Beogradske novine

Broj H7. (Vojničkl p°RrebJuče Je na beogradskom c. 1 k. vojuJčkOTii groblju pokopan ofldjal ovdagn/e irrteiidancije T1 m a r, koji Je preminuo u subotu na veče u krugu svojlli ’drugova, udaren od kaplje. Sprovodu, koji je krenuo u 5 sati poslije podne iz c. i k. pričuvne bolnice ,,Br6ko“, pri•usiflvovalo je vrio mnogo viših i nižih časnika te vojničkiii i gubernijskih ičinovnika," medju njima nadiutendanti T’essel i Brezina. Porodica je pokojnika mogla flakodje da bude pravoilobno obaviještena te da prisustVuie pogrebu. Svešteuičku funkciju izvršio je vojni kurat W a g n e r, koji je nad otvorenim grobom održao dirljivi pogrebni govor. — Na odar je pokojnikov položeno vrlo mnogo vijenaca. Traži se radi prijema novca. Potrebno je da se javi g. Drag. •Jovanoviću, sa stanoin u Ružinoj uiici broj 39. radi prijema novčane uputnice Milorad Matejić, služitelj Državne štamparijePrilikom priiema potrebno je ponijcti redarsvcnu Iegitlmaciju. U slučaju da se nc nalazi u Beogradu, potrebno je da pošalje svoju tačnu adresu, na koju bi mu se novac mogao poslati. Naš ronian. Već se od duljeg vrenieoa osjećala potreba da u na.šem listu počinjemo donosili kraj raznih feljtona. i po koji roman đuije ili kraee sadržine. Za to bu pas u ostalom zamolili takodjer i mnogi »d naših poštovanih čitaoca. Da loj potrebi i želji udovoljimo, odiučili smo da «d 1. juna, t. j. od sutrašnjega dana počcemo sa ohjelodanjivanjem prvoga našc-ga romana. Izabrali smo kao prvo djelo prekrasui roman poznatog brvatskog književnika. j pjesnika Augusta fienoe, “Brauka", u kojem ie opisan život i Ijubav učiteljiee na jselu^ a koji je u svoje vrijeme pobudio opStu pažnju, Nadarno »e, da ćemo s tim djelom pivog ltrvatekog romanopisca ugoditi našim čilateJjima. Prijava sopstvenika ovuca i jagnjadi. Svi sopstvenici stada jagnjadi i ovaca, kao i sopstvenici ma koga broja ovaca i jagnjadi u ataru opštinc grada Beograda pozivaju se ovim, da se od d a n a s, pa u najkraćem roku priiave pred-sjednicinn kotareva (reyona) opštine grada Beograda, radi prijavc ovaca i jagnjadj, koje drže u svojoj sopstvenosti radi popisa stoke u ataru beogradskom. Svako prikrivanje pravcg broja povlači za sobom najstrožiju kazmi, na šta se skreće pažnja gradjan- ' stvu. Da se ja\i. Etapnoj beogradskoj pošti kod g. Save T u t un d ž i ć a poštara, potrebno je da se javi g. Dimitrlje M i h a j1 o v i ć, koji se iz Nezsidera skoro vratio, radi izvjesnog saopštenja. javna prođa.ia. Na ternelju pravontoćnog zaključka gradjanskog suda c. i k. mosne brane i gradskog zapcvjedništva prodavaće se ćanas u 3 sata poslije podne putem javne prodaje zaplijenjena pokretnina Hristine Radović- Prodaja 'će se vršiti u Vatrogasnoj ulici b r o j 2. Na prodaju dolaze: astali, stolice, icdan orman sa ogleđalom, jedan aparat za pivo i druge pokretnosti. Predstave iunaka Jz Like. Kako snio več javili otputovao je atleta Marijan Matijević, junak iz Like, u unutrašniost Srhije, đa u raznim g radovima priredi ailetske pred-

ii, da se na hranu i piće gade. Ako se nmorena osoba baš i savlada, aa šio pojede, odmalt to i povrati- Nema sna, nego je obuzme neki grozničav polusan, neko bunilo, iz kojega se budi drhtanjem i trzanjem. — Kod Ijudi, kojr se vježbaju, da poslije mogtt što večc naporc podncsiti, primjećuje se uskoro neka duševna promjena, ako io čine bcz potrebnog prekida. Svaki bez razlike postane nervozan i razdražljiv. To razdraženo stanje javlia se različno: — prema naravi i ćudi same osobe. Tako na primjer.jedan posianc dosjetljiv i zbija šalu; drugi se mnogo smije; treći se za najmanju si'iuicu tako Ijuti, da rttši stolice i stolove; četvrti poslaje lukav i zlobati; peti je blag i nježan i tako dalje; — u kratko; svaki mijenja svoj karakter. Aii veliki umor ima još i jačeg značaja po naše tijelo. Skodi mu thn, što intt iimanjnje otpormi snagu preina svim bolestima — naročito prema za•raznim. Premoreuo i iznureno tijelo lakše primi klicu zarazne bolesti, a brže i češće joj podlegue nego odinoreno. Osim toga premorena, zagrijaua i oznojena osoba — tražeći odmora — ne bira uvijek mjesto i prilike, gdje će ga naći, nego leže ma gdje i ma kako na primjer na liladnu I vlažmi travu, u hladnoj sobi, na promaji, neognvta ili nepokriveuu i tako dalje — pa i tom prillkom često posnrada- Najpeslijc se riešava po gdjekada i to, da *e razgriJftn i ožednio radnik naglo i halapljivo jiapije hladne vode, pa onda od toga czbiljno oboli. Tjelesni umor mogu ubrzaiti 1 po•jačati: umno naprezanje, glad ili post, oesauica ] trajno bdijenje, jaka toplota, *agušUiv i zaparan vazduh (naročito wo nlie čist) i malokrvnost.

Cetvrtak Btave. Dio čiste dobiti fde U korist dobrotvomih institucija, pa bc zato svima poBovno .toplo preporučuje, da ga pomognu i posjete njegove predslave. Matijevićeva aaaga je upravo basnoslovna, on previja željezo kao da }e od voska, diže na sebe silan teret od nekoliko stotina kilograma i s njima igra po taktu muzike ild. itd. Matijević jma silnih priznanica o uspjehu Bvojdi predstava, a svota koju je dosada poklonio raznim dobrotvornim institucijama, nadmašuje više hiljada krana. Redarstveue vijesti. Protiv Jole P e t r o v i ć poduesena je kaznena prijava zbog toga, što je kilogram treš'anja prodavala po 3 krttne.

Dnevni dogadjaji. Kruna Obrenovića u zaostavštfni barunice Duke. Iz Budimpešte javljaju: U zaostavfitini tu skoro ubijene baruiiice Geze Duke, rodjene barunice Niko 1 i ć, nalazilc su se navodno i dragocjertosii porodice Obrenovića. Jedan budimpefitanski novčani zavod, koji je imao veliko potraživanje kod banniice Duke, doznao je o tom i odaslao je, kako ,,Az Est“ javlja, svoga pravozastupnjka u Ivadar, jda pronadje to legeiidarno blago porođiee Obrenovića i da stavi na njega zabranu. Pravozastupnifc je našao u dvoru pokojnice mnoge slike, oko deset tucela starog bečkog srebrnog posudja, vrlo pmogo srebrnih Činija i tanjira, ali ni traga o takozvanom Obreuovićevom blagu. Samo prazne futrole bile su dokaz, da su te dragoćjenošti postojale. Najzad je ipak nadjeno u opštinskom domu 400 komada razuih adiđjara u vrijednosti od približno jednog milijmia. kruna i medju ovima sedmokralca čuvena i briljantima optočena kruna 0brenovića, tri velike dijamantne đijademe, iod prilike đvanajest djerdana od bijelog i cmog bisera, mnogo briljantnib igjrivna, prstenova, kopfa i satova. Rečeni novčani zavod stavio ie zabranu pa to blago Obrenovića, ali đo sad nije još ništa pređužefo odnosno daljeg raspolaganja toga blaga. Uklanjanje interniranih iz Rima. Kako „Corriere đella Sera" Javlja, uklonjeno je i ono malo Austrijanaca i Nijemaća, koji ostaše u Rimu, u đruga mjesta.

Narodna privreda. Kokošinje vaši. Pored mnogib biljuih i živocnjskili neprijatelja, od kojih pati živina, dolazi u red i kokošinja vaš. Ona spada u M%11ophag.cn i upravo nije prava vaš, jer se ne hrani krvlju živine. Ako kad-kad i ujede svog domaćina, opet zato njoj je glavna hrana kožni perut i perje. Svojom grdnom množhicm i neprestanim trčkaranjem po koži onc uznemiruju živmu, što rdjavo upliviše na ishranu i zdravlje živine. Ovih parazita ima na svim vrstama živine: guske, plovke, ćurke, kokoši, golubovi i t d. Njiii Lma više vrsti i samo na kokošima žive pet vrsti. Od tili parazita pati živina mnogo naročito po selima, i koliko je puta domaćica ili kakvo derle izašio iz kokošaruika ili ispod anibara puno tih vašiju. Oue vtIo rdiavo uplhišu ua ishranu I zdravdie živine, pa zato nam se nameće pitanje: kako ćcmo spasti živinu od te napasti. Ako kokoši, kao što je to po selima skoro svuda običaj, ležo po drveću, po tavanima ili ispod ambara nose jaja

Na pitanje, kako da izbjegnemo umor i premor, odgovara vam sama priroda. Poznato je, da srce neprestano radi — bcz odmjene i danju i noću ... a tako isto i pluća pa se ipak ne zamori- Oprtima je dokazano, da jedan i jsti mišić inože izvjestan teret dići po 1000 puta uzastopee, pa da jpak ne pokaže znake uniora. Svak zna, da voinici mogu bcz zamora marširaiti po uckoliko sati, samo ako im se dopusti, da idu ,,voljno“. Uzrok svim tira pojavama je u tom, što se sve te pobrojane radnje vrše po izvjesnom rasporedu — to jesu tako, da se rad i odntor neprcstano odmjenjuju, da samo neko izvjestno tačno ograničeno vrijeme traju. Dok zamoren dio tijela miruje, on se odmori, pa onda ponova podjednakom snagoni radi. Zanmr i odmor redjaju se naizmjence u odsredjenim razmacima vremena — tako, da iii mi tipravo i r.e osjetimo. U tom i leži osnova zakona o održanju naše tjelesne snage, i ko hoće da nju do krajnosti iskoristi, a bez ttrnora i štete po svoje zdravlje, mora se njega držati. Mora u izvjesnim razmacima vremejia rad i odmor odmjeniivati. Osim tog oanovnog pravila Ima još nekoliko tačaka, koje su veoma važne i po izdržljivost radne snage, 1 po zdravlje čovjeka, koji radi. Da spomenem samo glavnije. Radna snaga izvodi »e hranom. S toga je potrebno, da je u tljelu radnika uivijek dovoljno hranjivog nuterijala. Amo, naravno, spada i čist, svjcž vazduh. Svježina u opšte postiče bodrinu živaca, pa zaito smo i odmah odmomijl čim &e umorni okupamo ili od znoja umijemo. Tljelo valja za pojedine vrste rada IzvJežbatl pa će se manje moritL Po-

BEOGRADSKE NOVINE 1 legu, cmda je nemoguće ove vaši kod njih unRtiti, jer u tim slučajevima te pror etorijc ne mogu se dezinflkovati i očistiti od tih parazita, * živinu baš i da lečimo ne vrijedi, jer će se ocknah ponovo napuniti tim gađom. Samo đakle omjje, gdje ima kokošarnik, može se donekle sa tuspjelrom ovo zlo utrti, ali opet ne sigurno i trteba nam više truda i muka no što treba kod naročitih, po planu podignutih žmnarnika. Kokošarnid se prave običiio o;đ pnića i blata. Takve kokošaniike, treba pregiedati, okrpiti, a ako je potrcbno opet ponovo đobrim slojem blata iznutra i spolja olijepiti. Sve 'djubre iz kokoš lrnika zajedno »nckoliko santimetara zemlje vaIja izbaciti na djubrište. Stara sjedala Jreba izbariti i sagorjeti, a' nova postaviti i to u ravnom položaju. Kad se blato dobro osuši, onda treba kokošarnik spolja i lznutra nekoliko puta gusto okrečiti i sve rupe i pukotine krećont gamazati. Na podu donijeti vjše karlica suvog pijeska i posuti ispod lijegala. Ako kokošamik ima 8lučajno i tavan, to t.reba i njega okrećiti i izmazati. U tako čist kokošarnik ue smijetno da pustimo vašljive kokoške, već ih moramo prije svega izbječiti od vašiju- To ćemo učiniti ako iz apoteke uzmemo: Creolin pn. 3,0, ang. conunum 100,0 isanjime ćenio uruštiti vaši (100 grama kreolina dosta je za 3 s /> Ktara vode). Upotrebljnje se još i prašak protiv insekata, poznat kod nas pod praškom za buve. Kad očistimo kokošarnik a i živinu od važiju, potrebno je da i dalje gledamo, da se taj pogan ne zapati ponova. To ćemo postići ako kokošarnik držimo čfet, svake nedjelje djubre izbacimo a najraanje skakih 15 dana, sedala operemo cedjom i namažemo rastvorom kreolina, naročito Ujeti. Isto tako vaJja bar u mjesec dana jedan put na, duvarove i uglove nabacati krcćnu prašinu (ili sivuo stucan kreč) ili da gornjim rastvorom kreoh'na dobro poprskamo. Isto tako može se upotrijebiti voda ođ iskuvanog duvana, petroleuin (gas), katran, karbolna voda, (3 °/o) itd. Slamu iz gnijezda treba češće mijenjati, a tako isto u gnijezđa baciti višc šaka krečne prafiine, koja uništava parazite. U prašinu gdje se kokoške kupaju valja takodje baciti koju šaku krcčiie prašine i izmiješati je sa ostatom prašinom. To su najjeitiniji i najlakši načini da živinu sačuvamo od tog za živinu dosadnog a po interesu domaćina fitetnog parazita. —sav.

Marodno zdravlje. Dr. Ratlovan Markovlć: Sitns boginje. (Nastavak), Boginjavoga bolesnika ieško je i tegotno njegovaii, a teško ga je i liječili, jer pravog lijeka od te bolesti nejmag Boli uglavi i u ’okrajcima blaže hladni vlažni oblozi (ručnici — peškiri — umočeni u hlađnu vodu). Bolesuiku se daje da jede samo žitku hrami: rnlijeko, juhu (čorbu), jaje na umak (meko) kuhatio. Kad bolest kreaie na bolje, smije se bolesniku pomalo davati i riže (oriza, pirinča) ili grisa (krupice) ukuhana u mlijeku, kuhana voća, i vina. Glavuo je pravilo pri dvorbi boginjavoga bolesnika, da se' sve što čišće drži: i postelja i rubei nina bolesnikova i bolesnička soba i zrak u sobi. Bnđući da su oblasti dužne, čim saznadu. đa je tko obolio od pravih boginja, strojgo postupati i sve učiniti, da se zara-

četnik u nekom poslu prije se zamori nego onaj, koji je na njcga već svikao. Vježbanjem se stiče sposobnost, da se taman prema radu odmori i potrebna snaga, i da se na nj upotrijebe samo oni dijelovi, koji su za to neophodno potrebni, kako bi se medjutim <ni drugi niogli odmarati. U tom se ogleda i okretnost — to ies-t sposobno'St, da se izvjesan rad izvrši brzo i lako, a to će reći: s najmanje uapora fli s najmanje utroška snage. Okretnost je, dnkle. u neku ruku ušteda tjelesne snage. Kako mišićna snaga u mnogom zavisi od živaca, to se i mišićna sposobnost za rad povećava jii slabi taman prema tome, kako okolne prilike utiču na živce — prijatno ili neprijatno. Mi velimo: „Veselo srce kudeljti P l' e d e“ — a to će reći: posao zadaje manje truda i nntke, ako smo ga veseli i raspoloženi prihvaiili. Na lijepom danu lakše nam je dugo pješačiti- Isto se tako dugo pješači kroz lijepe krajeve, gdje se svakoga tremiika oku ukazuju drugi^ majioni prijatni prizori. Muzika olakšava marširanje vojniciina: vcsele pjesme, prijatau razgovor i ćerctanje rad radnlcima. U srpskom narodu postoji uvierenje, da aikoholno piće spriječava pojavti umora, a — u stvari — nije tako. Vino i rakija povećavaju, istina, rad i odmornog i umornog mišića, aii samo za kratko vrijeme. Poslije toga javlja se sasviin pronivno djelovanje: alkohol slabi mišićnu snagu i omčtd rad, pa mu je za to neprijatelj. Najposlije štetan je alkohol za ljudsku snagu već I po tome, što zavarava i ubija osječaj umora, te navodi radnika, da radi pveko mjeire i svoje snage. Takav radnik ubrzo sasvim malakše i za posao onesposobu —sav-

31, maja 1917. za ne bi filrila, ne treba nam potanje govoriti o osamijiviaiiju j raskuživanju. U floime vrijedi ono, što je u općenrtom ođsjeku rečeno. Malo je našemu narodu, što boglnjavoga botesnika sa svih strana zatrpava, ®amo da „ne nazebe", nego ga još i ođ svjetlosti Čuva. Vjeruje, da će mu sunčana svjctlost škoditi (nahuditi), pa zatvar ra i zastore i prozore i vrata. U istinu ne će bolesnik „nazepsti", pa mu osip ,,na srce pasti“ ili „udariti natrag u tijeIo“, ako ga perinama i gunjevima ne zaftrpavaš, nego mu ie svakako zdravije I korisnije, ako ga pokrivaš, ako mu godi. Jeđnako mu sunčana svjetlost i čist zrak ne može škoditi, nego samo koristiti. U zapari j mraku teče bolest teže, osip &e iače gnoji, a gnoj se lako, osobito u ljetnoj vrućini, ukvari i usimrdi. U nekim krajevima muči naš narod boginjavoga bolesnika još i time, šlo mu ne đa, da pije vodu, a baš treba, da pije vode, koliko ga volja, i još da njom češće ispiru usta. Na sreću, prave su boginje u naše doba vrlo rijetka bolest, a zato ide hvala škotskomu liječniku Jeneru. Taj pravi đobrotvor čovječanstva objavio je još 1798. svoje opažanje, da se zuadu po kravljeni .vimenu izasuti prištići, koji su posvema slični pravim boginjama na čovjcku. Zašto baš krava pobolijeva od boginja, a ne i volovi? To se tumači ovako: Buđuči da krave đobivaju velike boginje samo na svome vimenu, to je svakako krava zadobiia tu bolest tako, da ju je muzlo čeljade, koje je muzući imalo na rukama otrova od bo,ginja. Budući da je vime vrlo izloženo, to se pri muzenju lako može ozlijediti koža i krava se može ' ( zarazit( čovjećjim bogjnjania. Kravu je dakle morao zaraziti neko, tko je još imao otrova od preboljelih boginja na rukama, ili neko, tko je njegovao boginjavoga bolesuika, pa je otrov prionuo bio uz njegove ruke. Prema tome su bogjnje na kravljem vimenu zaraza čovječjim boginjama. Krava tu bolest lalco preboli, jer se prištići ne rasprostru po čitavom tijelu, nego ostanu samo na viinentt. Jener je dobro opazio bio i to, da se jednaki prištići, kakovi su na kravljem vimenu, često izaspu po rukama onima, koji takvu kravu muzu, osobito ako su im ruke raspucane jJi ako imadu kakve ranice na lijirna. No ta zaraza, koja 6e odtihkravIjili boginja dobiva, ne širi se dalje po tijelu nego ostane samo ondje, gdje je bila ruka ispucana ili gdje ie bila ranica. Jener je bio takodjer iskušao, da se prištići dadu i hotimice premjeti na čevjeka, kađ se sadržina (tekućina ili gnoj) prištića na kravljem vimenu ucijepi (ukalaimi, uneke) u ranicu čovječje kože. Na tome mjestu nastane uz upalu kože jednaki prištić. Ujedno je Jener potvrdio bio, đa čovjek, koji se bik> slučajem, bilo naumice dobavio takovih kravljih boginja, ne oboli od pravih, čovječjih, te da ga se njiliova zaraza ne priina nekih šest do deset godina, da je đakle za to vrijeme nezaražljiv (neokužljiv, imun). Sve te Jenerove tvrdnje poivrdilo je svekoliko ostalo istraživanje, pa tako su se hotimičnim rijepljenjem iijudi ugušile mnoge pošasti pravih boginja, a unaprijed se zapriječilo, da se ponavljaju. Neko sa vrijenie cijepili cjepivom (majom), koje se razvilo na dritgomi čovjeku, ali $c taj način cjjepljenja (navrtanja) obustavio, jer su se njime prenašalc neke bolesti. Danas se posvuda služe cjepivom, koje se dobiva iz prištića na trbušnoj koži teladi u posebnim za to zavodima. Tim se cjepivom ne prenosi nikoja dmga bolest na čovjeka. Tako imamo pouzdanu odbranu ocl te jedne strašne prelažljive bolesti, kao od nikoje drngc. Tko dakle želi, da sebe I svoju porodicu sačuva od pravih boginja, ne treba mu drugo, nego da svoju djecu nosi na cijepljenje, i da njih i sebe dade svakih šest do deset godina ponovo rijepiti. (Nastavićo se).

Poslijednje brzojavne vijesti. Austrijsko carevinsko vijeće. Kb. Beč, 30. maja. U nastavljenoj sjednici izabrani su najprije ovi potpredsjednici: Oerm a n (Poljak) sa 228 glasova, J u c k e 1 (kršć. socljal) sa 296 glasova, P e rnerstorfer (socijalni deniokrata) sa 292 glasa, P o g a č n i k (Slovcnac) sa 191 glasoni, Romanczuk (Rusin) sa 189 gtasova, Simionovici iRumunj) sa 277 glasova, te U d r z a 1 (Ceh) sa 185 glasova. Poslije izbora bilježnika (perovodja) i kvestora umolio je predsjednik

Straiui

opunovlašćenje doma, da Njegovom Učansttvu tzrazi nepokolebivu vjernc 1 poklonstvo doma, a u Isto vrijeme Mu kao najvišem ratnom gospodaru vrhovnom zapovjedniku podastre paj* drav za našu vojsku na bojuom poljrn Dalje traži predsjednik, da može otpcK slati pozdravne brzojave narodnom zaSstupništvu u Ugarskoj, kao i parlame^ tima saveznih država, t* j. njemačkog^. carstva, Bugarske t Turske. (Ođobra? 1 .vanje). 'Tv

Zatim javlja predsjednik, da će se svečano otlvaranje parlamenta izvršitrl sutra u četvrtak u 11 sati priie podne u carskom dvoru. ’j'

Poslije toga saopšthva predsjednikt podneske, kojt su stigli na parlamenatj! Medju njima se nalazi više zakonskih osnova te nekoliko prijedloga i interpe^' lacija. ip Iza toga đaje poslanik Stanek ur ime svoje stranke izjavu, u kojoj delegati češkoga narođa daju izražaja' svoin dubokom uvjerenju, da je postojeća dualistička forma na očiglednu šte‘tu zajedničkih interesa stvorila vladajuće i podjarmljene narode, pa da jef prema tome u svrhu odstraujenja svake na-rođne nepravednosti u interesu cijele države i dinastije, da se Habsburška Monarhija preobrazi u savez slobodnili i jednakopravnili narodnih dr,-! žava. Mi čemo — veli govornik — na čelu našcga naroda nastojati, da dodie do saveza sviii plemena češko-slaven-! skoga naroda u jednoj demokratskoji državnoj zajednici. Kod loga se ima uzeti u obzir svako pojedino češkOr clavcttsko pleme, koje skladno živi u' istorijskiin granicama naše clomovine.'

Poslanik Korošec pročitao je poslije toga izjavu, prema kojoj poslanicif' ujedinjeni n južuoslavemskom klubu na' osnovi narodnoga priucipa i hrvatskogal državnoga prava zahtijevaju ujedinjenje' svih krajeva Monarhije, kojo nastavaju Slovenci, Ilrvati i Srbi, ujedno samostal-; no, od svakog tudjinskog gospodstva slo< bodno i na demokratskim principima izgradjeno državno tijelo pod sb'ptrom; Habsburške Monarhije. Za oživotvorenjo; ove svoje tražbine radiće oni svim svojim silama. Uz ovaj priuzdržaj sudjelovać« oni kod sviju radova pariamenta. J Wl Vt

moiilfne oblave. OBJAVA. Odnosno električne energije iz c. i k. električnog postrojenjau Beo-. gi’adu. Pridržavanje platežnog roka. Svi primaoci električne energije iz cJ I k, električnog postrojenja u Beogra’d u ovim se ponovo upozoruja na odredbe’ tačke 9. u br. 85 „Beogradskih Noviha" od 9. maja 1916. obnarodovane objave o povlačenju električne struje. U smislu te. objave treba isplata dobivene električue; struje da se obavi za osam đana po pri? jemu platežne naredbe odnosno račima’ ili poštanskog platežnog poziva, pošto ćef u protivnom slučaju ta tražbina da sei ufjera eksekutivnim putem uz naplatuf 6$o, kamate i troškova za opomenu^ koji iznose 20«/o. Osim toga vlasno je' električno postrojenje da neurednim pla. tišama ođmah uskrati izclavanje struje? S toga se još jednom svi primaoci Ul svom vlastitom interesu najstrože ppot minju, da se najtačnije pridržavaju pro’ pisanog osmodnevnog roka. C. i k. vojuo gradjevinsko odjelenje. E. br. 7768.

ItnlUIHt KAJBOLJE PREZERVATIVNO SREDSTVO’. rif&nJK I proliv epidcmičnlh bo!«tl (Cholera, tlphcs it.d.* jtff KRONDORFER — SAUERBRUNN. OJELUJE LJEKOVITO, OSVJEZAVAJUCII OKREPLJUJL'a Izvrstau dodatak vina I Šampanjcu. Ađrcsa: Krondorfer, Budapest. Zoltangasse 10. Ćasnlčke menaže mogu dobitl .KRONDORFERA" po cenl koja Je utvrdjena ođ Vojnog Ministarstva, u 6tovarištu Kron« dorfer, Budiiupežta V. Zoitangasse 10. i u Eeogradu kcđ e«s* ničke menaže.

Poznajete li Saxlehnerov Kunya4i Janos (prirodnu gorku vodu)? To je odllčno <£♦ sredstvo protiv začepljenia.cljenjeno radi blagog djetovanja. 832-11.

Milutlnu Kovačiću.Žencva. Moj brat Dlmltrije Stanojevlć zcinljodclac, rcdov statnog kadralćete, II. bataljon 18puka, nije se javio od 18. scptembra 1915. god. Od toga doba do danas nijcsam nlšta za njega čula, 1 ne znam, da 11 je živ i zdrav. Molim, da se za Dimltrija raspltate i menc jednom kartom Izvjestlte, našta ću vam bltl blagodarna. Mica žcna Gvozđena Pctkovića iz Smedereva. 31111-8

Mihallu Jov. Ristiću, apeiacionom sudijt, Ženeva. Iskreno saućeSće za izgubljenim Miianom. Moj rukoljub sa pozdravom telka Sofljl, tcbe pozđravija tvoj brat MiloS H. Dlnić, Ružlna uiica 37. 31052-8

Stevl Aćimoviću, Ženeva. Prema rlješenju beogradskog prvostepenog suda odredjena mi jc lnvalidska potpora. Istu sam prlmala od državne glavne blagajniec u Beogradu i to posljednji put za nijescc januar 1915. Mollm nastanite, da ml se na ime invalidske potpore pošalje koliko je moguće. Blagodama Anka, udova Mllenka Markovića Iz V. Mladenovca, Glavna ulica 14. - 31108-8 iBjOSOOlSlOOO Oglošujtc Q ..Beogradshlm Novinama 14 [i][B]O[Djlg!00lQ)O

Danas je u ORFEBNU Veliki Koncert

Ulaznice se mogu dobiti na blagajni.