Beogradske novine

Broj 225. eamaca i samica 108. Svega 22 2 porodice sa 457 lica. U dvanaestom reomi 90 poro'dica sa 2 člaiia; 68 porodica sa 3 člana; 35 porodica sa 4 člana; 12 porodica sa 5 članova i 2 porođice sa 6 članova, le 119 samacij, i samica. Ukopho 326 porodica sa 715 lica. U trinacstom rconu 80 porod : ca ea 2 člana; 61 porodica sa 3 člana; 42 porodico sa 4 Člana; 19 porodica sa 6 članova; 8 porodica sa 6 čiajnova; 1 po rodica sa 7 članova i 1 porodica sa 6 članova; te 75 samaca, i samica. Svega 287 porodica sa 744 lica. U četrnaestom reonu 90 poro'dica sa 2 člana; 59 porođica sa 3 Člar a; 23 porođica sa 4 člana; 18 porođ'ca sa 5 članova; 4 porodice sa 6 članova i 1 porodica sa 8 članova; te 81 samac i samica. Ukopno 276 porodica »a 65 2 1 i c a. U petnacstom rconu 67 poro’dica sa 2 člana; 46 porodiea sa 3 člana; 39 porodica sa 4 člana; 20 porodica sa 5 članova; 8 porodica sa 6 članova; 3 porođice sa 7 člaaova i 2 porodice ga 8 Članova; kao i 58 samaca i samica. Ukupno 243 porddica sa '671 članom. Pored ove stalne novčane pomoći, koju dobijaju gomja lica, opSt.na grada Đcograda pomaže siromaššne porodice i Jica i trenutnom novčanom pomoći, čija veličina varira prema broju člnnova u porodici. Cint se sve, da se ostavljenim i hapušbenim porodicama pomoguc u bijedi u koliko je to daiias moguće.

Grad i okolica. Proslava Previšnjeg rodjendana u Beogradu. Riinokatoiička služba Božja. Povođom PreviSnjeg rodjendana Njegovog Veličanstva cava i kralja Karla našeg najvišeg ratnog gospodara, slnžiće se danas u 9 sati prije pođn-c svečana služba Božja pod vedrim nebom na Terazijama. Za slučaj kišovitog vu-emcna služiće so svečana služba Božja U isto vrijeme u dvoru za sve časnike i Činovnike vojne glavne guliernije. Za vojništvo služićc se posebna služba Božja u 10 sati prije podne u dvoru, Pravoslavna služba Bož.ia. U pravoslavnoj sabomoj crkvi vršićc se svečano Bogosluženje povodom Prevušnjeg rodjenđana Njegovog V< 1 č ;nstva u 11 sali prije podne. Evangelieko Bogoslnženje. IJ evangeličkoj crkvi (Vuka Karadžića uJiea br. 9) obdržavaće se ilalnas kao i na dan Previšnjeg rodjendana svečana služba Božja u 1030 sati prije poiJne, Molitva u džamiji. Danas povodom Provišnieg rodjeaidana u džamiji (Jevremova ulica) vršićc pe molitva u 1 sat poslije pođne. Izraelitsko Bogosluženje. Povođom Previšnjeg rodjendana yržiće se u liramu sefard.-isr. bogoštovne opštine „Bct Izrael“ (Car Uroševa ut. 20) svečano Bogoslužje u 5 sati posbje podne; — istim povodom u hramu izr.eskcn. bogoštovae opštine (Kosmajska ul. 61) svečario Bogoslužje u 11, sati prije pođne. Onevni kalendar. D a n a s je petak 17. avgusta,. po starora 4. avgusta. — Rlmokatollci: Miron, Boljcsiav; pravoslavni: 7 mlail. u lifesu, dokija. Casnička i žinovnička kasina otvorcna je Uo 12 sati u noći. Cik. v o J n 1 č k i dom: Citaonica, aoba za pisanjc i igranje, kantina. Otvoreno od 7 saii iz jutia do 9 satl uveie. Sloboctan pristupsvakom vojnlku. Bcogradski orleum (u bašti llotel Takova); Dvlje predstave, prva u 5-30 posiijc podnc, a druga kao obično u 330 uveče, Kincmatograti; Vojnl kino (Kolo8eum): U 4 i 6 s t paslije pođne predstave za gradjanstvo. — c. 1 k r. građjansk! kino d'aris): U 6 sati posiijc podne prcdstava za gradjanstvo. Noćna stužba u apoiekstna : Od 12. do 18. avgusta vrštće noćnu stuibu u Beogradu ove apotekc: Delini, Knjaza Mlhajla uliea 1; Sekullć, Takovska uliea 37 ; Protić, Kralja Milana ulica 87; Stojić, Sarajevska ulica 70. Paroplovna vcza. Iz Beograda aa Zemun: 6, 7, 8, 9, 10, 11 l 12 sati prije podnc; 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 1 9 sati poslijc podne. lz Zemuna za Beograd: 5- 30, 6-30, 7-30, 8-30, 9-30, 10-30 I 1130 prije podne; 130, 230, 330, 4 30. 0-30, 6- 30 7'30, 8-30 i 9-80 poslije podue. — lz Zemuna ta Pan csovu: n 1 sat poslijc podne 1 u 8 sati u veče. — Iz P a ncsov^ za Zemun: U 6 sati izjutia i u •1 sata postije podne. — Ladja, koja vozl izmedju Zemuna i Pancsove i obratno nc pristaje u Bcogradu. — Brodarski saobraeaj S a b a e—S mederevo. Poissak iz Sapca za Beograd ćctvrtkom i nedjcljom u 7 i po sati izjutra. Dotazak u Beogiad u 12 i po satl poslije podnc. Poncdjel.kom odmor jpeda u Smedercvu. Botanlikabaita.Otvorena utorkom, četvrtkoo, nedjeljom 1 praaiddma. Posjeta bolesntka n bolnicaraa: U botnici .Brčko*: od2—4 sata poslijc podne. U bolnici „Brflun“: od 9-30—12 satt prije jjiedns I Qd 2—4 sata poslije podne. — U C- i k- gradjanskoj bolnlct: u utorak, četvrtak i nedjelju od 1—3 posllje podne. Rijcino kupatilo na Savk otvoreno od 6 sati izjutra do 7 sati uveče. Jstorijski kalendar. Ns. današnji dau, 17. uvgusta, 1786. god. uniro j© čuveni pruski kralj Frietfrirli Veiibf frođien 19, iantla-

T*et«k ra 1712. god.; u svome zaniku S a u sBouei-u. Bio je znamenit vojskovcdja. U tzv. sedmogodišnjem ratu (1756. đo 1763. god ) održao protivu polovine Evrope, udružene protivu njega (pi-otivniči su mu bili: carica Marija Terežija, llusija, Fraucuska, Svedska). — 17. avgusta 1812. god. pobijedio je Napoleou Ruse kod Smoljenska. Naš svečani priiog. Današnjem našem broju prilažemo svečami prilog kao spomcn na 200-godišnjicu osvojenja Beograda po princu Evgeniju Savojskom. Ćlanci o tom pisani su od odličnih poznavalaca istorije, a u svečanom se broju nalazi i više ilustracija iz c. i k. ratne arbive, koje su dosada bile nepoznate javnosti. Parobrođarska objava. Zemunska glavtna agencija c. i k. povl. dunavskog parobrodarsko« 'društva javlja, da parobrod „llerkur" u sii jeđu, dne 15. avgusta o. g. opet počinje sa plovidliom u mješovitoj shižbi na Tisi, ali ćc za sada obzirom na niski vodostaj općiti samo jzmeđju Zemuna i Magyarkanizse. Traži se porodica interniranog gradjanina. Porodica inlemiranog gradjai.iiui) jAu; drije Čajtća iz Beograda potrebno je, da se javi odmah sudskoin odjelcinju opštine grada Beograda radi izvjesnog bitnog obavješte»ija. Požar. U dvorištu kuće Takovska ul. br. 56 zapalila se 15. ov. mj. jedna gomila ttjabreta. Brzo je đošla požama četa c. f k. okružnog zapovjcđhistva, 'tc požar lokalizovala, a time predaprijedila dalju štetu, Javna prodaja. Prema ođlnci starateljskog suda rzložiće se javnoj prodaji zaostavštijia poč. Mcjanije Rakić, na dan 3 0. avgusta ove godine u njeuom stauu u uliei Mileševskoj broj 35. Prodaja će poeeti tačno u 9 sati prije podne. Pozivaju se ktipei da na ovu prodaju dodju, Zabranjuje se »i’.ivatno kiatije svinja. Na osnovu nai-edjenja e, j k. okiužnog zapovjedništva grada Beograda, opStina grada Beograda izđala je ovu na redbu: Da bi se mogle odgajiti svinje za 'gajeuje, a u interesu snabdijevauja. gra'djanskog stanovništva svinjskom masti, zabranjvije se svako privatno klanje svinja za vrijeme od 15. avgusta do( 15. novem bra ove godine, izuzev klanjo iz nužde. Skreće sc pažnja giadjanstvu, da so gomje naredbe strogo priđržava. Nestalo dljete. 15 ov. mj. nestao je jedanajestogodišnji dječko Dragutin Josić. Mališa je jako izrastao, ima plave oči, u posljednje vrijeme nosio je žutu bluzu, ugasite čakšire, žute čarape, crne cipgle i ugasitu kapu. Ko išta sazua o tom djetelu, neka javi c. i k'. okružnom zapovjedništvu za grad Beograd.

Nešto povjesničkog o hljebu. Tiljeb nam je svagđatija hrana, a zar bi čovjck mogao misliti, da će ga danas u manjoj nijeri jesti! Prije bi dijete zalomjjo komadinu hljeba, pa nije ti više ni tražilo da jede. Kad je hljeba u kuči, pwia j-e kuća. Sad nas uči ovo vrijeme bolje hljeb poznavati i čuvati. I u prijašnje staro doba hijeb je bio »g.lavna hrana ljudi. U prvim riječima povijesti babilonskog klinovog pisma, najstarijih grčkih i rimskih pisaca spominje se hljeb. Abraham je jeo hljeb bez kvasa. Jevreji nailčiše bijeb sa kvasom od Egipčana. Od Jevreja naučiše Feničani hljeb peći, a ovi su ga đonijeti, trgujuć sa Orclma, koji se brzo po južnoj Evropi raširi. Kasrnje su sjeverni narodi naučili liljcb peći. Primjese hljebu su razne u raznim mjesthna. Prvo su ga pckli ođ pšenice, ječma i prolic; mjestimice od raži i zobi. Zrnjc su u to doba kamenjem zdrobili, kasnije rukom ruonom spravom, gradili mlinove ; t. d. Dobiveno mlivo bi isprva mijcšali vodom i mlijekoiu. Dodavali su: vino, mak, razno povrće. Pečenjc je bilo na užarenom kamenju ili pepelu; kasnije izbiše peći, koje bi ugrijali, vatru i lug pomeli i hljcb pekli. Neko odredjeno vrijeme bilo bi tijesto u pcči, a onda bi ga izvadili. Razumije se, da je hljeb koji puta bio ili prepečen ili nepeecn, dok se nije ugatalo. Danas imamo sve sprave, dok se do hljeba dodje, samo da se manje rukama radi. Prijašnji hljeb i današnji, bila je velika razlika. Prijašnji hljeb kithao se u obliku ploča (stakia), da sc bržc ispeče. Našli su u švatcarskim sojenicama kruh pečen ti obliku stakla. Nalazilo ga so je i u grobnicama egipatskih piiramida. Kad su iskopavali zasuti stari latinski grad Pompej u Italiji, našii su puno pečenog 'nijeba u obDku stakla. Isti način pečenja hljeba spominje grčki pjesnik Homer. Prvašnjl hljeb služio je kao podloga jeiu kao uaš tanjur, što u nj mcćemo Jelo; Jelo se pojelo, te onda enaj hljeb pojeo, što ie bio kao podloga. I danas Ima oblčaja, da se negdje komadi hljeba stave pod jelo, pa se kašnje pojeou, Današnjl nočin peciva hljeba u obliku kruga il' oblast, došlo jei vremcnom, ali stari način se je sve povlačlo do u novije rtoba Mo2e se »oS naćl kod nekofih

BEOGRADSKE NOVINE pkniena Azije, Misra i n južnoj I.aliji. Mrces, šio ga Jevreji priredjuju za Uskrs — je u obliku stakla. Što danas vlade naredjuju primjese rnlivu, to nije ništa novo, to je stara stvar. Pred tisuću godina, kad su bile slabe žetve, dođavalo se je mlivu koješta. Imamo ovakili naredaba još za faraonskog vremena, židovskog, rimskog, u srednjein vijeku, za 30-godišnjega rata, te u 17. i 19. vijcku. Kao smjesa dodavala se je tad samljevena leća, grah, grašak, naribana repa, tikva, samljevena kora od drveta, razne trave i zemlja. I mi danas u hljebu miješamo razne primjese, pa se ne treba nišra čuditi u ovo veliko doba. ,,N. Z.“

Književni prijegied' Matoševi: „Felitoui i eseii“, Nakladom izdavačkog zavoda ,,J u g“ izašli su, u zasebnoj knjizi još neizđavani radovi pokojnog A. G..Matoša pod naslovom ,,F e 1 j t o n i i eseji“, sa slijedećim sadržajem; Ljudi i Ijudi, Književna kriza, Umjetnost i nacijonalizam, Futurizam, A. Harambašić, Einerson, Pod florentinskim šeširorn, Od Firence do Zagreba. Naslovni list izradio je g. J. Miše. Cijena K 2.50. — Narudžbc šalju se nakladnom zavodu ,,J u g“ Zagreb, llica br. 7, I.

Razne vijesti. Sirijći, „zcmija, u kojoj teče međ 1 mlijeko'. U nizu zemalja, ma koje su sporazumnc sile bacile svoje poglede, igra naročito danas Sirija osobitu ulogu; a nije ni čudo, kad se pročita najnovija knjiga o <toj zeinlji pod naslovom ,,La Syrie et la France“, iz koje donosir.io ovaj kratak izvod; Cjelokupna godišuja proizvodnja Sirije cijeni se na 500 milijuna franaka, pri černu se ne smije zaboraviti, da bi se ta proizvodnja sisfcmatskim rađom mogla umnogostručiti. Pšenica, ječam, kukuruz i raž donose u dosadašnjiin prilikama godišnje 150 do 200 milijuna franaka. Visoravan Hauran naročito je podesan za proizvodnju tih vrsfia hrane. Zemljište jc vulkanskog porijekla i ddje godišnje dvije žetve. 6000 do 10.000 kamila konkurišu željeznici bajrutskoj i kajifatskoj, oi.Lnoseći u pristaništa sjrijska za vrijeme žetv'e 200.000 tona pšenice, 200.000 tona ječma i 150.000 tona kukuruza. VaIja naipomejnu'tl,. da se svc to dobija najprimitivnijom meiiodoni, koja je tamo još od pamtivijeka postojala. U knjizi se tvrdi, da bi se jordanska đolina svojom piodnošću mogla mjeriti s plođnošću nilskc doline, kad bi se u njoj jednom otpočelo. -tracijouaInou i privredom. Sirija daje. godišaje 8U.OOO tona maslinovog ul]a tt> vrijcdnosti od 50 do 60 rnilijunai franaka, a sirijska duvanska žetva ne samo da pokriva sve potrebe tnrske režije, nego čak i dopušta izvoz đuvana u Misir. U zemlji Oor u Pales'iini naprednje šečerna trska, a Livan daje vino ravno onome sa Samosa; pa i pamuk uspijeva u Palestini. Prije svega Sirija je pravi voćnjak. S mora gledane, izgledaju sirijske naseobina kao golerne šurne od sanioga voća. Samo Jafa izvozi godišnje linittnova i naranđža za više miiijuna Iranaka. Daimask izvozi aprikoze za Francusku, ItaJiju i Njemačku. Brodovi, puni limunova, pistaceja, datala, sinokava i groždja, putuju neprestano za Trst, Marseille i Lonđon. Gora livanska čuvena je sa svojih ovaca i koza. Samo bajrutski vilajet izvozi godišnje ovčijih i kozijih koža za osam milijuna franaka. Palestina izvozi godišnje maslaca (putera) za pola miiijuna franaka. U Siriji je posfojbina čuvcnih arapsikili konja. OsobiJo je važna Sirija kao proizvodjač svilc. Proizvodnja svile bilu je ©đ vajkada najvažnija t najunosaija industrlja. U po gdjekojim godinama premaša proizvodnja svile sedam m : lijuna kiiograma, od jtojih dobre tri četvrtine odlaze za Lyon. Razboja za svileno tkivo ima u Maiui, Homsu, Danraskti i Alepu hiljadama. Samo Alepo itna trgovinu sa svilom, koja đonosi godišnje sedamdeset milijuna franaka. Valja napomenuti, da i ovćje nema ni raz«ovora o kakvom sistematskom fabričnom poslovanju i kapitalističkom iskorišćavanju. Uz svilu izimzi se kao preradjevina abonosovo drvo, bakar, užarija i kože, a rude uglja, gvoždja, olova, nikla, bakra, soli, asfalta i t. d. stoje većinom još ne'taknute. Veiiki značaj sirijskog izvoza vidi sc tek iz ovog sravnjenja: Francuski obrt s Madagasfcarom donosi godišnje 6amo 116, s Tunezijom 300 i tek s Indokinom 500 milijmia franaka. Onđa nije čudo, što su se sporazumne sile upele, da i tu boga;u zemlju „oslobode“. Proliv poslaničke ,,neprikosnovenosti“ U Fraucuskoj je jedna dama tražila razvog braka, ali do auđsko rasprave nije inogto doći, 8to joj je nmž narodni poslanik, to kao takav zaajedava u j arlamoutu, koji ga nijo htio izdati suđu, Dama. sc ialila jproUv toga najvižem sudu i potkrijcpila je svojn žalbn razlogom,

17. avgosta 1917. da nije pravo da ona pati od jednog neaavgesnog muža samo zalo, žto ovaj alučajno kao narodni poelanik zasjedava u parlamentu. Parlamerat je opet drugog mižljenja i ne će svoga kolegu da lzda sudu'. I iz ovoga se dalde vi'di, da se ne mogu cijelom svijetu namijesiti kolači« *

Priroda je umjetnik u proisvodnji savršenih sastojaka; tako je I Hunjradi Janos PRIRODNA GORKA VODA nenadmašna 1 sigurna u blagom djeIovanju kod čišćenja. v.

Kroz Albaniju do Krfa. PATNJE SRPSKIH IZBJEGLICA ZIMI GODINE 1915. (Iz kujige Ljubiše Valića „Doživljaji narednika Miladina“.) (Nastavak). Besmo zanoćili u tome selu, >poče jedan od njih. —* Domaćin Amautin, uvede mas u kuću, dade nam proje I sira, te jedosmo, pa nam za tim pokaza staju, gde da noćimo. Pomuidismo mu pare, ali on nehteđe tprimiti, već rečie, da nas je primio, što i on ima sina. vojarika pa činl to za sevap. Zahvalismo j ddosmo da legneino. Omako umorui, zaspasmo odmah. Kad pre pola sata, dođje naž domaćin sav usplahiren, te nas po:e buditl. Mi umomi i ozebli, jedva se razhndismo. On nam, u kratko reče, da je Jmgarska komitska četa upala u selo i vodjena nekim Amai^ma iz tog sela, pošla da razruši prugu izmedju Lipljana i Ferizovića. On nas sam provede kroz neke bašte i pokaza put, kojim ćeino stićl ovamo. Ali kada se htedosmo rastati, opazišc nas neki Arnauti i počeše pucati na nas. Raniše nas svu trojicu, ali našeg doinaćimr, izg’cda, najteže.“ Naš nairednik odmaii posla vojnika u selo da izvesti kapetana, komandira čete, a sa onim vojnikom podje da spreči, ako bi komife pošle prema pruzi. Na pruzi niko nei dodje, a jutros dva voda iz Lipljana^ odoše u selo, da nadju i pohvataju Bugare. Još neznamo ni dali ih nadjoše, ni šta učiniše. U tovarnom vagonu voza, koji se je Iagano kretao prema F e r i z o v ić u, beše nas oko pedeset. Beše <u naš artiljerac, pukovnik C i k a A ć i m, sudski potpukovnik Dragi ,,B a t a“, major V o j i n i nekoliko nižih oficira. Raz-govor se vodio o tome, na koji su način uspeli da se provuku kroz lanac srpske vojske. „Arnauti su ih preveli preko Skopske Crne Gore i doveii za Iedja našoj vojsci, ali ih ne može innogo biti...“ beše zaključak gotovo svih oficira. U luici od voza i govora u raspravi, nismo iz daleka ni primetili prasak pušalra. Ali kad voz dodjc prema sclu, u kome se behu skionrle bugarske komite, privuče našu pažnjii dosta jaka puščana vatra. Otvorismo vrata vagona, 11 a strani pretna selu, i ugledasmo na puškomet pred namai, posljednje kuće, iz kojih se videla puščana vatra. tzmedju kuća i nas razvio se streljački lanac, i neprestano pucajući, lagano se kreće prema selu. Sa strane od L i p 1 j a n a, konjica se oprezno i lagano priblržavala. Vatra bivaše sve življa i brža, đok naši ne predjoše u juriš. Voz je jurio dalje. PušČana se paljba nije više čula, aii smo još iz daljine videli kako se vatra pojavljuje u pojedinim kućama, oko kojih se vodila borba. Veče se već potpuno spustilo kad voz stade u F e r i z o v i ć u. Jutro osvanu sa 3negom. U blizini, u pravcu prema G i I j a n u, čula se silna grmljavina topova. Po ivici brda, lepo se videli mall beli oblačići šrapnela, koji su rasprskavali. Sa đruge strane od Kačanika, čula se retka ali jaka puščana paljba. Na jedanput prolomi se vazduh od grmljavine topova, koja je dolazila sasvim iz biiza. To je naša poljska artiljerija stupila u borbu pred Siarim Kačanikom. Bugari, koji su poseli klanac Kačanički i Stari KaČanik, koji }e na samom izlazu iz klanca, hteli su pošto poto, da se dokopaju Ferizovića. Naši su se junački branili, pa kada je stigla i ar'.iljerija i zanzela položaj, našl su prešli u napad i počeli potiskivati Bugare. Stab naše annije, koji beše smešten u vozu, bio je u živont poslu. Ziška nadc opet }e blcsnula. Bugari već dva dana, malo po malo, gubc teren. Naša pešađija i artiljerija, bori sc odlično. Ojeneral G o j k o v i ć neprestano obilazi položaje, pa kada sc vrati, na njegovom licu, vtdi se da je zadovoljan. Kombinovana đlvizija, pod komandom gjenerala R a š i ć a, čini čuda od junaštva. Svakoga časa, javlja se da su naši oteli ovaj ili onaj položaj. U jutro trećeg dana, čusmo od naŠih ranjenika, da je Stari Kačanik opet u našim rukamai — uzeli ga na juriš. Oko deset sati izadje iz svoga vagona gjeneral Gojković sa načenikom svoga štaba, na perou. Odmali posle nekoliko minuta, Miže I gjcneral Rašić,

Strana 8. sa hačelnikom svoga š:aba I pukovnlkom Vfktorovićem. Okupljeni u krug, razgovaraju se, a po licima im se vidi, da su zađovoljnl. Artiljerijska borba neprestaje, all se čnje, da je iz vcće daljine. Slaba magla, koja sc celoga jutra držala na zemlji, razidje sc, i pozno jesenje sunce obasja celu okolinu. Iz daleka se začu topot konja, a malo zatim, truba automobila. Svi se okrenuše. Drumotn od Lipljaua ja.šila dva gardista u kasu, a za njima iđe kraljev automobil. Gardiste stadoše kod kapije, a automobil udje u stanicu. Kralj Petar, koji je sedeo na sedištu do šofera, sidje sa kola, naslanjajjtći se na generala Rašića, koji je prišao da mu pomogne. Pošto se je sa svima pozdravio, Iagano se popne u restoran vagon Nr.’ 1936, koji beše stan gjenerala Gojkovića<. Mi svi radosni i zadovoljni. Eto, došao i stari kralj, a borba se vodi na nekoliko kilometaTa od nas. Naši napreduju: zuači dai je okrenulo na bolje.

LoptaČka utakmica. U nedjelju 19. o. mj. održaće sc na igralištlu ,,Brčko“ utakmica izmedju dyra beogradska kombinovana ,,tima“. Početak utakmice u 6 sati poslije podne.

Poslijednje brzojavrie vijesti. Izvještaj njemačkog vojnog vodstva. K!>. Berlin, 16. avgusta. Zapadiio bojište: Front prliestolonasljednika R u ppreclita bavarskog: U Flandriji se razvila đruga velika hitka. Topnička borba pojačala se juče na ohali i izmerlju Y s ere i Eutle opet do najjače žestnc; ta je horba nesmamjenom žestinoin trajala i preko nooi, da dagias u jutro naraste do bubnjarske vatre. Iza gustih vatrenih valova pošla je engieska pješadi.a izmedju Bixschoote i Witschaete na. tiapadaj u širini fronta od 18 kilometara. U Artoisu su napadali Englezi izmedju Hulluchai Liensa već juče sa ’Četiri kanadske divizije. Poslij© najjačeg vatraiog djolovanja provaiiii su u naš prvi položaj, a upotrebom nepreslano novih snaga na tojali su da prošire područje, u koje su provalili s objc straue L o o s a. Prema nadjenim naredjenjima bio je cilj njihovog napadajri selo V e n d i nI e v i c i 1, koje leži 4 kilometra iza našega fronta. U ogorčenini borb a m a, kojesutrajale č i t a v dan, odbacile stt naše čete u protivnapadu neprijatelja sve do preko treče linije naš i h p r e d n j i h p o 1 o ž a j a. Dobiti Engleza je vrlo neznatna. U novira napadajima, koji su se opetovali d o 12 p u t a, pokušavao je protivnik nveče još jednoč svoju sreću. Neprijateljski napadni vaiovi slomili su se ispred naših borbenfii položaja. Južno od H u 11 u c h a i zapadno od L e n s a odbijen je napadač, pošto je na svim tačkama pretrpio najteže gtibitk e. Kod S t. Quentina razvili su Francuzi poslije podne vrlo živu topničku djelatnost. Uspjeio im je, da sa koje 3000 hitaca zapale župni dvor u gradu. Odavle proširila se vatra na katedralu, koja od 9 sati uveče stoji u plamenu. Front njemačkog prijestolonasljednika: U sređnjem dijelu C li e m i n d e s D a m e s-a vladala >e preko dana vrlo živa borbena djelatnost obosiranog topništva. Poš'fo se već u jutro slomio jedan napad, započeli su uveče jaki francuski napadaji izmedju C e r n y-a i majura Hourtebise u širini od kojih 5 kilometara. Napadaji su se ponavljali, a borba sa izmjeničnom srećom poirajala je do u kasnu noć. Ovi uzaiudni napadaji stajali sn p r o t i vnika vrlo mnogo krvi. Na sjevernom froiitu kod V e r d u n a razvila se topnička borba Doslije podne opeč do vrlo velike žestine, ali nije sa fraitcuske strane dosfigla onu snagu, kao na 12. i 13. avgusta. Istočno bojlšte: Front maršaia princa L e o p o lda bavarskoga. Položaj je nepromijenjen. Front general-pukovnika nadvojvode J o s I p a: U b o r b a m a s a n e p r i j a t e1 j e m, k o j i o d s t u p a. s 1 o m i j e s u njeinačke i austr o-u g a r's k e čeie otpor neprijateljskili zalaznica ugorju j u. ž n o o d trotuske doline. Front maršala pl. Mackensena: Sjevemo od Stracania i Panciu-a odbili su pruski i bavarski pukovi vrlo uspješno sve napadaje Rumunja i novo privedenlh mskih snaga. Na Seretu bačen je preko rijeke snažnim napadajem neprijatelj, koji se još zadržavao na zapadnoj obali, kojom su prilikom zarobljena 54 časnjka, međju njima i francuskih, 3500 vojnika, a zaplijenjeno je 16 topova i prcko 50mašinskih pušaka. Maćedonsko boilšt«: Ncma ništa novoga. Prvi stpovjeđnik glavnog staua pl. L«đeo4orft