Beogradske novine

Ffrana 2,

23. decembra 1916.

Beogradske Norto*

Snbofa

Bro] 312.

lovoljne su; onl, kojl žele, da Jetvoml Jporazum pon; Ju srediinih vlasti ea mir Irosto ne ođbije, pozivaju se na to, što je i o n n i n o rekao: „Ozbilian prijedlog za jregovCrs na takvim osnovima, koje W Jiotpuno zadovoljile opštu pravićnost i civilizaciju, onako kako sam ja razložio, jebi niko ,,a priori“ odbio da pristupi pre£ovorima.“ ,,SecoIo“, razumije se, hvali eovor. f.Corrlere dclla Sera'* veli, Italija neće pritniti njkakav n j e m a č k i mir, ona će eaveznicima vjcrna ostati. Držanje Iraca. Kb. Rotterdam, 22. đecembra. „Nieuwe Courant“ javlja iz Londona: U đon,em je domu obećao irski poslanik Redmond u ime naci onal s'a noVoj vlađi neobvezatno pomirljivo držan e, nu nipošto ne sli)epu potporu. 1/jave su ga L!oyd Georgea u pogiedu lr.->ke razočarale. Redmond zahtijeva puštanje irskih zarobljenika, ukinuće opsadnoga stanja i jeđno opšte ri ’šenje irskoga pdanja. Nadalje je rekao Redmond, da mimstarskii pred jednik ne smije postaviti nikakvih uvjela u pogiedu verbovanja ili službovne obavezatnosti. Ovo se pitanje mora prepuStiti promjeni tnišljenja u IrsKOj. Povratak poslanika Gerardu u Berlln. Kb. Beriin, 22. decembra. Američki se je poslanik na berlinskoni dvoru Gerard juče na veče sa suprugom povratio u Berhn. Na stanici su ga doćekali mnogi pri alelji, kojima je izjavio, da je dobro puiovao.

OsMa baruna Buriono. ZAJEDNICKI SE MINISTAR SPOLJNIH POSLOVA POVLACi sa svoga poloŽAJA. Kb. Budimpešta, 22. decembra. „Pester Lloyd“ javlja, da Je zaiednićkl aeistro-ugarski minlstar spoljnih postova barun Stjepan Burian od Bojne dao ostavku. NOVI MINISTAR: Za nasijednika je baruna Burlana Ofireci.cn grof Ottokar C z e r n i n, bivši ausiro-ugarski poslauik u Bukareštu. Barun Burian opet zalednički ministar financlje. Kb. Beč, 22. decembra. Primajući ostavku baruna B u r i a n a u svojstvu ministra spoljnih poslova, povjerio mu je car i kralj ponovo mjesto zajedničkog ministra financija, koje je i ranije zauzimao, pošto je princ H o h e n h o1 e, douadašnji »ajednički ministar financiia, takodje dao svoju ostavku.

Rot sg RumunlsKsm. Braiiu i Galac zaposjela ruska vojska. (Naročiti br/o.av tbeograclvkih isovina«] Rotterdam, 22. decembra. ,,Daily Cronicle" Javlja iz ruskog glavnog stana: Otpočeto napuštanje oblasti B r a i 1 e i G a 1 a c a obustavljeno je. Kuska je vojska posjela oba utvrdjena grada i ćini pripreme za otpor. Bjegstvo u masama Iz Vlaške. (Naročitl brzoiav ..iJeotradskih Novliia'*.) Berlin, 22. decembra. .Tageblatt' u se javlja iz Haaga: ,Times* javlja iz Jaša: U J a š i druge građove Moldavije neprvkiđno dolaze bjegunci iz Vlaške. Slanovništvo se u Banadu utrostrućilo. Galac i Braila su prepunjeni bjeguacima. Rnt ns moru I pocl morein. Istrzga povodom nezgode podmornlce ,,Ueutschland“ Kb. KOln, 22. deceinbra. FTema ,'ednoin priv. izvjcštaju, žtoga dob:|a „Khlnisclic Ze.tung", komisji, kojoj je bila pocj rena istraga povodom nt-sretnog slučaju, što ga je pretrpila trg. podmornica ,,D e u t s c h I a n d“ pnl.kotn ržlaska iz new-londonskog pristan-ita, izdala je izvještaj, u kome se medju ostal m veli: „Milo nam je, što možemo utvrditi, da je kapetan KOnig pravilr.o upravl>o „Deutschiandom“, k.ida se dogodio sudar ca remoikerom ,,Stop“, i da je on učinio sve, što je aamo bilo u njegovoj moći, da izbjegne nesreću, a kada se ona već dogodila, da spase remoi kerovo Ijudstvo. Očigledno su sc oba broda t; ko nagio sudarila, da je remoiker momentalno potonuo. Uzick je sudaru bio pogreian signal zastavom, što ga je dao kapetan remoikera ,,Stap“, Qurney. Pođmornice na djeiu. (Nar'očiti braujav aJeogradskih Novlus .) Đerlin, 22. decembra. Posljcdnjih sit dana potopile njemačke podmornice pet sporazumaih i dva dansk i parobroda,.

razuma da Izjavi rvoje pomlrljlve zahtjeve 1 Za beogradsku slrotlnju.

I trajanja blokade. Grčka vlada izjavljuje,' da će možda blti primorana, da, nzimajući u ocjenu današnje stanje, obustavi razmještanje četa prema jugu. Stanje u Grekoj. (Naročiti brzo av »beotrau- h Novfn»«| Rotterdam, 22. decembra. Prema jednom brzojavu iz S o 1 u n a, blokada Grčke ima več osjetne posljedlce. Vlqda 1 listovi pokušavaju da umire sviJet 1 opominju na štednju. Grćki ministar predsjednik je izjavio, da će se blokada dići, čim se dovedu u red sporne tačke o zadovoljenju, koje se ima dati sporazumnim silama. Raspoloženje u Atenl. (Naročiti brzojav »h-oyr.ui-vih Nov'fi»«» Bern, 22. decembra. „Echo de Paris“ javlja Iz Atene: Stanje je neizvjesno. Vladi vjerna štampa poziva vladu. da energično radi. Berlinski bezžični brzojav o ponudi za mlr Izazvao je u Ateni ogroman utisak.

Ensieska I kolonlje. Predstojeće promjene u englesko] dlplomacljL (Naročiti br/ofav »beognsđsfcih NoVina«! Kopenhagen, 22. decembra. „Novoje Vremja" Javlja, da se promjenom kabineta u Londonu može očekivati i promjene u engleskoj diplomaciji. U petrogradskim političkim krugovima računaju, da će engleski poslanik Buchanan bitl skoro opozvan iz Petrograda. Pitanje nacijonalne elužbe u Engleskoj. Kb. Manchester, 22. decembra. „Manchester Guardian“ opominje, da Sb ae primjehjuje prinuda kod nove nacijonalne službe. Llst podsječa na to, da su već i kod zakona o municiji prinudna opredjeljenja Imala rdjavo dejstvo. Uvoz ugija Iz Engleske u Francusku. Kb. Bern, 22. decembra. Prema francuskim zvaničnim podatcima, uvezeno je u prvoj decembarskoj nedjelji samo 287.000 tona uglja iz Engleske u Francusku. Uvoz u posljednjoj decembarskoj nedjelji iznio jc 385.000 tona. Nedeijna redovna potreba iznosi za sada 500.000 tona.

tfalnoulje brzojcvns vilestl. Prodaja zapadno-indljsklh ostrva. Kb. Kopenhagen, 22. deccmbra. Danski Je parlamenat definitivno prlmio prodaju zapadno-indijskih ostrva. Prenos portugalskih četa u Francusku. (Naroćitl brzojav „tJeogradskib Novlna'.) Zeneva, 22. decembra. Portugalski poslanik u M a d r i d u, kako pariski Ustovi javljaju, Izjavio je, da je odlaganju prenosa portugarskih četa u Francusku uzrok zakašnjen dolazak teret-' nih brodova, koji se iz L i s a b o n a očekuju. Japanska opasnost. Bojazni i militaristički zahtjevi u A m e r i c L (Narcčitl brzojav „Beogradsklh Novina“J Frar.kfuiL, 22. dccembra. „Frarkfurter Zeitung" javlja iz New Yo:ka: General Scott pođnio je u odboru kongTesa dokaze o tome, da su Sjedinjane Države za medjunarođni sukob potpuno nespremne. On vidi vei.ku opasnot u englc ko-japanskom »avezu i traži jidnu vorkj od tri mi! j ma ljudi sa opšthn vojničk.m obrazovan ; em.

Krlza u Grfkoj.

Nofa grčke vlade. (Naiočiti brzojar »Beogradskih Noviiiu) ' Atena, 22. decambra. % (Reufer.) Grčka je uputila notu vladama »porazania, u kojoj opisuje »tanje. koj« je oastalo, od kako Je ona primila usbve uldnuuuma sporazuma. Nota ističe teškoće, koj« h postale povodom dogama tatrvkna, pdugovJačenja apo-

orod! okoitco. Katolička služba božija preko Božića. 24. decembra (nedjelja): 1. U dvoru: U 8 sati sv. misa za vojništvo. 2. U Župskoj crkvi (Poslanička ulica): a. U 8 sati sv. misa za školsku đjeeu. b. U 10 sati njemačka propovijed i pjcvana sv. misa. c. U 3 sara po podne večernja. 25. decemara (Božić): 1. U d v o r u: a. U 8 sati sv. misa za ces. 1 kr. vojništvo. b. U 10-30 sv. misa za Lalijanske zarobljenike. 2. U Župskoj crkvi (PosIaniČka ulica): a. U 6 sati u jutru tiha sv. misa. , » • t' » 8 » » » ■» » d. ■ 9 , s . ■ » » . 10 , prije podne srpsko-luvatska propovijed i svećana sv. misa. I. U 3 sata po podne večernja. Polnoćka se neće obdriavati. 26. decembra (dan sv. Stjepana): 1. U dvoru: U 8 sati sv. misa za vojuiživo. 2. U Župskoj crkvi: a. U 8 sati sv. misa ia ikolsVu djecu. b. , 10 . njetuačka propovijed i pjevana sv. misa. c. U 8 saia po podne večernja.

G. Stevan JovaAović, .Re^avac* poslao je 136 kruna opštini grada Beograda, da se ista suma razdeli sirotinji grada Beograda o ovim Svetlim Božićnjim Praznicima. Ova lepa pažnj'a g. Jovanovića o beogradskuj sirotinji za svaku je pobvaiu. Hlebne karte za januar. Hlebne karte za mjesec J anuar iduće godine izrad ene su i ovih d.ma taksenotarifno odeien e opšline gtada Beograda izdaće ih svima kutarevima, radi izdavanja gradjanstvu. Kotarevi izdavaće ove hljebne karte za m.esec januar od 2o ovog mjeseca i izdavan e Istiti vrš će se prema uhcama. Svakoga dana dobijaće karte gradjansivo iz onih ulica, koje su odredjene za izdavanje hljebnih karata toga dana. Svaki kotar naročitom objavom pred. svoj m uredima saopštiće gradjanstvu koga će dana građjanstvo iz kojih ulica moći pnmati hljebne karte, te se upozorava gradjanstvo, da obrati pažnju na dan svoga prijema i istog dana i podigne iz kotara svoje hljebne kaiie. Traže se. Umoljavaju se crasejave Društvu Crvenoga Krsta u c. ik. Voj. Gen. Gubermji u Beogradu, Simina ulica 21. G. Ivan Janković, peuz. » Miloš Tomić, , Vladislav Streuk, , Jov.,n Sandorović, . Stevan Tanasković, . Mita Tirnarćevic. Potrebno je, da se jave predsjedništvu opštine grada Becgrada, radi prijema novčane uputnice niže iuienovana lica: 1. Vojislav Stojnić, 2. Mara Cveikcvić, 3. Ružica Jović, 4. ViUmiir Stefanović, 5. Damnjan Stefanović, 6. Sava Spasojević, 7. Svetozar Stanišić. Svakoga dana od 8—12 pri r e podne i od 3—5 poslije podne, gornja se lica mogu obratiti u kancelariji predsjedniŠtva opštiue. Izgubljeno. Saveta Zafirović, sa stanom u Balkanskoj ulici 54, lzgubiia je 21. t. m. prije podne u ulici krajja Aleksandra svoj novčamk sa sadržinotil ,i nekiiu pismenima, koja glase na irhe Jeiene MJutinović i Savete Zafirović. Nadjene stvari treba predati poltciji. Nadjeno. 19. t. mj. nadjenx> je u Vatrogasnoj ulici nekoliko šešira. Sopstvemk neka se javi rcdarstvenom zapovjedmštvu. Kretanje stranaca. lzvještaj prijavnog ureda od21.t. m. prijavljeno 81, od^avijeno 26, preseljeno 49, u gostiomcama piijavljeno 108, odjavljeno 100, ostalo u gostionicama 224. prijavljenih stranaca. — Mtiio stfllisiite. Tamo-amo po statistlcl večih država

na svijetu. (SvrSetak). Nije ni dim izmakao Ispitivanju statistike. Tablica, koju ćemo niže donijeti, pokazuje, koliko u sedam država svaki sianovnik potroši na godinu duvana. Ta će tablica izgledatl na prvi maii priiičnu frivotna. No u istinu ona pruža ozbiljnu i sigurnu osnovu, da se procijeni, koliko se duvana troši, pa će dobro ćoći i higijeničaru, koji hoće da ; adi zdravs'jvenih uzroka umanji upotrel'ljavanje nikotina, i opet iinancisti, koji smatra duhan unosnim i korisnim vrelotn prihoda za moderne aržave, pa bila proćaja duhana slobodna ili monopolizirana. Naprotiv radoznao čovjek, koji nije ni higijeničar ni iinancista, nadovezaće svoja posebna, prosta, a čcs:o originalna opažanja, koja gdjekađ vrijede kao i koje stručno djelo. Kvo sad te tablice: Holand ! ja 3400 kilograma, Sjedinjene države Sjeverne Amerike 2210 kg., Belgija 1552 lvg., Njemačka 1485 kg., Austro-Ugarsko 1350 kg., Engleska 1310 kg., Francuska iOLJ kg., ltalija 330 kg. Prema tome Holandjani najviše puše, a Taiijani_ najmanje; Nijemci su negdje po srijedi. Ali da ostaviino ljudske poroke 1 mane. pr da svratimo našu pažnju prečemti, što je kadro da nas utješi i razveseli. Tablica „dugog života“ učin ća na nas taj utisak, jer kad oko pregieda pcpis Ijuai, koji su prevalili stotu godinu, vidimo da u slijcdečim državama ima Ijudi od preko sto godina: Bugar* ska 3b83. Rumunjska 1074, Srbija 5/3, Francuska 213, Engieska 92, Njemačka 76, Austro Ugarska 173, Rusija 89. Lipadr. u oči, da su prva tri mjasia u tablici zapremljena od samih balkanskllt država: od 13 u g a r s k e, R u* in u n j s ke i S r b I j e. Dakle narodi na Balkantt imaju u čovječanstvu privile* giju najduljeg života. Tu se natneće nitanje: žašto? Odgovor je odmah tu: naćln tlvota! Clme se dakle ti narcdi najviše bave? Poljoprivredont. Rsklo Jbi se prema tome, da poljoprivreda Kanda produžuje život. Pa zbilja, četvrto ivjcstu u tabbci zaprema Francuska. a pefo tnonarhija, dvije države, u koi ma j| poljoprivreda, i aJ<o jaije apsohrna^

glavno zanimanje stanovništva, svaKakt» vjfonia razgranjena; dok napr v >v č.«rc inuustr.jske države, kao š o su Engleska I Njemačka imaju'samo maleir broj ljudi, Kfj* su prevaiili stotu g :d:nu. Pitanje, kojim smu se sad lr«’»li, đovodi nas r:a drugo i mnogo š re f jf’t stanstike: nu pitanje stanovniš.va, .ijeg.”ve gus:* < e. njegova povećanja a,egove pojjclc i na zgode i nezgode. kojlma je ono pcdvrgnuto u pros oru I vtei:is.nu. i upače, sve što se tiće k-etauja stunovriištva, prima u s.atistiof zasebno .n e: zove se „derncgratija'. L'cmograiijska pitanja interesiraju u nsjvećem siepenu i učenjaka i široku javnost. 'la su piianja od nekoliko vrernena u j rancuskoj predmetom živaiinih rasprava. To je stoga, što se u oi.oj državi konstatirao žalosni fenomen „depopuiacije", koji se sastoji u osjetijivuni zastoju onog normainog povećanja, što ^e dešava kod drugili evropskJt naroda. Poznata je stvar, da ira:tcuski poiitičari i publiciste gotovo svaki da: tsticu i oplakuju žalosne posljedice toga ienomena, pa se svakujaso muče, da tome doskoče, predlagajući razne socijalne i zakonske mjere, kao n. pr. purez na neženjene, samo da nadju lijeka uzrocima depopulacije. U c voj tablici donosimo broj stanovmT.va u glavnijim evropskijn državama. Svaka država ima dva broja, rastavljena crticom. Prvi broj pokazuje. koj' je bio broj stamovništva u toj državi otrag 100 godina; a drugi, na koliko je tiaraslo stanovnišuvo u 100 godina. Brujevi znače milijone: Rusija 33—135, Njemačka 24—64, Engleska 15—45. Austro-Ugarska 23—49, Italija 18—34, Frttncuska 26—39. U ovoj je tablici Rusija na čelu. Njezin prirast na stanovniš'.vu iznosi u 100 godina I<)2 milijuna! i) Njemačkoj on iznosi 40 rntlijuna, u Engleskoj 3U, u našoj monarhiji 26, u Italiji 16, a u Francuskoj najmanje: 13 milijona. i sad je svakome razumlj.va briga francuskih političaia. Već su se u prastarim vremenitna pravile siatističke studije o siianovmštvu. L'O'.oIjno je spomenuti rintske popise naroda. Ali prvu primjenu anttnetike demografiji treba da zahvaiimo jednome tnglezu: Johnu Grauntu, činovniku lcndonskog magistrata, koji je godine 1662. počeo izdavati intercsantne podatke o kretanju stanovništvu ii tngleskoj prijestonici. Te su stuJije prošlog vijeka bile u jeku i stigie do vrltunca, osobito pošto je jedan Beigijau.iC, (juetelet, izdao svoje majstorsko djelo: ,.Sur 1‘homme, un essai de pnysigue sociale“. Ta je knjiga utrla demografiji nov put, kojirn su se uputili i Koji su daije raščistili Nijentce. Eugiezi, Nizozemci, Francuzi, Talijani i Amerikanci. Danas tr.i već imamo čitavu t.zi'icu elemenata za statis'iičko ispitivanje poglavitijih fenomena naseljcnosti ii kulturn.'m državama. Najp.'Ije treba odvojiti apsolutnu 1 relativnu r.aseljenost. Apsolutna naseljenost preustavljena je brojem ćitavog stanovmštva u izvjesnom kraju, a rela ivna trojem stanovnika na svaki kvadratni kilometar. Apsolutna naseljenost daje nam ideju i mjeru, koliko je ukupna snaga jedne zemlje i tumači narn vojnu i trgovinsku snagu države, dok nam relativna naseljenost bolje i tačnije pokazuje faktičke prilike u ovoj ili onoj zoni. Evo sad koliko stanovni.ka ima na kvadratni kilometar u nekim evropsk tn državama. Brojevi su rezttltati opažanja učinjenih godine 1860. 1 godine 1900. 1 ablica relativne naseljenosti: Belgija godine 1860. iina 152 stanovnika. a godine 1900. Ima 231; Engleska gc.dine 1860. ima 133 stanovnika, a godine 19U0. Ima 215; Hoiandija godme 1860. irna 101 stanovnika, a godine IvliU. 'tna 157; Njemačka godine 1860. ima 70 sianovnika, a godinp 1900. ima 104; Austro-Ugarska godine 1860. ima 61 stanovnika, a godine 1900. ima 8/; Italija godine 1860. ima 95 stanovnika, a godiue 19<T). ima 113; Francuska godine 1860. ima 68 stanovnika, a godino 1900. ima 7 2 ; Svedska god. 1860. inia 85 stanovnika, a godine 1900. hna 11. Da bolje shvatimo važnost ovih brojeva. uzimarno iz tablice tri države, n. pr. Belgiju. Njemačku I Francusku. Godino 1860. Belgija je imala na svakom kvadratnom kilometru 152 stanovtnku, a godine 1900. imala ih je 231; raziika je 79, NJemačka je gođine 1860. imala 70, a godine 1900. imala je 104; razlika je 34. Fiancuska 68 1 72; razlika 4. Te razlike 79, 34, 4 predočuju nam priraštaj stanovnlštva u tlm trim državama poslije 41; godina.

Horoiiiig priurcđa. Hrnna I njelovanjs stoRe I peradl (žlvlne). (Nastavak.) JoŠ I đanas su staje, gdje blago boravi, jako Jadne, ne daju nikakove zaštite od zla vremeua i najboija su legla it svaku bolest. Cesto je samo jedua prostorija za sve vrsti domaće stokc, Njega životinjskoga tijela jednoka ie nlšžici. Premda je u zernlji plodno bijaše preizvodnja krme ograoičena na prirodnu proizvodnju, to jest. što samo po sebi izraste ii zemije, dakie hrana s paše i sa planina. ' Sada dakle da se postigne naprt^.

đak u hranjenju stoke, treba razumno stoku hraniti, bolje prigledati i njegovati je. Da se pak postigne bolje branjenje, treba sa sijanjem krme biti na čistu. Dan današnji odustalo se od one skrajnosti, da se blago samo u staji drži i prestaio je doba, kada je stoka samo rijetko na poiju snijela biti, te inorala vjekoma u staji čamiti. Sada se ide za tim, da se stpka što više„kreće na polju a u staji tek koliko je najnužnije. Ud ovoga pravila valja odstupiti samo kod stoke za tovljenje, nju treba s razloga ekononiićkih redovito držati u staji. Ovo zadnje razglabanje moglo bi se, potpunim pravom uzeti kao opreka onoine, što je prije rećeno, a ipak je g stvari posve drukćije. Do sada je u osvojenom području stoka zaista najviše boravila na polju,' no to je bilo za nevolju. Hranjenje ul staji bijaše poradi nestašice zirnske krme jako otešćano, morala se dakle krma vani tražiti i to na prostranim dolinama i planinama na paši. Sto je' tamo priroda davala, užm alo se za blago, no Ijudska ruka nije ništa ućinila. da se prirodi pornogne. Nije se nastojaio oko sijanja krme i spremišia za nju, nego je postoja'a ekstenzivna e k o n o m i j a, t. j. za uzdržavanje stoke trebalo je mnogo prostora u ravnici i bregovima. Bogata je zemlja, tlo je dobro, pa bi svaki rad uroćio mnogostrukim plodom i boljom vrsti. Ovo nastojanje da se sije krma, za ćim idu danas sve zemlje, kojima je do podizanja stočarstva, da bude bolje i da ga je više I da zemlja što više radja, to je i n t e nzivna e k o n o mi j a. To je upravo ta razlika u tom, kako Jest i kako bi morala da bude, razlika izn»edju gospodarstva, kakovo je danas i kakovoin su ovi reci namijenjeni. Samo se po sebi razumije, da ovaj prelaz od ekstenzivnoga k intenzivnom gospodarenju ne može nastati preko noći, jer tu se ne radi sai..o o tom, da se prihvate sredstva, što se za napredovanje preporučuju, nego treba ponajprije gledati, da se zaborave i zabace stare navike. Najprije treba prirediti tlo za valjano obradjivanje, a za ovo valja upotrebiti dobro, moderno gospodarsko orudje I strojeve (mašine), onda urediti umjetne livade i pašnjake, zasijari i zadjubriti i gdje treba, odvesti iii navesti vodu. Mora se dopustiti, da nije zgodan čas za sve ove priprave da se provedu, no ipak se nešto bez muke može učiniti, a to je racionalno (razumno) djubrenje. I to će što skorije donić jeti plodove i gledeć na vrsnoću i na množinu. Prije svega mora se kod svake, seljačke kuće načiniti vaijani djubrenik. Djubre, što se nadje mjestimice i u velikoj rpi, treba, kad se polja zadjubre, iznijetj na livade i pašnike. Velike prostore za pašu treba po dijeliti na manje dijelove, da ih marva ne gazi, a ogrižene biljke da se oporave i nanovo porastu. Predstavija se, kako je razumljivo, da se stoka pod-' jednako razredi, (pri tom se izuzim^ privatni pcsjed, gdje treba javne mje* re na drugi način uporaviti), L j. one pašnike, biii u doiini ili u planinama jfo dnako valja podijelitj i ograničiti. i Koliko se samo može, mora se na*' dalje mijenjati paša sad na jednoin, sad na drugom d'ijelu. Na svaki način 1 onda, ako se tjeraju na pašu i najobičnije vrste, valja smjestiti suše ili zakloništa, da se blago od zla vremena ili od veiike vrućine brani. Nevrijeme 1 velike vrućine uplivišu štetno na živoi tinjski tjelesni ustroj. Za održanje života treba stoka f vode i to zdrave pitke vode, zato se treba pobrinuti, da na svakom pašniku bude dosta vode. Vodu dobavljati čestq je spojeno sa velikim poteškoćama, nč bilo kako god teško mora se stvorit^ jer bez vode nema blagu života. Kako su u osvojenom području svef gratie poljoprivrede, kako no se kaže u povoju, mora se svaki posao početi iznova, nema tu nastaviti neko djeloi nego temelj ntu iznova staviti. S toga razloga razumljivo je, da je ovfm recima označen samo pravac, i to uj krupnim crtama, kako valja postupatL Opširnije 1 tačnijc progovoriće se s dru-i goga mjesta. Racionalno (razumno'). U.ravj -- 7 pokazaće istom tada pc,.. n. uspjctf, ako bude Isto taka njega i držanje životinja. Nije nikako svejedno, gdje sq oteli, oždrijebi ili ojanji stoka. nego jej to od osobitoga znamenovanja po razvoj mladoga živinčeta i isto tako znamenito za matericu. U malenoj, sparno] staji, gdje je različifi gad i nečistoča* leglo svakojakih škodljivih inalih namet-' nika, mora mlade svoj život začetlf mora lz blatnoga vimeua majke prvu hranu primati i doskora je zaraženo od svakojake gamadi. Mladi nježni ustro] prihvača svaki škodljivi utjccaj, oslabi« ne može se pravilno razvijati, omlitavi, pa ill ugine, ili odraste kao zakržljalol blago. Sve te škodljve strane što utje* Ču na nesposobnost za g'ospodarstveni! rad, još se 1 tim povećavaju, da živinče; ne samo dok je mlado nego i čitavl ži-J vot u tim okolnostima proživi. Tijelo svakojakom nečistoćom uprljano spri-' ječeno Je u Isparivanju kože. Pokvarenl zrak upliviše štetno na pluća, a gamad 1 muči životinju l izazivlje posvemašnjn klonulost, koja sc još jače povećav.v nestalnom topiinom nezdravih staja, ««j zin»i prehladno. ljeti prevruće — s\ cmu tome dolazi zimi još i nestašica krnu?, p^«U£|ć Ohgfjj)