jasno da je riječ poglavara neprikosnovena. Trebao bi obeshrabriti svaku kritiku i

preduhitritilsvako pitanje odgovornosti. Smjenjuju se svjedoci

Siipe {Josip Manolić tika, prema Bosni i Hercegovini nije ispravna, a da je rat između Hrvata i Muslimana nerazuman, te da takva politika nije vodila računa o cjelokupnom interesu Hrvatske. ; Manolić je u cjelosti ostao kod svojih: stavova i njegovim tužiteljima nije lako obrazložiti navodno odstupanje od stranačke politike. U čemu je problem ako i hrvatski predsjednik danas tvrdi kako je oduvijek želio suradnju s Muslimanima. Ako je

polazište hrvatske politike ono

što stoji u Vašingtonskom sporazumu, onda je Manolić na toj poziciji bio i prije nego je Tuđman na nju stigao. Gdje je dakle raskorak? -

Da bi se utvrdilo odstupanje prvo treba definirati što je hrvatska državna politika i o tome su mucajući morali odgovarati oni koje je Tuđman poslao da novinarima objasne kako u

profivnici i svjedoci Tudmanove politike prema Bosni — hoće li

tar odbrane Šušak, onda bi morao biti odgovoran i Tuđman. Sada je poruka direktna.

Na pitanje tko utiče na formiranje političke linije predsjednika Tuđmana, Manolić odgovara

duhovito: mislim da je to prvo”

predsjednik. Manolićevo smjenjivanje krajnje relativizira pitanje odgovornosti i cementira VO-. luntaristički samovoljan pristup u ocjenjivanju ljudi. Pitanje političke sudbine pojedinaca potpuno se odvaja od sudbine političkih linija i projekta koje zastupaju, uopće ne zavisi od njihove uspješnosti ili neuspješnosti, politička sudbina pojedinaca zavisna je o volji političkih centara moći.

Situacija je krajnje apsurdna. Nije postavljeno pitanje odgovornosti za politiku koja se u Herceg-Bosni vodila, ali je postavljeno pitanje političke odgovornosti onih koji su upozorava-

FOTO: M. Cvetković

nedosljednosti jedne politike, jer samo oni koji u tome nisu sudjelovali mogu postaviti pitanje njene cijene. Kad makar šutnjom svi postanu saučesnici, nitko o tome više neće pitati. Jedan mi je bosanski fratar pričao- nedavno da je ошт Hrvatima koji su oduvijek bili za jedinstvenu Bosnu i suradnju s Muslimanima sada na terenu još teže nego prije. Oni koji su napravili zaokret uklanjaju ih svim sredstvima. Možda kao moguće konkurente ili zato jer će jedino pravednici moći pitati: zašto nam je sve to trebalo. Moglo bi se reći da se nešto slično događa i Manoliću. Zato se nakon njegova smjenjivanja s razlogom postavlja pitanje hoće li se zaista ostvarivati Vašingtonski dogovor, ili je sadašnja pozicija hrvatske politike tek još jedno laviranje privremenog karaktera. (RFI)

INTENZIVIRA SE DIPLOMATSKA AKTIVNOST U MAKEDONSKO-GRČKOM SPDRU

Novi

Dragan Mikolic · dopisnik „Borbe“ iz Skoplja

Specijalni izaslanik Bila Klintona, predsjednika SAD Metju Nimic doputovao je juče u jednodnevnu posetu u Skoplju. Njegovim dolaskom prethodila je poruka Vorena Kristofera, državnog sekretara SAD, Kiri Gligorovu u kojoj se kaže da je Amerika zainteresovana za obnovu dijaloga 1 za normalizaciju grčko-makedonskih odnosa u interesu stabilnosti regiona.

U kratkoj izjavi na Skopskom aerodromu Nimic jc izjavio da dolazi da u okviru Ujedinjenih nacija posreduje u makedonsko-

-prčkom sporu, za koji SAD misle da je veoma ozbiljan. Izrazio je nadu da će Amerika i Ujedinjene nacije doprineti prevazilaženju tog spora koji bi mogao da destabilizira region. Nimic je razgovarao juče sa Kirom Gligorovim i ministrom za odnose sa inostranstvom Stevom Crvenkovski. Posle toga izjavio je da SAD imaju prijateljske odnose i sa Grčkom ı sa Makedonijom i da mogu pomoći da se nađe feri razumno rešcnje. Makedonski ministar za odnose sa inostranstvom Stevo Crvenkovski je tom prilikom izrazio žadovoljstvo što je amcrički predsednik uputio svog izaslanika da pomogne

u rešavanju spora i rekao da su najbolje mesto za nastavak pregovora Ujedinjene nacije Crvenkovski je Još rekao da je Nimic u stalnom kontaktu sa Sajrusom Vensom.

Makedonski izveštači su javili da će Nimic posle razgovora u Skoplju otputovati u Atinu, kao i da će posle kontakata sa dvema stranama izneti svoje viđenje mogućnosti prevazilaženja problema u grčko-makedonskim odnosima, što treba da bude od koristi ı Sajnusu Vensu kao posredniku u ovom spori. Grčki novinari opširno pišu da je na ministarskom sastanku Evropske unije u Janini „naprav-

bili uklonjeni? -

DRŽAVNI ZBOR SLOVENIJE RAZREŠIO JANEZA JANŠU

Desnica sprema „Novi demos“

Stevan Šićarov dopisnik „Borbe“ iz Ljubljane

Državni zbor Slovenije je posle osmosatne noćne vanredne sednice, trajala jedan sat, koju su prenosili radio i televizija, razrešio dužnosti ministra odbrane Janeza Janšu i na njeBovo mesto imenovao Jelka Kacina.

Najdramatičnija sednica Parlamenta od osamostaljenja Slovenije održana je pod najmasovnijim demonstracijama u samostalnoj Sloveniji, na kojima se ispred zgrade Parlamenta 'okupilo desetak hiljada ljudi koji su zahtevali ostavke Vlade i predsednika Milana Kučana, te održavanje novih predsedničkih i parlamentarnih izbora.

Učesnici mitinga, koji je pred Parlamentom održan pod geslom „Protiv stare i nove komunističke mafije“, sve vreme Zzasedanja uzvikivali su „Dole Kučan“ i „Ne damo Janšu“, a na transparentima je uz Janšino ime bila dopisana oznaka „Slovenački kvalitet“. Veliki antikomunistički miting organizovale su stranke slovenačke desnice, koje su smenjivanje Janše proglasile za državni udar poraženih komunističkih snaga i vraćanje „komunističkog totalitarizma“ u kojem neograničenu vlast ima bivši komunista, predsednik Kučan.

Mifing je protekao bez većih incidenata, a na mestu događaja je do kasno u noć ostalo više stotina demonstranata koji su odlučili da štrajkom glađu iskažu građansku neposlušnost, a zviždanjem, glasnim negodovanjem i petardama pokazali neslaganje sa smenjivanjem Janše.

Vanredna atmosfera sa slič-

ljen kompromisni predlog za rešavanje spora između Atine i Skoplja“ i prema njima „Grčka treba da ukine ekonomski embargo a Skoplje da se obaveže da će promeniti zastavu“, odnosno da će izbrisati sa te zastave sunce sa sarkofaga Filipa Maкедопзкор 17 Мегрле. 5уа таkedonska glasila su prenela ove tvrdnje bez komentara.

Mediji prenose i izjavu EVTOpskog komesara Van den Bruka posle susreta sa grčkim premijerom Papandreuom u Atini da „Evropska unija nc prihvata ekonomski embargo, koga je Grčka uvela pre mesec dana i da je Grčka dužna da poštuje legali-

nim tonovima je vladala i u samoj dvorani Parlamenta gde su poslanici opozicije Janšu proglašavali za poslednji branik pred vraćanjem „komunizma sa liberalnim licem“, a postupak njegovog smenjivanja za politički linč. Višečasovne diskusije proticale su pod uticajem konstatacija predsednika Vlade dr Janeza Drnovšeka da je razrešenje Janše predlagao, jer više ne može tolerisati zaoštravanje između vojske i policije, ali i Janšinih upozorenja da se u Parlamentu izražava nepoverenje vojsci a ne njemu, potkrepljenih tvrdnjom da su juče bile prisluškivane sve kasarne u Sloveniji.

Psihozi vanrednosti ponašanja su doprinele glasine, koje se javljaju poslednjih dvadesetak dana o mogućnostima državnog udara u Sloveniji.

Tako su već juče u Janšinoj Socijaldemokratskoj stranci odlučili da istupe iz vladajuće koalicije, u kojoj je stranka bila sa liberalnim demokratima dr Drnovšeka, demohrišćanima Lojze Peterlea i udruženom listom Janeza Kocijančiča. Istup Janšinih socijaldemokrata пе znači i raspad vladajuće koalicije i početak parlamentarne krize, ali bi se to moglo očekivati ukoliko demohrišćani ispune svoju najavu i zbog smenjivanja Janše napuste koaliciju.

Početak političke krize većih razmera najavljen je i nezvaničnim informacijama da se priprema osnivanje nove, velike stranke, koja bi okupila celokupnu slovenačku desnicu. Njeno ime bilo bi „Novi demos“, a lider stranke bio bi Janša.

formula nađena u Janini

tet Unije“. U Skoplju je najavljen i dolazak načelnika Generalštaba udruženih snaga SAD-a generala Džona Šalikašvilija, koji će se u četvrtak sresti i razgovarati sa Gligorovim i posetiti američke vojnike stacionirane u Makedoniji. Poseta Šalikašvilija se dovodi u vezu sa najavama da će SAD povećati konti:igent svojih vojnika u Makedoniji, kao i sa nepovoljnim razvojem dogadaja u regionu. Inače, makedonska Vlada je doncla odlu-

ku za privrcnieno produžavanje prcventivnog mandata Unprofora u Makuloniji, pozitivno OCe-

njujući (losarašnju misiju u Ma-

kedoni|i