Beogradske novine

30. decembra 1916.

Beograđske Novine

Subotg

Broj 318.

Strana 3.

Ruslla. Jeana naredba ruskoj vojscl. Kb. Stockbolm, 29. decembra. Iz Petrograda javljaju: Vrhovni je zapovjednik upravio vojsci i mornarici dnevnu zapovjest u kojoj se kaže, da Njemačka traži sada mir i da pokušava, da svoje privremene uspjehe u Rumuniji 'postali time, što Rumunija nije imala iskustvau sadašnjem načinu ratovanja, predstavi kao znak svoje snage. Ali tesnage IšCezavaju, a Rusija, koja nije želila rat, ; neće da primi ponudu o miru, već će pieprijatelja da protjera i smoždi i rat sve đondje da vodi, dok ne osvoji Carigrad.

Nlematha. Velikl požar u Drezdi. Kb. Drezda, 29. decembra, ^ Pri sortiranju municije razvio se juče prije podne u artiljeriiskom stovarištu jamačno usliied kakve eksplozije požar, koji ije brzo zahvatio i obližnje tnagacinske ■dijelove. Obim požara nije za sad još uHvrđjen. U koliko je do sad poznato, uinro ije jedan radnik us'ijed povreda. Daljih ipovreda nije bilo mnogo.

Krlza u Grčkoj. Pred energlćnim korakorn grčke vlade? (Naročitl brzojav „Beozradskib Novina'*.) Lugano, 29. decembra. A „Corriere della Sera“ javlja iz Alenc: 'Crčka vlada sprema jedan energičan ko/ak, koji će upraviti sporazumnim silama. Njime će zahtjevati, da se odmah učini kraj sadanjem stanju kao da se i s mje3ta ukine blokada. U protivnom će slučajti biti grčka vlada primorJina, da preditzme energične mjere. . Rat na moru I pod moretn. Naor»žanje francuskih trgovačkih brodova. j {Naročiti brzoiav sBeograđskifi Novina«; Haag, 29. decetnbra. v js*' .,Daily Telegraph“ javlja iz B o rdeauxa, da je dvadeset trancuskih 4rgovinskili brodova naornžano protivu fpodmornica.

Orad i oHoIica. Katolička služba Božija. I. 31. d e c e m b r a (nedjelja): a) U K o n a k u: U 8 satl sv. misa za .vojništvo. b) U ž u p s k o j c r k v i (Poslanička julica). « U 8 sati tiha sv. misa. U 10 sati srpsko-hrvatska propovijed 1 pjevana sv. misa. U 5 i po po podne njemačka propovijed i Te Deum. II. 1. j a u u a r a (ponedjeliak Nova godina). ■ a) U K o li a k u: U 8 sati sv. misa za vojništvo. * b) U ž u p s k o j c r k v i (Poslanička iilica): ■ , U 8 sati tiha sv. misa. U 10 sati njemačka propovijed I pjevana sv. misa. U 3 sata po podne vcčernja za mir. 7ažvorene banke. ^ Kako nas izvještavaju, ovdašnje će baitke prilikoni današnjeg krunisanja u Bu'dimpešti ostati cijeloga dana zatvorene. Zapalio se dimnjak. 27. se o. mj. u Car Uroševoj ulici tir. 31 zapalio dimnjak, a vatra je zaihvatila već i strop te krov kuće. Prisjpjeli su požarnici vatru brzo Iokalizovali i ugušili. Kao uzrok se vatri ustainovilo zlo očišćenje dinnijaka, pa će po^vani morati za to da odgovarajtt, iTraže se. ‘ Radi izvjesnog važnog saopštenja potrebno je, da se jave g. Dragutinu K ar a u 1 i ć u sa stanom u Cika Ljubinoj ulid broj 3, niže imenovana lica: 1. Milan Belosavljević. 2. Živko Josipović. 3. Arandjel Medjaković i 4. Dragutin Molerović. Nadjeno 1 lzgubljeno. Marija Kovačevićiz Braće Nedlća ulice Izgubila je 26. o. mj. na Cvetnom trgu novčanik sa 30 K. — R. S c h u b e r t, koji je dodijeljen odjelu za osvetljenje na Kalemcgdanu, izgubio je novčanik sa 70 K. — Pošteni nalazači neka te predmete deponiraju kod policije. — U jednoj je trgovini u KralJ MflanovoJ ulici nadjen jedan novčanik s

ypisul!@ peti ralni zaiam, koji pružal sjajan priplod za uioženu giavnicu. |

izvjesnom sadržinom, a isto je tako | jedan rajonski stražar našao jedan nov- | čanik s nešto sadržine. Sopstvenici i mogu te stvarl podići kod policije. Prilog. Sreska komanda u Boga-tiću poslala nam je K 51.50, kao Prilog stanovnika sela Drenovca u Mačvi za Crveni Krst.

Kako se muSkl umlre. LljSpi pr'injeri preziran ! a smrti fa svjetske istor je. — Arhimed. — ,.Ne kvarl mi krngove". — Bayard-Ern?it pl. Mansfeld. — Charlotte Corday. — Dantonova smrt. — „Garda uraire, ali se ne predaje“. — Rajić na topu— „Flaggenlied“. U toku sc- ovog velikog i strašuog rata svaki od zaračenih naroda može pohvaliti liiljadama nečuvenih podviga svojih sinova, koji dađoše nevjerovatnc dokaze o tome, u kolikoj nijeri muški karakter i neograničeno rodoljublje mogu u Čojveku razviti preziranje prema smrti. No. današnji su nam dogodjaji još i suviše bliski, a uz to je teina ogromtia, da bi sc sada i na ovom mjestu moglo iznijeri makar samo nekoliko slućajeva sa svakog bojišta. Kada Evropi bude jednon: opet podaren mir, kada će i .iedir i druga strana ob : ektivnije i>osmatrati svoga ranijeg protivnika, to će bHi djelo docnijih pisaca, da pišu zlatnu knjigu junaštva evropskog rata, đa predadu potomstvu uspomenu na najhrabrije medju hrabrima bez razlike narodnosti i stvari, za kojtt se pojedinac borio. Mi pal ovdje lioćemo samo Ietimice i prcko reda đa iznesemo nekol’ko primjera iz a.ntičke i novije istorije, kako srčani i karakterno čvrsti Ijuđi mirno idu u smrt. i to ne samo u ratu i pred prrtivnikom, odnosno na vojnoj dužnosti. Opštc je poznat lijepi primjer iz stare istorije, kako je poginuo slavni staro-grčki matematičar A r h i m ccl, koga se svi gimnazisti dobro sjećaju sa časa matematike. Dok su Rimljani jurišali na S i ra k u z u, gd : e je on živio, on je mirno sjedio u svojoj bašti i crtao štappm u pijcsktt neke svoje ndve geometrijske probleme. On je bio primjetio, da je neprijatelj već bio prodro u grad, ali ipak nije pomišljao, ća se poput svojih drugih susjeđa sakrije ispred prvog gnjeva pobjedioca, već je mirno prodnžavao da crta U to već i jedan neprijateljski odred prodre u njegovu baš tt i lickolicina pcletješe isiukanitn mačevi111 a prema starcu. Arliimed je ztuio šta ga čeka jer je on svo'im vanrednim znanjem geometrije i fizike bio kouslruisao mnoge titnne naprave, koje su mnogo olakšavale dugu odbranu opsadjenoga grada No ipak, on nije ni pomišljao d? moli za milost, vee je. pruza.mći sam razjarenom rimskom lcgionaru razdrljane grudi. samo naimirnijim ionrni izogvcrio istori'ske riieči: ,,Satno nazi, da mi ne zgaziš moje krugove! 11 Velikom je starcu nmogo više bilo žao za niegovu matematičkn kombitiaciju, za koju se nadao, rla će ie neki od njegovih učcnika naći i nastaviti, — nego li za sarn živof. Stara je grčka i riniska istorija preputta tskvil primiera. a o njima su pisane čitave knjige. Čuveni francuski : unak Bayarđ, ,.le chevalier sans nour et sans repoche“ (vitez bez straha i bez mane), kako ua istoriia tiazvala, bude n borbama u gormoj italiji sa carem Karlom V. teško ramen, braneči svojoj vojsci odsUmnicu. (i>n svojim vojnicima ni ; e dozvo'io da ga poločo u jednu oHižmu kuću. već je naredio da ga posade pored jeduog drveta, da može da sjedi. naslon'en na s'ablo, okrenut prema nenrijateb'u. Kada je pak na ! 5ao nrinc Krlo Bonrbonprethodn’ce, on je na samrfi svokog uČtivo nozdravio. a oni su izjavili svoie saučešće za nestankom takvog iimaka. Kada je nak nalšao princ Krlo Borbonski. koii je bic prišao nenriiate'iu. rn mu je lmslTčnr'm dabom svova živo'a : zrazio svoie gadienje i ttmro je, odbivši da mu pruži ruku. Ovo rodsjeća tia smrt jednnga iunaka iz 3 f, -godišnieg rata. viteškog Ernesra pl M a n s f e 1 d a. Ovaj se bio, satrvcn I pobjedjcn, probio kroz nenriiateliskc tedove i s malom ie pratnjoin kroz Ugarsku liifao u Mle'ke da tamo potraži s r cdstva za formiratiie novc vojske. No u jednotn sHu na granici Posnc i Daln acUe iznenada mu ! ako pozii i on nsjeH. da će d‘a umre. Tada on naredi. da ga dienu Iz kreve'a. da me- i tnn na nj svn ratnu spremu i da ga pridržavajn uspravl’pnog, doVIe god ne bude Izdahnuo. Tako je on ispustio du- I

šn riječima: „Vojskovodja mora da umre na nogaina!" /£. vrijeme velike francuske revolucije, kada mnogi krivi, aii mnogi i novini pcslati pod gljotinu, vidjeo je svijet mnoge sjajne primjere preziranja smrti. i to, kako naročito valja istaći, pošto smo sta\ ili naslov „kako se in » šk i u m i r e". — nc samo od muškaraca, već i od ženskinja. Ovdje prije svega rnisiim.- na Charlotu Corday. koja je biia došla a Paris s čvrstoiu namjerom, da ubije Robespierrea ili Marata. pošto ie bila stekla itvjerenje, da njihov te;or n' i' kom slučaju ne može biti na dobro lepublikanskiii ideala, čija je pristalica i ona bila. Pošavši u Paris, pročita it Maratovom l‘sttr„Ami dtt Peuple“ (Narf/din j. pja elj) jedan članak, u kojetn ovaj veli. da treba da padne fcar još 21111.000 glava, ako se želi da spase repufcllka. Na to se ona riješl da prvo ufcije Marata kao na ! opasnijeg, što joj i podje z rttkom. Već je na sudu pokazala divnu vciRinu cluše. Osudjeha je, nnravno. na smit giljotinom. Doš'a je na gubi! : š*e, Irjepo odjeve-" , a i oČešljana, s Ijupkim osmejkom na usnama. Neposrcdnn, jirije no što će ic kajiševima vezati za caslcu i podmetnuti jmd ttož giijotine. cna se, jednako smiješeći poidcni pred ogromnim ninoš'jvom svijota i rečc fc’asno: „Ubila sam jednog čovjelca, da bifc spasia živofe stotine niIjada!' 4 Pošto joj ie pala glava, uzviknu Adain !. u x. koji je ti konventu kao poslanik zas'upao skoro zauzetu njctračku \ ar'oš Maiitz: „Oita je uiiria jumPklje ucgo li sam Brutus!“ Grijjšni je poslanik za ova; uzvik odmafc stav! en pnd sm! i ma đa je bio „predstavn'lc iuvercr.og i;moda“, osudjen na smrt i pcgul 'joiNo najmirnije, najliladnije. uz pn.šalice i dosjetke, umro je na goljotini sam vcliki ievolucijonar, bivši ministar pravde i noslanik konvenaa Danton, knji je nslijed intriga svcg ranijeg partijskog druga Rgfce'spierrea i njcgovih đrugova oci stratte parlameula (konventa' optužen i stavljen pod sud za podmioljivost i izdaju i pogubljen na giljo^ tini, na koju je sam bio poslao tofcki svijet. Kada je na sudu trcgov clrug Catnille Dešmoullns litio početi sa čitatijem dugačke svoje odbraue, Danten mu istrže koneept iz ruku, žgužva ga i baci ga sudijatna o glavu, uzvikujući, da mu je ispod dostnj mstva da se brani od takvih optnžbi. Samu njegovu smrt ovnko opisuje jedan francuski pisac: . Bilo jc to 16. žerminala (t. j. naziv za april jio lepublikanskom kolenđaru) 1794. godine, kad su Dantona Poveli na gubilišie. On se vozio u jednun crveno oboienim karama sa drugim osudjenicima, ali su pogledi pro’aznika padali samp na toga inoćnog tribuna. Bio je to zao mit ro n'ega. Prošao je pored trga de 1‘Etoal, gde se nekada u jednoj maloj kavani upoznao sa svojnm l'Lbaznicom Oabri ! e!om. Nekofc'ko koračaja dalje bi!a je druva jedna kavana. na čijoj ie tcasi slikar David očekivao pogubljenički sprovođ. da napravi pnslednju sliku Pant^novu. Danton ga je snnzio pa nm dobacio jedno: „Siuga sam ponizan“. Knd su u ldici Jen Honora prolaziii fcored kuće, u kojoj je stanovao Robcspierre. Danvon je pod'ga^ stismitu pesmcu I tizviknuo: ,,I tii ćeš za irnom! Tvoju će kt'ću sravniti sa zemijom pa ozgo PosejaH so!“ Na trgu je Revolucije Samson čekao ra pogubljenike. Prezrivog izraza lica Danton izidje iz kHa: nrcd njim fe išao jedan opatv mrmljajući molifve. Džeiat se morao požuriti, jer je vcć bilo docno, a sve je moralo biti posvršavano još prije zalaska sunca. Zato kad je Erol liieo zagr!i*'i svoga pr'jatelja, dželat ili je rastavio. — Budalo. dovikmio mu je Danfon na lo, zar tnožeš spriiečiti dn se tiase giave noslije srsrefmu u korpi? . Oko gubilišta bila se slegla ogroinna tnasa svijeta i gledala ie samo na Dantona. koj: je imao da btide poslieditjl pogub’jen. Zraci sunca na zapadu osvefljivail sn njeeov at'ctskl stns. što je tu stajao u krvi svojih prijatelja. Kad nikoga više nije bilo cla ga tje“f, bijsše ga zn U'emiti obuzela slabost. — Dragana, zar nikad više da te nc vidim’r zajecao je on.

Ali odmah po tom % pr!brao se, pa j'e uzviknuo: — Drži se, Dantone, nema slabostl! Moju glavu pokazaćeš narodu; ona to zasluzuje! Mmut docnije i njegova se glaya skotrljala u korpu. Dantonova je smrt u više maha dramatski upotrebljena, i (o baš najviše od stranc njemačkih pisaca. n. pr. od Hamerh’ga u niegovoj dtvmi ..Dautori uik Robespierre“ i Buchner u diami „Damons Tod“ („Danlouova smrt“)* koja je fcaš oviii dana ponovo davana u Berlinu jmd uovom Rciniiardtovoin insce n acijom. lsfo \n i revolucija, tako i Napoleon.'.vo dola pruža upravo nebrcjene primjerc jiinaštva, koji su toliko po zna h cli je izlišno i ukazivati na nj'h. Ta cijeh tc cloba biio je jedna enor.eja, koiu Mjepo i orakferišc ona d.vtta siika lcaivD '815. vod. na WaterIoo-u „garcfc umire, aii sc uc nrcdaje' - . Srpslci istanci u počctku XIX. s : oIjeća takodje sn dali istonji bezfncj uezal’crav«. Ii junačkih podviga. fa svakom je ču' c’u u pameti slika Ta.iasita Rajića. f.dje 1SI5. god. u bgrbi ua Ljnbiću, stim pred jednim topon: čija je sva pcsluga izginu'a, dočekujc č ; ia-' neprijatdjski cdred da braui 0 v">j ;op svc do'le, clck ue bude sav rasltomadan jataganima. Završvemo ovaj naois jeđnim dogadjajem I" skore prošlosii. kojl se doduše n.'jc dc.podio u samoj borbi, ali spada ntožda n najljepše primjere muške odlučnost: isnred oćevidne smrti 2?. jnlr iS96 gnd. bude inaia njeinaika tf.povniačc -nns“, koja je ada s’Hno krstarila u istočuo-azijskim voiian’a. na putu od kineskog pristaništa Cifu ka jugu uhvaćena siiiioih burom, zIuglaMiini „‘ajfiiitnn". Uskoro je brod bb 'ofci o oštcč'n, dn je počeo da tone II n;ih nspiešc da sc spasu. unvativši se za razbacane grede i daske, ci' k su o , -!ali gledali u oči sip'urnoj smrti, jer hrodcvi. koji se nalažahu u Hiz'n' ne mogadoliu t»ići uslijed bu.'O. I sada dadjc do velii'snst'venog jJi'.zo’-'i: Na k'-’ tarku, ko.ia jc još virila iz vode isi'.co se ost.r.ak posade i. miruo cčckr.uć’ sm:t n valov'ma. držeći se ; 'incm rulconi za k.rciku, a inašići drngom rulcom kapom u vis. složio i cdr<evfceno. liadvikuiuči strašnu burti, zapje’ .aše s;arod:evnu njemačku mornarsku .,Pje~nm ?astavi“ (..Fiaggen'«ed') „Hoch velit dic Fafine tclivvaiz: vciisict ,,'Auf unsbes Scliiffes Mast . . , '

Riiznejilesti. SMRT CUVENOG PARISKOG DRESERA. Eđmond Pezou, čuveni ukrotiteij životinja. — JJreser i kandidat za narodnog posiauika. — Student uuiverziteta i vlasnik vašarskog šatora. — Bijedan kraj jeduog interesautnog tipa. .,T e m p s“ javlja da je mnro jedan od ,,kraljeva“ francuskih vašara, poznati dresseur (ukrotitelj šivotinja) Edmond Pezon. List veli, da rau ;e rat upropastio njegov dotle sjajni posao, tako da je on posljednje dvije godine jiroveo ti najvećoj bijedi. A nekada je Edmond Pezon znao šta je slava i oopularnost, uživao je u svima materijaluim dobrima. što ili ovo dvoje povlači za sobotn. Cak šta više, bilo je vremena, kada je imao i višili ambicija, jcr ga je jednoga datia toliko zanela slava, stečena 11a vašarima, da se u svome rodiiom srezn kandidovao za liosianika, Ou, koji je bio nenadmašan u ukroćivanju divljih životinja. Iiteo je dakle ni više ni manje, nego da bude „predstavnik suverenog naroda“ u Palais 3ourbon, da tamo „ukroćuje" niemu nesimpatične kabinete i da saradjuje u zakonodavstvu. No ma da se ne može po reći. da u Palais Bourbomi ima lijepih šansa čovjek, koji umije postupati sa pojedinim ,,zvjerkama“ i koji se odlikuje energičnom gestikulacijom, većina birača njegovog sreza ipak nijesu bill mišljenja, da je gospodar lafova dostojan za parlamentarca, dađoše :nu .,korpu“ i vrate ga u njegovu menažeriju. ^tac Edmonda Pezona bio je i sani i V' i " ^vljih zvjeri. I on ugiedan ukrotittei.i - - j ac j a je bio toliko pomilaratt, đa K" <-

poznati romancier Leon Ciaćielle iizeo za junaka Jeđnog od njegovili najomiljenijih roniana. No za svoga Je sina stari Pezon imao ozbiljnijih namjera, pa ga je dao u gimnaziiu, koju je on ! svršio, položivšl maturu. poslije čega je stnpio na univerzitet, gdje je slušao prirodne nauke, I to vjerovatno, iz urodjenilt simpatija — zoologiju. No čim tnu je otac umro, on jc odmali okrenuo ledja univerzitetu i pcešao je od leorije na praksu, to jest nastavio je očev zanat ukroćivanja i dresiranja divljib' zvjeri. Kao što smo već liaveli. u tome je i>osligao vrlu sjajne uspjelie, sve dok mu nije ovaj rat pobrkao račune, tako da je umro sada u najvećoj bijedi.

Mna priureifa. Obustava izvoza žita iz Argentine. Dfisseldorf. 29, decembra. „Diisseldorier Genera!aiizeiger“ javlja iz basela: ,,Daily Chronicle“ javlja iz Buenos Airesa: Argentinska vlada je na* redila zapijenu cijelokupne ovogodišnje žetve žita za unutarnju potrebu. Ogromuo podbacivanje bilauca fraucuske spolj'nje trgovine. Kb. Bern, 29. đecembra. Po jednoj zvaničnoj francuskoj statistici podbacio je bilanc francuske spoljnje trgovine za prošlih jedanajest mjeseci tekuće godine za skoro trinajest milijarda. Poskupijivanje žita u Engleskoj. Jedan njemački list piše: Strahovanje engleskih privrednih poiitičara, da učestvovanje viade u pitanju žita izazvati samo povećanje cijena, brzo se ispuniio. Englezi moraju danas đa plaćaju američku pšenicu sa 92 šilinga za jedan quarter, što odgovara njemačkoj cijeni ravno 440 mamka od jedne tone, dokle današnja najviša cijena pšenice iznosi samo 250 maraka jedna tona. U julu se plaćala američka pšenica u Engleskoj 162 do 175 maraka tona. Prema tome je za posljednje dvije ratne godine skočila cijena sa 150%> Deficit grada Parisa. Grad Paris nafnjerava da zaključi jedan zaiam od jedne milijarde franaka radi pokrića ietećih dugova od 670 milijuna i deficita za godinu 1917 u iznosu od 130 milijuna, osim toga za isplatu izvjesnih obveza u iznosu 200 milijuna fianaka.

Mjeiifije iirzojSunevljeifl. Mirovna predstavka Svedske i Danske. Kb. Beč, 29. decembra Švedski su poslanik baron Weck-Fries i danski otpravnik posiova Delerche predali danas u ministarstvu spoljnih poslova jednake predstavke svojih viada, koje glase: ,,Po naredjeuju moje vlade častitn se Vašoj Preuzvišenosti staviti do znanja: Sa živiin je interesom doznala kraljevska vlada za predloge, koje je učinio predsjednik Sjedinjenih Država u svrhu, da se pseduzmu koraci za uspostavu trajnoga mira. Kolikogod nastoji kraljevska vlada, da izbjegne svalcom mnijenju, koje bi moglo da povredi opravdane osjećaje, ona ipak drži, da bi zanemarila dužnost svoju prema sopstvenom narodu i prema čovječanstvu i njegovoj cjelini, kad ne bi izrazila svoju duboku siinpatiju za svako nastojanje, koje bi moglopri donijeti tome, da se stavi granica sve to većem nagomilanju patnja i gubitakg moralne i materijalne prirode. Ona se stoga nada, da će inicijativa predsjednika Wilsona dovesti do rezultata, do-' stojno visoke narpjere, kojom je pre* diizeta".