Beogradske novine

Slraaa 2.

Subofa

BEOGRADSKE NOVINE

13. oktobra 1917.

flroj 2BI.

pied Eraljevskom paJatom stajala jo upal'a'djena s.atnija pitomaca vojno škole, Eoja je caru o'dala poCast. Večcias biće u palati svečan obje'đ. Kb. Berliu, 12. oktobra. Jutarnji listovi bave se danas putpin njemačkoga cara u Sofiju. ,,Y. 0 siiscli e Z e i t u n g“ _donosi iz glavSpg grada Bugarske brzojav, u kojem Šc veli: Kad je prije kratkog vremena Radoslavov govorio 0 jednom prestoječem važnoin dogadjaju, onda je mislio 11 a sadanji posjet njeinačkoga cara u glavnom grtadit Bugarske. Ovaj je posjelt bio predvidjen već za ranije vrijeme, 110 morao je biti ndgodjen zbog smrti kraljice Eleonore. ' Udruženje oružnog bratstva. Govor Njegovog Veličanstva. ■> Kb. Baden, 12. oktobrji. U prisustvu Njegovog Veličanstva cara i kralja je otpočeo danas prije tjjodne rad Udruženja oružnog bratstva. Prisulan je bio veliki broj zastupnika vojnih i gradjanskih vlasti. Na pozdravni govor kneza Egona pl. F u r6 t e 11 b e r g a je odgovorio monarli riječimai iskrene blagodarnosti. Ou je naročito pozdravio zastupnike nepokokjebivo vjernih saveznih drža.v'a, i'sta(<ao je veliki značaj rada udriižcnja i ^jetio se riječima naročitog priznanja djelanja Ijokivra u ovom ratu. 1 U 11 sati je otišlo Njegovo Veličanstvo da otvori novu letačku vojarnu u .NViener-Neiistadtu, Kb. Badcn, 12. oktobra. Udruženje oružanog »bratstva započelo je danas prije podne sa znansiiVenim vijećanjima.

Austro-Ugarska. Izborna refonna u Ugarskoj. iN.iroeiti brzojav „Beogradskih Noviua") Budimpešta, 12. oktobra. Opšte tnitcresovanjc se poklaiija sutrašnjoj ministarskoj sjednici, kojom otpočinjc odlučujuća faza provadjanjti kborne reforme. Kako sc govori, ministarski savjet će vjcrovatno cio dan *ra.jaiti, prekinuće se samo 11 toliko, što će članovi kabineta otići da prisiistvuju pogrcbu Justa. Borbe u Flandriji. Vrijeuie i borba. (Naroeitt brzojav „Beogradsldli Novina'') liaag, 12. oktobra. ,,L) a i I y M a i 1“ javlja s iraticuskog fronta, da topinčka djelatno.st nije još dostigla svoj vrlnmac. Borba će sc nastaviti čiin se poboljša vrijeme.

Njemačka. Podizanje njemačke trgovaeke iiote. Kb. Bcrlin, 12. okiobra. Rcjclistag je produžlo svoj rad i pr\o je primio u trećem čitan.iu zakon 0 podtzanju trgovačkc ilotc. Kanceiarov zastupnik Hciffericli je na ovome zablagodario dotnu. Poslije ovoga jc primljen u trećem čiianju cio iiaknadni proračun, koji prcdvidja ustanovu 110 vih državnih zvanja.

Djelatnost krstaša „Seeadler“. 1 (NaroCiti brzojav „Bcogradsldh Novina") Amslierdam, 12. oktobra. ,,D a i I y M a i 1“ javlja iz Sidneya: Pomoćni krstaš .,S ee a dl e 1 “ ie imao zapreminu od približno 4000 tona; 011 je kao da je brod od drvefa otišao iz Njeinačke. Daske su na palu-

bi bile tako složene, da je izmeđiu njih bilo dovoljno prosifora za posadu. Jed11 a torpednjača je zadržala ,,Seeadler“-a, ali ga je pustila, jcr su njegovi paipiri nadjeni đa su u redu. Kađ je pomoćni krstaš došao do južnog dijela atlan (ske gratiice, bačeno jei drvo 11 morc i tacl su otpočele operacije.

Rusija poslije revolucije. Petrogradska štampa 0 uovoin kabinetu. fNaročiti brzojav „Beogradskih Novina") Peirograd, 12. oktobra. Veći dio štampe pozdravlja riješenje kabinetske krize sa zadovoljstvom. ,,Izvestija“, organ radničkog I vojničkog savjetb, misli, da program novog kabineta ide u susret rnnogim zahtjevima demokracije, čija će ostvarenja omogućiti prethodni parlamenat. ,,D J e 1 0 N a r 0 d a“ list revoluclonili socijalis'.a, priznaje đa osnove polrtičkog sporazuma može potjruno prilivatidi rcvoluciona demokracija i utvrdjuje, da je ruska buržoazija poslije pokreta Kornilovljcvog postala mckša i sklonija sporazunni. „R j e č“ poziva sve zdrave snage na zajednički rad s novom vladom u borbi protiv anairhističkih elemenata. I ostali listovi pozdravljaju istina svršetak krize, ali iskazuju zebnju, da novi kabinet znači samo odlagauje krize za lcratko vrijeinc, s obzirom na nov opšti kongres radničkih i vojničkih savjeto, koji će se poslije :ri nedjelje sastati, da otpočne završni rat za vlast. Središnji odbor ruske istočue Slole protiv vlade. (Naročiti brzojav „Beogradskih Novina") Stockhohn, 12. oktobra. Teškoće ruskog minis!:ra mornarice sa središnjim odborom istočne l’Iote dovclc su do opšte političke zape'tosti. Središnji odbor ostaje pri svome glavnom zahtjeVu i odlučio je, da dalje 11 c pregovara s privremenom vladom, nego da sačeka odlukti radničkog savjeta. Ziiaei raspadanja 11 a rnskom jugozapaduom Irontu. (Naročiti brzojav „Bcogradskiii Noviua") Stockholin, 12. oktobra. S ruske se granice jav’ja: U zemlji sc množc znaci raspadanja. Strajk žcljezničara počinjc da dovodi u ozbiljni položaj i snabdijevanje na frontu. Na jugozapadnom frontu uestao ie vcIiki broj žcljezničkih čiuovnika, poiivata'i su ili vojnici i odvukli 11 strcljačke rovove. Zbog toga namjcravaju žeIjeznice da obusi'Jave fransport i za vojsku 11 a frontu. — Prema jedncm izvjcštaju komesara na jugozapadnom frontu, novi talas ,,boIjšijih“ zahvatio ' je i front. Svakim danom rastc opas* nost za časnički zbor. Ruski vojnici 11 a Irontu za bezt'.slovni svršetak rat.a. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Noviua") Stockliolm, 12. oktobra. ,,Rječ“ donosi zanimljivc pojcdinosii 0 posljcdnjoj sjeduici petrogradskog radničkog i vojnićkog savjeta. Najvcći je dogadjaj sjednice bio govor časnika Dubosova, koji jc došao s fronta i ovo izjavio: Vojnici sau ne traže ni zomljiŠta ni slobode, tnt i p r i j c s v c g a b 0 ć c m i r, s v r š et a k r a t a. Maštascovđjeg 0 v 0 r i 1 0 , v 0 j n i c i s e n e č e, d a 1 j e boriti. Ovaje izjava imala neopisivi utisak. Poduže vriieme jc vladala rnrtva tišina, najzad jc neko rckao: Tako što ne /ovore ni

,,boJjšiji“. — Dubosov je odgovorio: Mi znamo, ali nas se ne tiče šia „boljšiji“ govore. Ja vršim saino nioju duž- ( nost, kad vatu kažem ono, što ju vojnici od mene zahtijevali. Opšti štrajk u inđustriji naSte. Kb. Pctrograd, 12. oktob'ra. Iz Baku se javlja: U cijeloj je obIasti otpočeo opšti štrajk radnika i službenika u industriji naftc. U gradu vlada mir. Zatvaranjc višlh škola 11 Pe>rogradu. Kb. Petrograd, 12. olc obra. Ministar prosvjete je naredio, đa se do kraja godine zatvore sve više škole u Petrogradu. Njihov naučtii rad će se produžiti. Napuštanje Petrograda. (Naročiti brzojav „Bcogradskih Novina“) Berlin, 12. oktobra. ,,V 0 s s i s c Ii e Z e i t n n q‘* javlja iz Stockhohna: Iz pouzdanog izvora se javlja, đa se sad otpočelo i s napuštanjetm velike tvornice Obuhov, koja podmiruje ratnc polrcbe. Od 20.00 radnika tvornicc 8000 je otpravljeno u Moskvu i Tulu, osfali su otpuštcni. Zin'ajnenite umjeUiičke slikcl eremitaže i petrogradske aikadcmije meću se u saiulukc i ove neidjelje će biti otpravljene u Moskvu. Nov ruski zajani. (Naročiti brzojav „Bcogradskiii Novina") Ženeva. 12. oktobra. ,,M a t iu“ javlja iz Pctrograda: Prethodni parlamenat jc odobrio da se kod sporazumnih sila zaključi nov ratni zajam u visini od 9 milijardi rubalja. Pooštrem' podmornički rat. NOVA PQTAPL.JAN.IA. Kb. Berlin. 12. oktobra. W 0 I f f 0 v 11 r c d javlja: Djelatnost je naših podmornica u Atlantskom okeami dovela i opet do uništenja niza parnih brodova i jedrenjaka si naročito dragocjcnim tovarom. Medju potopljenim brodovima nalazio se francuski naoružani parni brod „Dinoralv* sa 6750 tona uglja, koji je potoplicn tisiijed sigurnosne pratnje; dalje iiancuski parni brod ,,L‘Italie“ sa životnim 11 amirnicama i vinom 11 a putu za Dorđeaux, kao i francuski jedrcmak .,1 ‘ Etirope -1 sa 4500 tpiKi 'pšcnice 11 a putn za Bordeauv, naonizam francuski brod sa 4 jarboia „Pcvšćverance ‘ sa 4000 toiia salitre 11 a plttir žđ Saint Lazaire, osim toga uniSten jc jcdan engleskl sigurnosni brod. Naćelnik admiralskog stožcra .mornarice. Engleska bojazan zbog podiiiorničkog rata. Kb. London, 12. oktobra. Upravnik ureda životnih namirnica S i r E d \v a r d .1,0/15 P oponiinje stanovništvo da sa živolnim namirnicanra štedi što jć više Jnokftć?. Kakva panika nije opravdaiia, ali jc ipak pc'trcbna što veća obazrivost i istrajnost. Engleska i njeni saveznici proizveli su pšenice ispod poloviiie one količine, koju su 11 prvoj godini rata požnjeli. ,,D a i 1 y T e 1 e g r a p h“ jo.š brižnijc govori 0 položaju plovidbe brodova. Do kraja godine će od 1500 brodova preko 1600 tona, kojc jc Hngleska u početku podmorskog rata imala na raspoložcnju, oko 700 biti potopijeno, 11 koji broj treba iiračiiuati još i. 30 manjih brodova. Ne treba siraliovati, da ćc Engleska biti zamorena gladju. jcr će joj savcznc države priteći u pomoć, ali će se morati 11 ninogo čemu jako ograničitk

Najnovije brzojavne vijesti. Iz talijanskog mluistarstva. Kb. Lugano, 12. oktobra. Oeneral Alfieri. kako sc i zvanično potvrdjuje, imenovan je za državnog podtajnika u ministarstva unutrašnjih poslova; on će vrši i službu generalnog komcsara za snabdje% anje.

Grad i okolica. Dnevni kalendar. D a n a s je subola 13. olđobra, po slarom 30. septembra. — Rimokatollđ: Eđuardo kr.; pravoslavni; Origorijc iz Armcnije. Casnička i ćinovnlčka kasina otvorena je do 12 sati u noći. C. I k. v o j n i č k 1 d o m: Cltaonica, soba za ptsanjc i igranje, kanlina. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakome vojniku. Beogradski orteum (tt bašti Hotel Takova); Početak predstavc u 8'30 sati uveče. Kinem'atografi: Vojni kino u Kraija Milana ullci 56 (Koloseum): U 6 sati uvečc predstava za vojnike, a u 9 sati uveče predstava za časnlke. — C. i kr. gradjanski kino na ierazijama br. 27 (Parls): U 6 sati uvcče predstava za gradjanstvo. Noćna sl uzb a u I j ekar n am a : U scdmici od 7. oktobra do ukljućivo 13. oktobra držaćc noćnuslužbu u Beogradu ovcljeltariie: Kušaković, Knežev spomenik 2; N i k o I i ć, Bitoljska ulica 2; L j e k a r n a crvenoga križa, Beogradska ulica 2; Stojić, Sarajcvska ulica 70. Red vtfžnjc parobrodom iz Beograda u Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne; 2, 3,4, 5, 6, 7 i 8 sati poslije podne. lz Zeinu n a za Bc ograd : 6"30, 7'30, 8‘30, 9'30, 10'30i 11 '30 pr. podne; T30, 2’30, 3 30, 4'30, 5-30, 6.30 i 7’30 posl. podne. — Iz Zcmuna u Pancsovu: u 1 sat poslije podnc i u 8 satl u veče. — Iz P a ncsove u Zemun: U 6 sati izjulia i u 4 sata poslije podne. —■ Ladja, koja vozi izmedju Zcmuna i Pancsove i obratno ne pristaje u Beogradu. — Brodarski saobraćaj Obrenova c—S m e d e r e v o. Polazak iz Beograda za Obrenovac: siijedom i subotom u 7’30 sati tt jutro; iz Obrenovca za Bcograd: četviikom i nedjeljom u 7 sati u julro; iz Beograda za Smederevo: nedjcljoin i čctvrlkoin u 3 sata poslije podne; iz Smcdereva za Beograd: utorkom i pctkom u 8 sati u jutro. — Brodarslci »aobraćaj izmcdju Bcograda i Budimpešte: Brod iz Beograda za Budimpeštu kreće svakoga dana u 5 sati izjutra; brod stiže u budiinpcštu drugoga dana u 5'30 sata poslije podne. — iz Budimpešte za Beograd kreće brod svakoga dana u 8 sati prije podnc; u Beograd sliže taj brod drugoga dana u 7 - 20 satl poslije podne. Botanička bašta. Otvorena utorkom, četvrtkom, nedjcljom i praznicima. Posjet bolesnika u bolnlcama: U boinici „Brčko": od2—4 sata posiije podne. U bohiici „Brunn“: od 9'30—12 sali prije podne i od 2—4 sata poslije podne. — U c. i k. gradjanskoj bolnici: u utorak, četvrtak i ncdjelju od 1—3 posiije podnc. Riječno kupatilo na Savi, otvoreno od 6 satl izjutra do 7 sati uveče. Vojno parno topl o ku pa til o u Car Dušanovoj uilci. — 1. Kupatilou kadama: a) Za vojnc osobe otvoreno radnim danima od 7 sati prije podne do 5 sati posiijc podne, a nedjcljom i prazniđma od 7 sati prije podncdo 12 1 /., sati u podne. — b) Za gradjanstvo radnim danima od 9 sati prije podnc do 5 sati poslije podne, a ncdjcljom i prazniclma od 9 sati prljc podne do 12’/ 2 sati u podne. — 2. Parno kupattio" za časnike i njima ravnc činovnlke otvoreno jc utorkom, srijcdom, petkom i subotom od 7 satl prijc pođne do 5 satl poslije podne, a nedjcljom i praznicima od 7 sati prije podne do 12'/ 2 satl ii podne. — Za gradjane muškogpola otvoreno jc paruo kupatilo ponedjcljkom i četvrtkom (ako u te danc nc pada kakav praznik) od 9 :ali prijc podne do 5 sati poslije pođne. — Ćasnicima i njima ravnim činovnicima stoje na volju da se shižc parnim ktipatilom i u danc odredjenc za gradjanstvo (ponedjeljkom I čctvrlkom). Blagajna sc zatvara radnlm danima ti 12’/ , sati, a ncdjeijom i praznicima u 12 sati u'podnc. Riuiokatolička služba božja. U ncdjclju 14. oktobra vršićc se služba Božja: I. U Konaltu: U 8 sati u jutru magjarska propovijed i sveta misa za vojnike. U 10 sati talijauska propovijed za talijanske ratuc zarobljeuike. II. U župnoj crkvi: U 8 sati

sveia misa za školsku djecu s glavnom sv. pričešću. U 10 sati srpsko-hrvatska propovijcd s velikom misom. U (i sati poslijc podne oktobarska pobožiost. U radnim danima počlnje prva sve»a misa u 6 i po sati, a druga u 7 i po u jutru. Svako vcčc u 6 sati oknobzrska pobožnost. Simfonijski koncerat. Rasporcd se simfonijskog kon* cerla u tolfko izmijenio. u koliko jc gosp. kiapetan Slavko Dragie Ijubazno obcćao svoju saradnju. Raspored je konaeno utvrdjen o/alto: ], Beeihovcn: VI. Symphonie. izvačja po/ačani orkcstar beogradske garnizonske glazbc pod ravnanjem kapelnika Piro-a. — 2. Kapetan Dragić: a) Karl Loe\ve: Oruss vom Mecr (Pozdrav sa mora): b) An on Rubinstein: Der Asra; c) Franz Oernerth: Wciser und Poet. Na glasoviru pra'i Oskar Iiubritius. — 3. Valkmann: Serenada za gudačka glazbala. — 4. Smetana: Snrka. Simfonijski prijcgled. Koncertna turneja Steffi Hegvesf. Poznata koncertna pjevačiea Stcfii Hcgyesi prirediće niz koncer.va u korist udovica i siročadi u većim gradovima Srbijc i to u Kragujevcu, V aI j e v u, O or n jem Milanovc u, U ž i c u, C a č k u, pa jc već 7. o. mj. otpočela u Smcderevu, a nastavlia 14. o. nij. u Palanei, 22. u Kruševm, a u nedjclju 4. novembra u Beogradu u pozorišnoj dvorani vojne mjesnc menažc na Terazijama, uz sudjelovanje cjelokupnc jiosadnc vojne glazbe pod osobtiim ravnanjem kapelnika P i r o i uz sudjelovanje Miiana Reizera. profesora pjevanja na hrvatskoj oreri u Zagrebti. Istorijski kafendar. Na današnji dan, 13. oktoLra 183 7. god„ zauzeli su Fianc-uzi u luku svoga ratovaaja u Alžeriji tvrdjavtt Constantine Konsta: tin). Podo jc novernbra 183 0. god. uslijcd nejo/odnog vTemcna rnaršal Clauzel bio prinudjen da prekinc opsadu tc Ivrdjave i da se, gonjcn nadmoćnijim arapskim snagama pod vr!o teškinr okolnostima povuče, otpočeo je slijedcće godinc gcneral Damremont sa 13.030 lju’di noru opsa'dn. Posiije žestokog bombaniovanja, podjoše Franeuzi, podije’jeni u t'i kolone po'd komandom pukovnika L amorciere-a, Combesai Cor b i n a na juri.š, koji jo krunisan uspjehonr. Arapi dadoše očajničkog otpora, brane' i ulicu po ulicu, kuću po kuću, dok n i-tt potisnuti u rumelske jaruge iza grada. Pred sam početak juriša poginuo je general Daniićmont, na čijern je rnjeslu' prmrio komandn generaliajlnant V u koji jo za zauzećc Ivonstantina * <k)i ■ • maršaiski čin i zvanje guvernera Alžerije. Danas je Konstan'Jn kao i sve alžirske varoši modcian, evropsko urc'đjeni grad. — 13. okt. 1855. god. ro'djen jc u Vilni (Rusija) poznati puinikispitivač po Africi E'dvarcl Flegcl. 13. okt. 188 2. go'd. umro jeu Toriu » francuski orijentalista Jos. A. grof. <!obine au. Pfemeniti dar. Gospodja Todora udova poč. Milana P u r i ć a, trgovca iz ivanjice da rovala je ivanjičkoj crkvi svoftt od100 kruna i to prigodom čkanja podušjai za jijczinoga siua Dušana. Upirava i\-anjičke crkve izriče ovint putem zahvalu na plemenitome daru. ** Lopfačka utakmiea. SuKra u nedjelju, 14. o. mj, biće u Topčideru (Košutnjaku) u pcl 4 saia poslije podne loptačka utakmica izmcdju kombuiovanih igrača Bcogradjana i vojničke momcadi .

kakvc je boje. Lice tnu se runieni i vcselo sjaji, sav odiše zdravljem. Kad -se već dosta nazebu, kad se kratki zimski dan pritnakne već kraju, kad vee panc prvi mrak, onda sc vraćaju onako ozebli zajcdno kući. On joj ii'OBi sklizaljke, a ona ide uza nj i tako im je milo, milo... Tako su im prolazili dani. Eh, pa onda, kad su zaredali plc.sovi o pokladama, to je tek bio pravi život... Pred dušcvnim okoin gospodjc Sofije stale su se nizati slike jedna za drugom i sve kao đa stt letjele. Nije ili mogla stizati, nije znala, kod koje bi se zanstavHa. Sve te razne uspomcnc proletjele su joj misiima u tTen oka. A sada je došlo ono — — Bože, kako jc to čudno bilo, kako ncnadano! Nju jc zaprosio u njezinih rodiielja ovaj njezin šadašnji suprug. OIi, koiiko se naplakala poradi toga, koliko jc pretrpjela! Ali nije kodstilo opirati se. Mati ujeua i tetka nagovarale su je i nagovarale; pa kad nije išio niilom, one su je upravo prisililc. I sad im još ne uiožc u duši oprostiti, kako su s njom npravo nedostojuo i ncmilo postupale. — Sta ti misliš, kaka je to sjajna partija?! Poštanski činovnik, molim ja tebc, koji ima krasnu plaću, pa onda izgled u buduenost... Ovaka se prilika nc sraije propustiti. Hvali bogu, da ti se taka sreča javila! Bome pazi, da ne bi sijedu kosu plđa, a ništa ne dočekala. Tako su joj govorile i niati i tetka I uapokon su je i nagovcrilc ili boJje, prisjjile, da se uda. 1 tako se morala odreći svih' onih ivojih sanja, svih onih idejala, o ko-

jima je znala za dugih sainotnih dana i večeri smUriti.. Mo-rala ilt sc odreei i prepustiti se sudbini. 1 ona se udala i rastala sa sv.ojim Marijanom Adaševccm, sa svojim starim drugom još iz djetiujstva, koji je ispunjao vciiki dio ujezinih uspomena i ujcziue dušc. Porušeni su bili njeni idejali... Tu jc prestala gospr.dja Sofija obnavljati svojc davno sahranjene tispomcne. Samo .ie uzdaltnula i otišla, da se presvuče u svoje svakidašnje odijclo, što ga ima kod posla u kuhinji. II. Poslije nckoliko dana on ju je pohodio. Došao je baš u podne, kad je njezin suprug bio kod kuće. Sigurno je pazio na to, jer sc htio i s njinie upoziiali. Kad ga je vidjcla onako elegantna, otmjeiia, Igid jc opazila ono njegovo sigurno držanjc i bcsprikorne kretnje, onu ugladjenost u saobraćajti, nchoticc joj sc ctvorio pred očima onaj prijašnji Marijau Adaševac, onaj plahi ginmazijalac u okraćalom i izlilijcdjeloin kaputu, i čisto nije mogla vjerovati, da je fo onaj isti čovjek... A ona je biia u prvi kraj sva smctena i u ne maloj uzrujanosti. Nije znala, kako bi se prema njemu držala. Ali njegov mir, njegova sigurnost učinila je, da se oipet smirila. I onda je razgovor tekao mirno i neprisiljeno. Ona ga jc onda, što više, oslovila sa ,,ti“. A on je to prihvatio, i vidjelo se, da mii se to čini posve prirodnini. A i njezin suprug, ugojena dobričina, vesela i bezbrižna lica, shvatio je to kao pctsN’e prirodno, kad se gosipodin Mari-

jan Adašević, pristav kod kotarskog suda, predstavio kao stari poznanac, koji je zajedno odrastao s gospodjom Katiekom. I onda su dugo čavrljali o koječem i svima je bilo ugcdno. Gospodin sc Adašević pokazao i za to kratko vrijeme kao okretan i zabavan čovjek, pa se jako ugodno dojmio i gospodina Katića. A gospodja je Sofija bila sva uznesena, sva je sjala od tihe sreee. Taj posjct gospodina Adaševca unio je u njezin jednolični život, pun svakiđašnjosti, nešto poczije. Odsad je imala o čem snatriti i zanosdti se na maštinim krilima u one daleke krajeve, gdje bar na čas zaboravi one sitne svagđanje brige. Još jc jeđamput gospodin Adašcvac poltcidio gospodju Katićku. Bilo te jedue nedjelje popodne. Gospodja Katićka bila sama kod kuće. Vesclo, ga je pri'mila, i vidjelo se na njoj, 'da joj je taj posjct Ugodan. Iz početka se razgovor kretao oko običnih, svagdanjih stvari, pa se brzo i iscrpio. Onđa su sjeđili neko vrijente šuteći. Ona je sad i opet zaplovila valom uspomena, i olpet se sjetila onili dana iz djetinjstva i onih kasnije... I onda zasitidjeno, plalio i nesigurno rckue: — Sjiseaš li se. Marijane, kako je ono bilo ti plcsnoj školi? A on joj nije odgovorio na lb pinje, ncgo se zaglcdao u njti i rekao: — Još uvijek si lijepa. Nijesam se nadao, da si uvijek tako lijepa. — Ah, nemoj takol Nc voliin', da I mi takb govoriš, *— Lijepa, sf, vclini II, lijepa, kako se nijcsam ni na'dao,

I ou ustane sa svoga sjedula i pridje k njoj, pa jc ulivati za ruku. — Ah, ova ručica! Kako je samo niekana, kako je mekatia! — govoiio je iou i držao njeuu ruku u svojoj i stao. ju primicati k ustima. A oua se branila: — Ne, nemoj.., pusli, Maiijane! No; on se nijc na to obazirao, nego je stao ljubiti tu ruku, ma da se ona braniia, pa neprcsfano govorio: — Kako je mekana, kako je mckana! Krasna ručica! A sirola. gospodja Katićk'a bila sva tl neprilici. Stidila se. Nijo znala, kako bi to shvatila. Tpalc je osjcćala, da bi se trcbaia, tomc oprijeii, a opel nij'ć znala, kako bi. Bila je ncmoćna prcma njemu' Samo je misiila u sebi: „Bože, kako jc čudan! Kako sc on lo sad najedamput čudno vlada! Ta to nije onaj prijašnji Marijan A'dašcvac!“ On stane iza njo i polako jo zagrli oko pojasa. Njoj jc odmali proictjela g'.avom niisao: ,,Za kaku me on to, božc moj, 'drži, k'ad se tako vlada?!“ I on'da se stala braniti, lrlji la nui sc oteli: a sve jc govori'a: — A!i, Marijanc! Ali on se nijo na to obaziiao. On jo sa'd čvr.do priviao uza so. 1 onda prisloni svoje licc, koje je u taj čas gorjclo, uz njeno, — Ah, kako sain čeznuo za ovim časom! — govorio je. — Kak'o sam srctan, da mogu ovako liiti uza iel I kako je stajao iza nje, najednom je naglo poljubi u obraz. Čvrsto ju je i strasno poljubio, tako, da joj se jedau pram kose priiijepio uz obraz. Njegft jc obuzclo u taj čas ono silno strasno čuvstl’o, pod kojim se mozak slisne. Blizina mla'dc, ljepušne i zdrave ženc (ljclovnla je na njega giganlskom

snagom. Mirisna i meka crna kO:a n cna, ono prislalo i z'dravo licc, ua koj’-ni se ističu tck mulo naprčene usnice, pa onda one skladnc i oble forme njc/i' ft tijcla — svc jc io raspaljivalo u njcum 'divlju požudu. Ta ga je požuda svcg.V obuzela. Svaka mu jc žilica igrala. Kiv mu se uzburkala, a cijclo mu sc lice preobrazilo, upravo nakazilo, Gospoilja jo Sofija sve lo opazila, svo to osjetila. I on'da liajeđnom skoči, pa sklipivši svu snagu, istrgne še iz njcgova zagrijaja. Nju je taj njcgov poljubac vrijedjao i nemilo palio. — Osjećala jo nekii o'dvralnost spram njcga; o'dmah je jasno shvaiila svu nisko 'u njcgoviti namjeria. I to ju jc pck'o i bolje'o. Ou je za nju bio u laj čas posva tudj, stran čovjek, kojcga sc skoro 1 oja'a. Istrgnuvši sc iz njegovih rtiku sLmc 'dosta daleko od njega i rckne ođlučnim glasom: •— Gospodine, otidjitel Bil.. je krasna u tom času plcmcitile srdžbe. Licc joj sc zažarilo, oči sjajilc. Na obrazu joj je još bio onaj priti pram kosc o'd njegova poljupca. A! on je bio sav osupnut. Nijc orckivao o'd nje tako šta, Nijo mogao vjcto'vati, 'da je to ona ista žcnska, s kojum ga vežu uspomcuc, prošlost. I’olako su jenjavala u njcmu ona strasna čuv>tva, polako so stišavala u njcmu uzburkan t krv, a razum je i opet zauzeo svojo mjesto. Javio sc u njomu ]>onos. I oa se uspravi, pa n-kno posve hla'dno, promijojijcnim glasom: — Dobro, gospodjo! ldem. Sanu> moram reći, 'da mi jo žao i da si P* mogu oprostiti, što sam se npuštao s ovako ćudnim — da ue rekncm: primi’ livnim' >— čeljadcloin, kojc sve skioz krivo shvaća.