Borba, 29. 07. 1994., S. 9
ићи ika
+
ВОКВА
пашу
47319
PETAK 29. JUL 1994. : i
NEMAČKA POLITIČKA SCENA
Sumnjive sokne za budućnost
Nenad Briski
dopisnik „Borbe“ iz Bono
Ako je suditi po buci koju su podigle partije Unije, onda samo što u Nemačkoj nije došlo do komunističkog prevrata 1! još malo pa će Savezna Republika — uz Kinu, Severnu Koreju i Kubu — biti među malobrojnim preostalim homu-
nističkim zemljama sueta.
Sve je počelo nedavnim parlamentarnim izborima u Saksoniji Anhaltu (jednoj od opet novih istočno-nemačkih saveznih zemalja. Na izborima niko nije pobedio, tako da je posle tri glasanja u Landtagu za novog premijera izabran socijaldemokrata Rajnhard Hepner, koji je sa zelenima obrazovao manjinsku vladu (crveno-zelena koalicija). Ta vlada može da ostane samo ako je tolerišu ili CDU frakcija, ili frakcija PDS (naslednica istočno-nemačke komunističke partije SED. Hrišćanske demokrate su rekle da neće. Bivši komunisti da, u principu hoće.
I tada su partije Unije podržane liberalima otvorile vatru iz najteže artiljerije, optužujući socijaldemokrate, ni manje ni više, nego da su se upustili u stvaranje narodnog fronta. Javio se lično kancelar Kol (koji je i šef CDU) da bi pre odlaska na godišnji odmor poručio socijaldemokratama da su izdale konsenzus svih demokrata u Nemačkoj, na snazi već decenijama, da se ne sarađuje sa radikalima, sa desnice ili levice. „U Magdeburgu (glavni grad Saksonije Anhalta) SPD je izdala sopstvene tradicije” rekao je Kol. On je istovremeno upozorio da bi svakome trebalo da bude jasno da je sada u Magdeburgu isprobano ono što SPD planira i na saveznom nivou — da preuzme vlast uz pomoć zelenih i PDS.
Pohlepa za vlašću
Odmah se javila i sestrinska, bavarska Hrišćansko-socijalna unija (SCU) i optužila SPD da u Saksoniji Anhaltu isprobava „model narodnog fronta“. „Ne
samo da je u Magdeburgu za premijera izabran jedan socijaldemokratski političar uz podršku komunista, nego je reč O modelu saradnje u okvirima Na-
rodnog fronta na saveznom ni-
vou“, rekao je generalni sekretar CSU Hiber. Šef Zemaljske grupe CSU u Bundestagu Glos smatra da je u Magdeburgu došla do izražaja „ogoljena pohlepa SPD za vlašću“. „Iz ove poslednje izjave može se bar videti da optuživVanje opozicije da želi vlast nije privilegija samo srpske vladajuбе рагије“
Novi premijer reagovao је vrlo hladno i kao pravi lokal-patriota. Na sve optužbe odgovorio je: „Ne želim mešanje sa strane. Ovde odlučujemo mi iz Saksonije Anhalta“. Socijaldemokrate su i na saveznom nivou odbacile optužbe za saradnju sa komunistima i poručile da na oktobarskim izborima žele samostalno da obezbede većinu (za šta su im, po svemu sudeći, svakog dana šanse sve manje). Zanimljivo je da zeleno-crvene koalicije postoje u dve savezne
zemlje, gde dobro funkcionišu i
da u istočnom delu Nemačke u nizu slučajeva na komunalnom nivou postoji saradnja sa bivšim komunistima. Uostalom, oni su 40 godina upravljali zemljom, pa valjda najbolje znaju gde bi sve trebalo popravljati što su tako dugo upropašćavali. Međutim, povika na PDS iz centrala u Bonu i Minhenu nije dobro primljena ni među lokalnim funkcionerima CDU na istoku. Pre svega, na taj način skreće se pažnja na tzv. „blok partija“ koje su u bivšoj NDR poslušno sarađivale sa komunistima i aplaudirale im, a posle
UKRAJINA NA TRŽIŠTU ORUŽJA
„Civilizovan“ posao za razvoj zemlje
Rojler za „Borbu“
Kijev. — Ukrajina, u kojoj je bazirana jedna trećina zajedničkog vojno-industrijskog potencijala nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, čini odlučne korake da se pojavi na tržištu oružja.
Među „najdragocenijim“ posedima koje je Ukrajina nasledila po raspadu prve zemlje komunizma, nalazi se Juzmaš, najveća fabrika raketa na svetu. Na čelu ovog, prvenstveno vojnog, giganta do nedavno je stajao novi ukfajinski predsednik Leonid Kučma.
— U Americi postoji izreka „Što je dobro za Dženeral Motors, dobro je za Ameriku“. Ja mislim da ono što je dobro za Juzmaš mora biti dobro za celu zemlju, rekao je Kučma radnicima Juzmaša na prošlonedeljnoj proslavi pola veka rada fabrike.
„Moramo očuvati postojeći potencijal na ovom polju i onda ćemo stati na noge. Tada će nas i svet primetiti“, rekao je u fabrici raketa predsednik Kučma.
Ukrajinski vojni eksperti ističu da se od raspada. Sovjetskog Saveza, Ukrajina uopšte ne pojavljuje na tržištu oružja. Oni
procenjuju da bi Ukrajina od izvoza oružja, godišnje mogla da inkasira između osam i deset milijardi američkih dolara. Prema zvaničnim podacima, u državnu kasu se od ovog vida trgovine prošle godine slilo samo 29 miliona dolara. Nezvanični izvori, međutim, navode da je oružje Ukrajini donelo blizu 100 miliona američkih dolara. 7
Ukoliko su procene vojnih stručnjaka tačne, godišnji priliv od osam do deset milijardi dolara bi svakako podigao na noge posustalu ukrajinsku privredu. Vojni stručnjaci u predsedniku Leonidu Kučmi, koji i sam ima iskustva sa vojno-industrijskim kompleksom, vide čoveka koji može krenuti u tom pravcu.
Valerij Šmarov, potpredsednik vlade zadužen za industriju oružja i Viktor Petrov, ministar za vojni kompleks, dele mišljenje da je Ukrajina po sticanju nezavisnosti učinila veliku grešku što odmah nije izašla na tržište oružja.
Smarov ne krije da njegova vlada traži kupce za proizvode vojne. industrije. „Činimo tek prve, korake u tom pravcu. Bili bismo apsolutne budale kada ne
МЕ : : Sfrahovanja: Helmut? Kol na lurijevoj karikafuri,
prevrata najvećim delom se utopile u CDU. Posebno nezadovoljstvo izazvao je „anti-PDS“ predizborni plakat koji bi trebalo da se zalepi po celoj zemlji i na kome na konopcu Vise CrVene sokne, a ispod piše: „U budućnosti, ali ne u crvenim soknama“. Polraga za neprijateljima
Svi istočni ogranci CDU (osim Brandenburga gde se još razmišlja) odbili su da preuzmu taj plakat iz centrale u Bonu. Poslanik CDU u Brandenburgu i bivši ministar unutrašnjih poslova NDR (u prelaznom periodu) Peter Mihael Distel izjavio je: „Smatram taj način propagande kontraproduktivnim i indirektnom podrškom PDS. Sa stanovišta Istočnog Nemca ima posebno značenje kada se predmet kao crvena sokna okači o konopac. Ta asocijacija pogubna je za istočnu CDU“ (koja je, dodajmo, kao blok partija igrala ulogu
„sokne“ istočnonemačkih komu-
nista).
bi i to pokušali. Prodaja oružja je jedan od najprofitabilnijih i najcivilizovanijih „poslova па svetu“, kaže Valerij Smarov.
Jedan od najjačih aduta sa kojim u budućnosti računa Valerij Smarov je „supertenk“ T-84, koji sa proizvodne trake u Harkovu treba da siđe iduće godine. Smarov ističe da se već radi na propagandi za novo čudo oklopne ratne tehnologije.
Ukrajina je do sada bila već nekoliko puta otpužena da sa raznim zemljama pregovara i trguje oružjem. Sjedinjene Američke Države su još prošle godine upozorile Kijev da Iranu ne prodaje navodno, već dogovorene lovačke avione, tenkove i supersonične protiv-mornaričke rakete. Poslednja optužba došla je sa stranica jednih srpskih novina, koje su Ukrajinu osumnjičile da je, uprkos embargu, Hrvatskoj prodala 20 sistema za protivraketnu odbranu.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane je demantovalo obe optužbe, kao i one da prodaje oružje Irskoj republikanskoj armiji, Iraku, Libiji i obema stranama u nedavno okončanom građanskom ratu u Jemenu.
Poslanik CDU iz Tiringije, Udo Haške je rekao: „Na jesenjim izborima na istoku mora se insistirati na sasvim drugačijim sadržajima nego na zapadu. Naša istorija je različita i na grbači imamo dva miliona (bivših) članova SED. Možda je greška što u Adenauerovom zdanju (centrali CDU u Bonu) jedva da ima koga sa istoka zemlje“, kaže Haške.
Najzad jedan ubedljiv glas iz štampe. Komentator lista „Badiše cajtung“ je o celom zamešateljstvu zapisao: „Posle četiri godine prisne apstinencije neki političari Unije su kao opijeni. Srećni što su ponovo našli neprijatelja bez koga su ostali u danima velikih previranja, blaženo izvlače oružje hladnog rata iz skladišta i upravljaju ga na Saksoniju Anhalt. Kao da odatle preti komunistička opasnost celoj Nemačkoj. Ali, to groteskno preterivanje postalo je u međuvremenu neprijatno i partijskim prijateljima na istoku. Oni, naravno, bolje vide da Hepner nije baš pogodan da bude oličenje levičarskog zaverenika i da je nemoguće jednostavno denuncirati birače PDS kao sledbenike partije protuva. Ali, učesnici te „letnje igre bez granica“ uvereni su da su najzad našli temu pomoću koje će jesenje izbore predstaviti biračima kao veliku prekretnicu“.
Naravno da je SED bila mračna partija. Ali, tu se postavlja pitanje koje se ne tiče samo njene naslednice PĐS, već takvih partija u dobrom delu Istočne Evrope — da li stranka koja je proistekla iz bivše komunističke partije predstavlja zaista novu partiju i radikalno raskida sa prošlošću ili je odgovorna za sve
grehe prethodnika. I u konkret-
nom slučaju, da li partiji Unije smeta samo to što je reč o naslednicima komunista, ili što PDS uoči izbora postavlja neka neprijatna pitanja, prvenstveno na socijalnom planu i u vezi sa položajem građana u istočnom delu zemlje. -
Tenkovima do bolje budućnosti
RUANDSKE IZBEGLICE U BURUNDIJU Ubijeno oko 2.000 ljudi
Brisel. — Oko 2.000 osoba ubijeno je u masakrima poslednjih dana u izbegličkim logorima u Burundiju prenosi AFP izjavu burundskog ministra unutrašnjih poslova Leonara Njamgome belgijskom radiju.
Pozivajući se na dobro obaveštene izvore, ministar je masakr nad ruandskimi izbeglicama pripisao „рага7ојnim grupama i Tutsima“.
Izjava ministra je protivrečna podacima koje je izneo privremeni predsednik Burundija Silvester Ntipantuganja da je u izbegličkim kampovima ubijeno oko 200 ljudi.
AUSTRIJSKI ZAKON O STRANCIMA
Profest rektora iz Graca
Beč, Tanjug. — Rektor univerziteta u Gracu, Helmut Konrad, kritikovao je austrijski zakon o strancima kao apsurdan, kratkovid i nehuman, i zahtevao da se on što pre promeni. :
„Meni je jasno da se u Evropskoj uniji podižu zidovi. Ali, nedopustivo je da Austrija bude restriktivnija od svih ostalih članica EU“ — kaže profesor Konrad, podsećajući da su mnogi intelektualci iz Austrije, naročito Jevreji, našli utočište u drugim zemljama za vreme nacističkog režima. "а =
Povod za reagovanje rektora univerziteta u Gracu je objavljivanje podatka da je „uvozna“ kvota za strance za ovu godinu već ispunjena, što znači da najesen praktično neće biti više mesta za upis novih studenata iz zemalja ven Evropske unije i SAD.
OM OL IVO 1 A O O O NE ORO O O A CA LC O a O A