Beogradske novine

Broj 14. 1. februara 1916. Na kraju nam je naš sagovornik još rekao : Grčka vojska je sasvim na strani centralnih vlasti, a pristalice Venizelosove svakim danom sve više gube zemljišta, u koliko pučanstvo ima više prilike, da osjeti nečovječno postupanje od strane engleskili i francuskih četa. Grčki narod očekuje sa nestrpljenjem dolazak vojnika centralnih vlasti, i on će ih pozdraviti kao o s 1 o b od i o c e“. Nar. privrjeda. Privrjedni savez izmegju Austro-Ugarske i Njemačke. Izjava ravnatelja njemačke bankeGjure Emil Straussa. Direktor Njemačke Banke u Berlinu, koji se od prekjuče bavi u Budimpešti i nekoiiko puta razgovarao sa ministrom predsjednlkom grofom T i s s o m, ministrom financije T e 1 e s z k y-ein i upravnicima budimpeštanskih banki, primio je dopisnika „Neue Freie Presse", kome je o pitanju namjeravano privrjednog saveza izmegju obe centralne vlasti rekao ovo: Odnosno privrjednog zbliženja izmegju Austro-Ugarske i Njemačke mogu samo toliko reći, da je privrjedni pravac odregjen poslije rata. Austro-Ugarska, Njemačka, Bugarska i Turska raditiče privrjedno zajedničkii poslije rata. Što se naročito tiče pitanja o privrjednom zbliženju izmegju Austro-Ugarske i Njemačke, mogu reći, da se u tom pitanju u Njemačkoj pokazuje najveću predusretljivost. Dokle će to zbliženje moći ići, zavisi više od Austro-Ugarske, gdje su prilike takve, da razne carinske granice moraju i dalje postojati, jer izvjesne industrije mogu napredovati samo ako to carinske granice i dalje budu postojale. Te jedinstvene prilike morati će se uzeti u obzir. Filijale jedne bugarske banke u Nišu i Maćedoniji. Iz Sofije se javlja: Banque Generale, koja stoji u vrlo velikim odnosima sa peštanskom magjarskom komercialnom bankom, otvoriti će naskoro svoj rad u Nišu i Maćedoniji. Ta sofijska banka prima prijegjašnji filialnu banku Andrejević idrugu Nišu, pa će u isto vrijeme likvidirati sve poslove te banke. Uskoro će se otvoriti filijala i u Skoplju. Železnički spoj Galiclje s Poljskom. ,,Nowa Reforma" javlja: Ovih dana pustiti će se u saobraćaj tri nove željezničke pruge, kojiina se vezuje Galicija sa onim dijelom ruske Poljske, koji su sada posjele carske i kraljevske čete. Postavljeno je već i željezničko osoblje za ove nove pruge. Rumunjsko pivo za Ugarsku. Kako bukareška ,,Minerva“ javlja, rumunjskoj pivovari u Turn-Severinu data je dozvola, da preko Verčierove izveze u Ugarsku pet vagona piva. Velike količine bakra u monarhiji. Poluzvanični ,,Fremdenblatt“ javlja, da se u austro-ugarskoj monarhiji sada nalaze velike količine bakra. Nalasci bakra, koji su sada stavljeni na raspoloženje za vojne ciljeve, prevazišli su sva očekivanja. Porez na ratne dobitke u Bugarskoj. Ministar finansie Tončev izjavio je, da se vlada sad bavi s pitanjein o porezivanju ratnih dobitaka po primjeru, kako je to učinjeno u drugim ratujućim zemljama. Zakonski prjedlog podnijeti će se još ovoj sesiji Sobranja.

Engleska obećanja. Velika oskudica uglja u Italiji najjasniji je primjer o bezvrjednosti engleskog obečanja. Prije no što je Italija ušla u rat obećala je Engleska da talijansko gazdovanje neće ništa pretrpjeti zbog toga, što se ugalj neće moći dovoziti iz Njemačke. Obećanje, da će Italija dnevno dobijati potrebnu količinu uglja od 30.000 tona, nije se nikad ni približno ispunilo. Sad se jedva 9.000 tona šalje u Italiju. Cijena je jedne tone 42 lire u redovno vrijeme, sad je skočila na 205 lira. U prodaji na sitno poskupljivanje iznosi 600 p ostotaka. Prema pouzdanim vijestima sa talijanske granice može se računati, da će se u skorom vremenu još više smanjiti dovoz engleskog uglja.

Beogradske Novlne

Švedska i trgovinski odnosi sa Rusijom. U jednom članku „Švedske trgovinske veze sa Rusijom“ ističe „Svenska Dagbladet" da se treba čuvati velikih trgovinskih poslova sa Rusijom. Izmegju ostalog veli se u članku: Nečuveno padanje kurza ruske rublje opominje svakog na najveću obazrivost. Razne švedske izvozničke radnje posredovanjem banaka zaključile su tako poslove, da će se konačna isplata tek u budućnosti rješiti, jer se nadaju na bolji njemački kurs. Izvoznička radnja megjutim ipak mnogo stavlja na kocku, i ako se kurzevi ne poboljšaju, nego možda postanu još gori, onda će ona morati podnijeti svu štetu. To je neka vrsta kockarske igre, čiji je završni ishod, da li gubitak ili dobitak, sa svim nepoznat. Mi mislimo, da bi naše švedske radnje mudro učinile, da ne računaju sa kakvim velikim poboljšanjem kursa ruske rublje. I poslije samog mira mogu se prilike u Rusiji kao i u drugim ratujućim zemljama tako razviti, da će se vrijednost papirnog novca trajno pogoršati. Kovanje srebrnog novca u Italiji. „Gazetta Uffiizale" objavila je danas dekret, kojiin se kraljevska talijanska novčana kovnica ovlašćuje, da može iskovati novog srebrnog novca u vrijednosti od 40,5 milijona lira, i to 20,5 milijona od dvije i 20 milijona od jedne lire komad. Potreba Italije u uglju. Jakoj obustavi vožnje na jezerima Lugano i Coma mora će uskoro slijediti potpuna obustava plovidbe brodova, ako idućih dana ne pogje za rukom, da se dovoljna količina uglja nabavi. Propas talijauskog zajma. Kao dokaz, da je novi talijanski zajam p o tpuno propao može poslužiti i činjenica, što je, kako „Tagliche Rundschau" javlja u jednom brzojavu iz Lugana, u p i s i v a n j e udionica p r o d už e n o d o 1. m a r t a. Ruski zajam u Engleskoj. U Londonu se sada vode pregovori za novi zajam za Rusiju, i kako javlja „Neue Ziircher Zeitung“, Rusija želi sada da zaključi zajam od jedne milijarde sa 5'Vo. Ruski se ministar finansija Bark očekuje mjeseca februara u Londonu.

Razne vijesti. Jubilarna svečanost lavovskog sveučilišta. 20. januara 1916. godine poljski je kralj Ivan K a ž i in i r, podigao jezuitsku školu, koja je bila u Lavovu, na stepen sveučilišta. Prije neki dan proslavili su Poljaci u Lavovu 255. jubileum sveučilišta, na kome su od početka nove školske godine opet počela redovita predavanja. Narodni zastupnik, profesor dr. G I o m b i n s k i, u jednom članku u ,,Kurier Lwowski“ ukazuje naročito na to', da su za vrijeme posljednje ruske vladavine u Galiciji, bila potpuno obustavljena predavanja na sveučilištu u Lavovu, i da su Rusi naročito naglašavali, da se više ne može ni pomišljati na postojanje jednog poljskog sveučilišta u Galiciji.

Amajlija. U „B. T.“ opisuje Oskar Werb, koji se nalazi na bojnom polju, nekoje dirljive dogagjaje, od kojih mi iznosimo slijedeći : Podoficir Bick, u gragjanstvu bogoslov, mali suvonjav čovjek na kome se moglo odmah poznati, da je kopao u knjigama, bio je jedini od podoficira jednogodišnjih dobrovoljaca, koji nije imao željezni krst. Pa ipak ga je on, tako je vladalo mišljenje u cijeloj bateriji, to jest sviju topdžija, deset puta prije zasluzijo, nego Ii mnogi đrugi. U dogagjajima, od kojih bi se i najprekaljeniji pješak grozio, pokazivao bi toliku smjelost, kao da je, od kako je živ, imao posla sa ruskim pimpačima. Ako je trebalo pronaći izgubljenu patrolu, Bick je bio prvi tu. Ako je trebalo iznaći kakvo neprijateljsko osmatračko mjesto, Bick ga je iznašao. Sve, što je on činio, vršio je na podsmjeh zviždanju neprijateljskih šrapnela, s takvom ravnodušnošću, kao da ga olovo ne bije. Mi, njegovi drugovi, više puta smo ga opominjali, da tako ludo ne izlaže svoj život. „A šta“! rekao bi on. „Šta je to opasnost? Mene ne bije kuršum, ja imam amajliju". „Šta, bogoslov i amajlija?“ On se smješio na naše čugjenje, pa nam je skromnim načinom, kakav je i sam bio, rekao:

Beograd, utorak Prilog

„Još kad bi znali, kakva je!“ Bick je imao pravo. On nije bio žrtva kuršuma, morao je da okonča u otrovnim pandžama tifusa. Kod Blonija počiva vječnim snom. Kad je baterija spremila njegove stvari, da ih pošlje u domovinu, nagjena je i amaljija, jedan mali presavijen Iist hartije. Na njemu su bila ljubičastom bojom vrlo jasno ispisane ove energične riječi: „Jer, s čovjekom biva onako kao i sa stokom : kako ova umire, tako umire i on, i svi imaju jedan dah; čovjek nema ništa više nego li stoka ; jer sve je ništavno. Sve se kreće na jednom mjestu ; sve je iz praha stvoreno i biti će opet prah. Ko zna, da li će dah čovječiji otići gore, a dah stoke dole pod zemlju? I tako sam uvidio, da ništa nije bolje, nego da je čovjek veseo u svome radu; jer to je njegov dio; jer ko bi htio, da ga, dovede dotle, da vidi ono, što će se poslije njega dogoditi?" Ovaj list hartije nije poslat u domovinu. Suviše je nekršćanski, rekao je vodnik. Ja sam ga zamolio, da mi ga pokaže i da mi ga ustupi. Kad sam docnije, sa izvjesnom uznemirenošću, podnio list jednom kandidatu bogoslovlja, on je slegao ramenima: „Šta ima ovdje nečega osobito velikog. Sve ovo na ovom listu ispisano i suviše je poznato, vidi Propovjednik 3, stih 19—22!“ Članovi dume na bojištu. Prema vijestima petrogradske ,,Riječi“ jedna grupa članova durne otići će ovih dana na bojište, da bi svojim prisustvom podigla duh kod vojske, i da bi se na licu mjesta uvjerila o pravom stanju na bojištu. Clanovi dume posjetiti će samo besarabijski front. Venizelos u Solunu? Pariski listovi javljaju iz Soluna, da je tamo na jednom francuskom ratnom brodu prispjeo V e n i z e 1 o s sa Kretej Patrijotska žena jednog rezerviste. U ,,Fr. Z.“ može se pročitati jedna molba za odsustvo, koju ja jedan od ratnih dopisnika poslao svome listu i za čiju istinitost on jamči. Molba, kojoj po iskrenosti nema ravne, glasi ovako: „Pošto se kod večine žena pokazuje resultat, koji su za sobom ostavili rezerviste na odsustvu, pa se one več sad raduju na predstojeći ratpi p o dm 1 a d a k, neću ni ja da izostanem i da dudem ismijana. Ali ja neću, da pogjem stranputicomi da se vježbam u njemačkoj vjernosti, jer i moj je muž još od početka rata u bojnim redovima. Ali i priroda traži svoje pravo. Ja se s toga nadam, da će moja želja biti ispunjena, a kakav će naš rezultat biti, to će kazati budućnost. Našem caru potrebni su vojnici. Samo ne treba i suviše odugovlačiti sa odobrenjem odsustva, jer bi se inače mogao svršiti rat, te bi i naša želja za ratnim podm 1 a d k o m mogla biti osujećena. U dubokom poštovanju “

U RADNJI Rnsso 1 KalniCa Beograd, Vasina ulica 5. — preko puta Narodnog Pozorišta ima na prodaju jedna velika količina obuća-cipela muških i ženskih ROBA ODLIČNA, cijena niska, — prodaja na jedan par na više.

Oglašujte u „Beogradskim Novinama“.