Beogradske novine

Broj 291.

2. decembra 1916.

Beogradske Novlne

Snbota

Potpomaganje mirovljenika u Varšavi. (Naročiti brzojav Jfeogradsklh Novina“.) Varšava, 1. decembra. KomiSija za potpomagan.e mirovljenika izdala je u mjesecu oktobru 3 670 zajmova u ukupnom iznosu od 43.877,56 rubalja. Ukupni izdaci komisi ini iznose u ovom izvještajnom mjesecu 44.109,08 rubalja. Narodne kuhlne u Varšavl. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novina«; Varšava, 1. decembra. Vrlo su veliki uspjeh do sada postigie varšavske narodne kujne za izdavanje jeftinog ručka siromašnijem svijetu. Tako je samo u avgustu mjesecu izdato 2,977.477 obroka ručka u vrijednosti od 445.121,89 rubalja. Porcija čaja sa lebom izdato je 44.326 u vriiednosti od 2.344,85 rubalia, bljeba 354.759 funti za 34.425,45 rubalja, mlijeka za 13,074,77 rubalja, drva 610 pudi za 244 rublje i sapuna za 5.933,09 rubalja.

Busnrsko sobrunje. Radoslavovljeva izjava. (Naročitl brzojav .Beogradskih Novlna*). Sofija, 30. novembra. U jučeranjoj sjednici sobranja minlstar finansija izneo je finansijsko stanje Bugarske. Poslije ovoga je uzeo riječ ministar pređsjeun.k Radoslavov, da razloži političko stanje zemlje od posljednje sjednlce sobranja. Jedna Je nova činjenica, rekao je ministar predsjednik, rat sa našim sjevernim susjedom. Bugarska je vlada uvijek nastojavala, da sa Rumunijom održi prijateljske odjiose, pa i poslije onog teškog bola, koju nam je ona svojim držanjem god. 1913. priličila oduzimanjeml Dobrudže. Ta nastojavanja imala su, bar je tako izgledalo, u početku dobar uspjeh, toliki, da je rumunjska vlađa prilikom otpočetih neprijateljstava sa Srbijom god. 1915. sa svim otvoreno u Sofiji izjavila, da će svoju neutralnost održati do svršetka evrop: kograta. Ali su se brzo za'.im na strani Rumunije počeli da pokazuju znad manjeg prijateljstva, a u avgustu 1916. bugarska je vlada bila tačno obavještena © tome šta se kod njenog susjeda na sjeveni dogadja i bila je na čisto o njegovim smjerovima. S toga je ona morala preduzeti mjere obazrivosti i pojačati obranu bugarskorumunjske granice, uvjeravajući pri tome Rumuniju, da je preduzetim mjerama samo cilj zaštita bugarske oblasti protivu kakvog mogućeg upada. Krajem toga mjeseca je u Sofiju doštio rumunjski poslanik D e r u s s i, koji je duže vrijeme bio odsutan 1 počeo je da rasprostire vijest, da je njegova vlada, u želji da ostane u dobrim odnosima sa Bugarskom, gotova, da joj vrati u god. 1913. prisajedinjenu Dobrudžu pod obvezom, da će Bugarska, za slučaj kakve vojničke akcije Rumunije protivu Austro-Ugarske, sačuvati pasivne držanje. To podlo prijateljstvo, kojim je Rumunija htjela samo da dobije vremena, radi Izvršenja svojih paklenih sm.ierova protivu Bugarske, izazvalo je u Sofiji izVjesno djejstvo, medjutim vlada, kojoj su c'ljevi te sm calice bi!e dobro poznate. ni}e se dala uvući u klopku, i kad je D er u s si zatražio audijenciju kod ministra predsjednika, ovaj ga nije htio primiti, jer Je on sam godinu 1 pol dana ranije činio slične prijedloge ne samo Rumuniji, nego 1 svima vladama sporazuma, koje su- izbjegavale da u to pitanje ulaze. Medjutim je Rumunija objavila Austro-Ugarskoj rat i njene su čete povrijedile bugarsku granicu. Bugarska, riješena da ispuni svoje savezničke dužnosti, nije se mogla dalje ustezatl, i ako se morala boriti na dva fronta. Njeno je stanje sada u svakom pogledu zadovoljavajuće. Isiina su njene čete morale da napuste Bitolj ispred nadiranja solunske voiske, koja je blagodareći slabosti Orčke, obrazovana iz svili saveznika sporazuma, ali Je to samo trenutno povlačenje, koje je izvršeno u cflju, da se izbjegnu nepotrebne žrtve a u očekivanju trenutka, kada će se izgubljeno zcmljište ne samo povratiti nego će se 1 novi uspjesi postići. Taj se trenutak približuje, jer vijesti, koje dolaze sa rumunjskog bojišta, gdje su naše čete već prešle Dunav u cijelom njegovom toku i gone rumunjskc čete, koje se prema Bukureštu povlače, daju nain nadu, da će se operacije, koje se tamo sađa vode, brzo okončati sretnim ishodom. Poslije ovoga je ministar predsjednik govorio o progonjcnju prestavnika saveznih sila iz Atene i rekao je: Mi se sad nalazimo u dobrim odnosima prema istinitoj vladi i kralju Grčke, koji su bili nemoćni da to nasilje spriječe, ali nemamo ,veze s njima. Najzad je izjavlo Radosla vov, 'da će poslije Izvjesnog vremena savezničke vlade biti u dobrom stanju da svo-

jim pariamenlima saopšte sretne vijesti, koje će odobriti svi savezničkl narodi. Čime Je sporazum htlo da otkupi neutralnost Bugarske. (Naročiti brzojav »Beogradskih Novinat) Beč, 30. novembra. „N. W. Tagblatt* donosi ovaj brzojavni izvještaj iz Sofije: O izjavi Rumuni e o prijedlozima, koje je rumunjski j os’anik Derussi činio b jarskoj vladi, pn,e no što je Rumumja objaviia rat Austro-Ugarskoj, saopštavaju se još i siijedeće pojedinosti: Ruinunjski je poslanik izjavio bugarskoj vladi, da je on, istina ne zvanično, ali sa svim ozbiljno opunomoćen, da u ime Rumunije, Italije i Engleske E odnese Bugarskoj slijedeće ponude, ako i u ratu izmedju Austro-Ugarske i Rumunije ostala neutralna: 1. Bugarskoj se obećava Maćeđonija; 2. Rumunija će vratiti Bugarskoj Dobrudžu, osim Silistrije i neznatne granične ispravke; 3. Engleska jamči da će bugarska dinastija ostati neprikosnovena. Ovi su prijedlozi naročito važni s toga, što za njih jamče one sporazumne sile, koje su na Balkanu najmanje zainteresovane. n ] e m a £ k a. Izjava načclnika glavnog stožera pukovn.ka tloffmanna. (Naročitl brzojav .Beograasklh Novlna*). Frankfurt, 30. novembra. Vojnl saradnik „Frankiurter Z e i t u n g ‘-a javlja o svome razgovo-^ ru sa pukovnikom H o f i m a n n o m, načelnikom glavnog stožera princa Leopolda: Ponosnim pouzđanjem govorio je pukovnik Hoffmann o tome, da je svaki njemaćkl vodj i svaki njemačkl vojnik na cijelom ogromnom frontu od mora do šumskih Karpata, prežet tvrdim pouzdanjem, daRuse usvakom pogledu nadmašuju. Ako Rusi budu u napaJu mnogobrojniji, onda će svaki naš vojnik morati nekoliko njih više ubiti, to je sve. Pobjeda Rusa Jena njemačkom zapađnom frontu sa svim I s k4 J u Č ena inemoženlkad upitanje d o ć i. Ako nas napadnu, rekao jc pukovnik doslovno, učiniće nam veliko zađovoljstvo. Neka samo dodju! Zakon o gradjanskoj pomoćnoj sfužbl. Kb. Berlin, 1. decembra. Reichstag je primio u drugom čitanju zakon o gradjanskoj pomoćnoj službi. Treće čitanje biće u subotu.

Krlza n CržKoJ. Povećano vrijcuje u Atenf. (Naročitl brzojav „Beogradskih Novina".) Lugano, 30. novembra. „Corriere della Sera" javlja iz Atene pod naslovom: „Vrijenje se pojačava. Opasna iznenadjenja nijesu isključena", i piše: Današnji je ultiinatum admirala Fourneta sa svim opredijeljen. Vlada se ipak nada nekom ublažavanju. Znatan dio vojske i pričuvnika trudi se, da pripremi otpor, veći dio svijeta smatra, da Je otpor nemoguč. Djaci, odanikralju, potpuno su se udružili i zakleli, da će r a d i j e p o g i n u t i negoliotrp i t i n a s i 1 j e. Istu zakletvu su položili na jednom skupu oko 100 časnika. I za slučaj, ako bi kralj i vlada bili vnljni da popuste, prispjeio je u Atenu daIjih 200 francuskih mornarskih vojnika, radi pojačanja. - r r Porast narodnog polcreta. ' (Naročiti brzojav »Bcogradskih Novina«; ■*, Frankfurt, 30. novembra. ,,F r a n k f u r t e r Z e i t u n g“ javliaju iz Lugana: Talijanska pisma >z Atene utvrdjuju, da raste narodni pokret protivu izdavanja oružja. Kralj je primio jednog franctiskog mornarskog časnika, koji je u ime Fourneta tražio ob^vještanja o pripremama odbrane, koje se čine kod kraljeva dvcra i p stadionu. Odmah poslije ovoga se sastao ministarski savjet. ' i ( Pitanje o trajanju rnta. Nesloga u pariskoj tajnoj konferendji. (Naroćiti brzojav »Beogradskih Novina«; Berlin, 29. noverabra. .National Zeitung* javlja iz Stockholma: .Birževija Vjedomosti", kao uvijek dobro obavješten list, donosi

saopštenja o ishodu tajne konferencije sporazuma u Parisu. Prema saopštenjima petrogradskog lista n i j e se mogao postići sporazum. Dokle su Rusija i Engleska izjavile da se rat mora odugovlačiti, da bi se Njemačka gladju i privrednom nevoljom primorala na zaključenje mira, dotle su se Francuska i Italija izjasnile za što je moguće brže pribiranje svih snaga sporazuma, da bi se rat što je moguće prije vojnički okončao. Kako Francuska tako isto i Italija, po saopštenju .Birževija Vjedomosti*, osjećaju svoju moćnaizmaku te nikako ne dijele mišljenje Eng 1 e s k e i R u s i j e, da je pobjeda u toliko sigumija u koliko rat bude duže trajao. Suprotnosti su izmedju obe grupe saveznika veće, nego li što se to u opšte misli.

EnsicsKa l kolcnlje. Promjene u admiralltetu. Glasovi štampe. Kb. Rotterdam, 1. decembra. Engleski listovi govore o promjenama u admiralitetu, a „Times* piše: Beathy je narodni junalc. Svekoliko stanovništvo žali s mornaricom, da Vellicos-u nije bilo sudjeno, da uništi njemačku momaricu. Jamačno će Beathy to zadovoljenje doživiti i postati drugi M e 1 s o n.

tlojnovije Urzojavne vijestL Prolomna klša u Španjolskoj. Kb. Madrid, 1. decembra. (Bezžični brzojav). Brzojavi iz Valenclje izvještavaju o katastrofalnim provalnim kišama, koje su u primorju počinile veliku štetu. Citava sela su odvojena od saobraćaja. Preduzete su mjere za spasavanje.

Grad 1 oKolica. GRADJANSKI ZEMALJSKI DOGLAVNIK LUDVIG PL- THALLOCZY POGiNUO. Jučerašnji dan donio nam Je vijest, koja nas je bolno potresla. Gradj. zemaljski doglavnik pl. T h a 1 i o c z y postao je žrtva jedne grozne željezničke katastrofe. U poviatku iz Beča, gdje je prisustvovao pogrebnim svečanostinia za cara i kralja Franju Josipa Prvoga, stigla ga je smrt, kad se brzi voz Beč-Budimpešta tik pred svoiim ciljem u jednoj stanici sudario sa jednim gradačkim vozom, u kome su biii vojnici sa dopusta. Njegova Preuzvišenost pl. T h a 11 oc z y bio je u Pulnian-kolima, 1 teško ranjen, umro je. Ta je vijest ovdašnjim nadleštvfma i uredništvu „Beogradskih Novina“ stigla rano prije podne i brzo se raširila u garnizonu i stanovništvu. Utisak je duboko deprimirao, Jer je žovijalni gospodln sa još uvijek mladaiačkim držanjeni bio kao dobro poznata figura beogradske ulične slike u sjećanju sviju nas. Bliži prijateljski krugovi oČekivahu ga s nestrpljenjem sa pogrelmih svečanosti svoga starog gospodara i kralja, jer Je trebao da isprlČa svoje lične utiske o ceremoniji. A eto, sad ga je žalosna sudbina i samoga pozvala tamo, kuda je posljcdnju počasnu pratnju odao svome umrlome vladaocu, pod zemlju, koja pruža pokoj. Njegova Preuzvišenost pl. Thdlloczy uživao je ovdjc osobitu omiljenost, jer Je svo njegovo biće bilo tako udešeno, da uvijek posreduje, da blagom rukom uklanja upravne poteškoće i da preduzima plodonosne poslove. Kao čovjek bio je srdačno dobar, kao pretpostavljeni bio je prijatan i raspolagao je humorom, koji je materijalu oduzimao suhoparnost. Njegovo obrazovanje i njegovo znanie bilo je prostrano. Osobito je uživao glas historika i etnoIoga, on je bio osobiti poznavalac Balkana i interesovao se za njegove slovenske narođnostl kao učenjak, umjetnik i državnik. Njegovom smrću postala je u svakom pogledu velika praznina. Vojno-Iiječničko Izvještajno veče. U subotu 25. o. mj. bila Je pod predsjedništvom g. stožernog nadliječmka ur. jiraneKa druga sjcumca. Nadlijećnik dr. B e n e š 1 je najprije demonstro\ao jedau grbasti naduv u vellčini lješnika, koji Je u razniaku od nekoliko sedmica uklonio sa strane nosnog žurijela mekanug nepca. Naduv (fibrom) pošao je od desne srednje školjke 1 porastao je do već rečene veličine, tako, da je skoro sa svim preklopio kako desni tako i lijevi zadnji nosni otvor (Choane). — Zatim je predavač upozorio na neobičnu ekcemu, koja se Često puta pojavljuje na oba spoljnja uha i koja se može izazvati vještačkim utiskivanjem raznih stranih tijela, a prije svega čvršćih biljnih tijelaca u kožu spoljnjeg uha. Ekcemi mogu tako žestoko da se poJave, da prouzrokuju gnojenje srednjeg uha i razorenje bubne opne. NadlijeČnik dr. J a n c s o prikazuje jednog 25-godišnjeg vojnika, koji je doveden u hirurško odjeljenje pričuvne bolnice ,,Brčko“ pod znacima akutnog zatvaranja creva. Predavač prilikom otvaraiija trbušne duplje našao je potpuno slobodno zbrčkano debelo crijevo i od ovoga zavisan zavrtanj slijepog crijeva, koji su pridonijeli izumiranju toliko velikog dijela crijeva, da se moralo otkloniti 15 cm. najnižeg tankog i na više težeće poprječno crijevo do savijutka same slezine. Operacija je uspješno izvedena, tako, da momak sad već može slobođno da hoda i da je počeo da napreduje u težini. U dlskusiji prlmjetio Je stožerni liječnik R I c h t e r, da je i on posmatrao sličan slučaj I da ga Je operisao. Nadliječnik privatnl docent dr. Herrmann razlaže jasno I instruktivno, na koji način tako zvana unutarnja sekrecija ženske spolne žljezde (jajinjak) ima uticaja na cjelokupni ženski organizam. On izvješlava I o vlastitim vrlo zanimljivim pokusima na životinjania. Predavanje će Izići opširno u jednom stručnom lisiu. -j , . i i Zarooljenl u BugarskoJ. Društvo crvenog krsta u c. I kr. vojnoj glavnoj guberniji u Srbiji svoJim dopisom od 25. XI., broj 2852, lzvijestilo je opštinu grada Beograda, da se nalaze živi I zdravl kao zarobljenici u Djumuldžini u Bugarskoj niže lmenovani: 1. Dimitrije Rađaković 2. Dragomir Miiadinović 3. Gjorgje Miljković 4. Maksim Novakcvić 5. Lazar Konfino 6. Milorad Bajić 7. Mladen Spasović 8. Radomir Gavrilović » 9. Čedomir Stanković 10. Luka Marković 11. Aron Joumović (Jontović?J ► 12. Milutin Miiutinović / svi iz Beograda. O ovome se izvještavaju 1 porodice imenovanih s tim, da se mogu svima njima 1 javljati preko društva crvenog krsta sa pozivom na broj 2852, Traže se. ' Marija LukiĆ, stručna nastavnica, Draga Bojović, stručna nastavnica i Jordan H. Vidojković, sveštenik, imaju novčane uputnice kod opštlne grada Beograda. Imenovana lica sa svojlm legitimacijama treba da se prijave predsjedništvu opštine grada Beograda, radl prijema novčanih uputnica. Za Božić. Za božićne poklone ranjenicima i oboljelim u c. i k. pričuvnoj .bolnicl „Brun" u Beogradu stigli su ovi prilozl: Sestra Martha M o I n a r 50 Kr., Alfred S t r a s s e r, Iz Beča, 40 Kr., predsjednik S c h e n k, iz Beča, 20 Kr., patr. zemaljsko i žensko pomoćno društvo u Moravskoj 1000 Kr. I članovi časničke menaže 600 Kr. — Zapovjedništvo bolnice izjavljuje svima priložnicima iskrenu blagodarnost. _

Evangeiičko bogosluženje. U evangeličkoj crkvi, u!ica Vuka Karadžića br. 9, svake je nedjelje bogosluženje prije podne u 10 sati na njemačkom jeziku.

Kretanje stranaca. Izvještaj prijavnog ureda’od 30. t. mj.: prijavljeno 93, odjavljeno 27, preseljeno 55, u gostionlcama prijavljeno 75, odjavljeno 78, ostalo u gostionicama stranaca prijavljenih 204.

. Strana S Norodno priuredo. Prolzvodnja Ćellka u NjemačkoJ. (Naročltl brzolav „Beoeradsklh Novlna“.) Berlin, l. decembra. NjemaČka proizvodnja čelika postigla je u oktobru mjesecu 90 na sto od količine proizvedene u mirno doba.

Razne vljestf. Umro pronalazač mašinske puške. Iz Londona javljaju, da je tamo umro 24. pr. mj. u 76. godinl života slavnl en* gleski inženjer Hiram Maxim, koji Je konstruisao pi-vu mašiu k i pušku („initraijez ), čiji je prvobitni tip po njemu na* zvan „maksimska puška“. Doživio Je još tužnu slavu da vidl kako sinov! gotovo svih evropskib caroda kao snoplje padaju pod njegovim pronalaskom. j f (I I Nov razvoj fllma. Film n porodici. — ZaruČnica predstavljena u filmu. — 5tu* dija biljarJskih partija u bio« s k o p u. Kako uvjerava kinematografski saradnik kod jednog švedskog lista, film je pozvan u budučnosti, da igra isto toiiku ulogu u porodici, kao arnaterska fotogra« rfija a šta više joiš t mnogo veću, jer, šta su mrtve slike naprama živima! Gotovo je nepojmljivo, što se ne daje svaka poro* dica, kojoj je to samo.moguće, na korisb i radost poiomaka kinematografski snimiti. Mnoge porodice daju svoje članove sllkati i to s velikom mukom; a ne bi 11 bilo mnogo zanimljivije, da ih zadrže u filmu? Rijetko koje dijete poznaje svoje. pradjedove, — da ne zailazimo dalje, all lrn u budućnosti ne smiju ponjoću fikma ostati nepoznati. U Kopenhagenu, ’ kamo sad lete milijuni, sad će se započeti, kako javljaju novine, što ili izdaje društvo za flhnove „Nordisk" sa bioskopskirn snimarrjem porodičnih dogadjaia. Poznati jedan bankar dao je snimiti svadbu svoje kćeri pretvorenu u kinemato-. grafsku predstavu. Sin druge porodice, koji boravi u Londonu, tamo se zaručioi s jednom Engleskinjom. Pošto nije niogao snahu predstaviti svojim roditeijima, dao ju je kinematografski snimiti u nekoliko stotma metara, rtako, da je taj film ujedno prikazivao i njen dnevni život. Tako je njegova porodica zaručnicu mnogo bolje upoznala, nego što bi to bilo moguće i sa par tuceta fotogratija. U Parizu pošli su 1 korah dalje u fiimskom repertoiru. Snimili su razne majstorske partijo čuvenih biljardista sa svim pojedinostima njihovih komplikovanih biljardskih trikova. Ovi se filmovi sad prikazuju u kinematografnru za pouku i na radost svjh prijatelja biljara. Začetnik te ideje jeste francuski izdavač Noel, koji je sam veliki igrač biljara. Isto tako je sad N o e 1 angažovao pariskog majstora na biljaru C u r e a za čitavu seriju filmskih snitnaka. S tlme se otvara za glasovite igrače. biljara novo polje djelovanja, na kojem se mogu takmičiti s velikim virtuozima pozornioe. Svakako je bolje, da se izvode u kinematografu zaniinljive brljardske pariije, nego da se ondje nakazuju za fihnske svrhe diela svjetske književnosti.

IIPISUJTE PETI SfiTHI IJJSSI, KDJI PKDlA SJKJIK PKIPL8D --U DLITEID GLllllCiJ. -

OB3AVA SELIDBE.

ADMINISTRACIJA „BEGORADSKIH Nfll/INA" Nalazi se od sada ■*-TopličinUenacl>r.Zl.^ Telefon br. 25. 8de se prima pretplata.

PRIMANJE OGLASA: KHEZ tHHIULOUA 38.