Beogradske novine

BfO) Z4.

Subota

BtOUKADSKE NOVINE

26. januara 1918

Sfrana 3

Grad i okoiica Dnevo! kaleudar D a n a s je lubota 26. januara po starom 13. januara — Rlmokatolld: Pollkarp b. muč.; pravoslavnl: Jcrmllo 1 Stratonlk. Casnička I ćinovnlćka kasina otvorena Je đo 12 satl u nočL C. I k. vojničkl dom: Cltaonlca, ioba za pisanje I Igranje, kantlna. Otvoreno od 7 sati izjutra do 9 sati uveče. Slobodan pristupsvakome vojniku. Beogradskl orfeum (u zimskom pozorlšlu prije (Boulevard): Početak piedstave u 7'30 satl uveče. Kincmatograil: Vojnl klnouKralja Milana ullci 56 (Koloseum): U 6 sati posl. pod. predstava za vojnike, a u 8 satl uveče predstava za časnike. — G. I kr. gradjansk! kino n? lerazijama br. 27 paris): U 6 saii posl. podne prcdstava za gradjanstvo. Noćna služba u Ijckarnama: U seđmici od 20. do uključivo 26. januara 1918. obavijaće noćnu službu u Bcogradu ove Ijekarne (apoteke): M l c h 1, Stara Crkvena ul. S; Kusaković, Knežev Spomenik 2; S e k u 1 i ć, Takovska ul. 37; 1(Ckama Crvenoga Krsta, Beogradska ul'ca 2, Parobrodarski saobraćaj. I. izmedju Zemuna i Beograda. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do opoziva: Polazak iz Zemuna za Beograđ u 6-30, 7-30, 8'30, 9'30, 10 30 i 11-30 pr. podne, ie u 1'30, 2'30, 3'30, 4'30, 5'30, 6'30 1 7 30 poslije podnc. — Polazak Iz Beograda za Zemun: 7, 8, 9, 10, 11 i 12 sati prije podne, te u 2, 3, 4, 5, 6, 7 18 satl posllje podne. — II. Izmedja Z e m u n a i P a n c s o v e. Red plovidbe, koji važi od 26. januara do • daijne naredbe; lz Zemuna za Pancsovu svakog dana u 6 sati ujutro i u 12 sati u podnc. — Iz Pancsove za Zemun: dnevno u 8'30 sati prije pođne i 3 ssta posiijc podnc. Rodjcudau Njegovog Veličaustva nje* jmačkog cara. Sutra će se, u nedjelju 27. jaauara, f jovodom rodjenoga dana Njegovoga Veičanstva njemaekoga cara u Vazneseniskoj crkvi (Stara Crkvena ulica) u .10 Bati prije po'ctne održati sveenno služba ©ožja. Kiniokatolička sltižba Božija. U nedjelju 27. januara 1918.: 1. U Dvoru: 1. U 8 sati u jutro srpsko-krvatska propovijed i sv. niisa aa vojništvo; 2. U 10 sati talijanska proipovijed i sv. misa za taiijanske ratue zarobljcnike. II. U župnoj crkivi: 1. U 8 sati u Jutro sv. misa za školsku djecu; 2. U 10 sati srpsko-hrvatska propovijed i pjevana sv. misa; 3. U 3 sata po pođne večenije. U radne dane prva sv. misa počima u pol 7, a druga u pol 8 u jutro. Crkva sv. Save — za beogradsku sirotinj'.i. Crkva sv. Save priložila je sirtoinjskom odjelenju opštine grada Beogradu svotu od 46 kruna za pomaganje beogradske sirotinje, koju je svotu skupila na tas.prilikom bogofcluženja. C. i k. časiiieka i činovnička kasitia. O! 1. februara ubiraće se dozvolom vojne glavne gubemijc u Kasini na konfcertne 'dane ulaznica od 40 hel. po osobi u korist udovica i siiočudi pogiuulih ratnika. Ovaj će mali prinos, koji poje'đinac neće osjetifi, a kojim će sc za Bpomenutu plemenitu svrhu salcupiti lijepa svota, uvjereni smo, svaki po-rjetioc drage volje pridonijeti. Traži se porodica umriog čbiovuika. Porodica Aleksaudra Jovanovića, pmirlog činovnika kr. ugarske -trgovačkog muzeuma potrebno jo, 'đa sc odmah javi sudskom odjelenju opštine graua Beograda, radi izvjesnog hitnog i važnog eaopštenja. , Marijan Matijević ii Nataliuciuia. Juvljaju nam iz Natalinaca: Marijan Matijević, poznati atleta ’davao je ovdje predstavu u dobrotvonne svrhe. Na predstavi, koja jc kao i sve llosadanje Marijanove predslave bila odlično posjećena, naiazili su se medju gkklaocima i prcdstamici c. i k. vlasti. Sve iačke Marijanovog prograuia. odiično su ispale i nagradjivane su od strane publike burnim pljeskom. Od prihoda ođvo-< jena je znatna svota za 'dobrolvorne svr-

he. Sutra u nedjelju priredjuje Marijan. pređstavu lu. Lapovu. Lckalna plovidba Zemun—Paučevo. Od danas, subota 26. januara otvara se lokalna piovidba izmedju Zemuna i Pančeva po jesenjem plovidtenom redu.

skoga rata vojuom konvencijom Francuskoj i Engleskoj, pa je na osnovu te konvencije maja iste godine poslala 15.000 ljudi na krimsko bojište. Sar* dinski ministar spolanih poslova, čuiveni grof C a v o u r učinio je ovo u uamjeri, da zaduži Francusku i Englesku i da ili zadobije za talijanske narodne zahtjeve, pa je u tome i uspio. Na pariskom kongresu (završenlm 50. marta 1856. godine pariskim mirom) pojavila s& Sardinija uporedo sa velikim silama, a jula 1858. godine uspio je Cavour već zaključiti u francuskoj banji Plombieresu savez sa Napoleonora III, kojim se ovaj posljednji ohavezao, da će Sardiniji vojuički pomagati pri osvajanju istočnog dijeia sjeverne Italije (Lombardije i Venecije) i pri ujedinjenju Italije, izuzimajući pri tome papinu državu, za čia se dalji opscanak Napoieon III energićno zalagao. ■Savez je učvršćen vjeridbom princa ^Jercme-a Napoleona (brata od strica Narioleoiia III, sina vvestfalskog kralja 'Jcrome-a, brata Napoleona I) sa ćerkom sardinskog kraJja Victora Emanuela, princezom Marijom Klotildom. fVjenčanje je obavljeno januara 1859. godine, a maja 1859. godine već je izblo rat.

Traže se Drušlvo Crvenoga Krsta U c. i k'. V. G. G./S. poziva radi primanja novaca niže imenovana lica ako su u Beogiadu da se jave lično sa legitimaoijom (prijavnom listom) inače da pošlju tačnu ađresv i označe najbližu poštu koja prima novac uputnieom. I Zastupniku blagajnika Drušlva Crvenoga Krsta u c. i k. V. G. G./S. gospodinu dr. Marku T. Leku, prof., Beograđ, Dobračina ul. 16, svakog radnog dana od 2—4 sata pofelije podue sa pozivom na broj koji se pred svakim imenom palazi: A. Broj 6G67 Antonović Zorka, Bugarčića 4; 6660 Avramović Veza, Prinra Kvgenija 20; B. , Broj 5667 Bajić Vidosava, Kosniajska 34; 5719 Balšić Stevan, svešt., sjenički; 5633 Beianović Mica, Staro Crkvena 49; 5671 Belldć Jovanka, Močvama 10; 5670 Belčević Badojka, Skender Begova ui. 21; C. , Broj 5644 Calio Ljubica, Trgovačka 10; 5699 Camandra Daiinka, Badenička 9; D. i Gj. Broj 5690 Demajo Rakila, Priuca Evgenija 13; 5627 Denedić Zorka, Dubljan. ska 159; 6625 Despotović Natalija, Dubljanska 26; 5685 Dimić Peis/đa, Skender bego\ r a 18; 5695 Dimitrijević Tinka, sHipanj broj kuće 148; 5676 Dmiitnjcvić Auka, Gornja Palhula 10; 5679 Gjaković Sofija, Kriva ul. 15; 5696 Gjorgjević Anka, Cukaiica, Zadmgarska uk 87; 67Q7 Gjorgiević Hristina, Sumatovačka 42; G. Broj 6674 Groz'danović Viktorija, Vidma 9; -c H. ) Broj 5659 llauzer Kataiiin \ l:uletina 16; I. Broj 5646 Ignjalović Ljubica, liadenička 23; 5654 Ilić Zivana, Orlovska 27) 5656 Jelović Stana, Mutap-ova 29; J. . Broj 5716 Jevdjcvić Vukola, svešt Gnjelaski, Prijepolje; 5632'Jovanoyić Spaeenija, Visokog Stevana 30; K. Broj 5711 .ilvaramatijcvić Petai;, svešh Nova Varoš; 5661 Karijo Neti, Absokog Stevana 8; 5658 Knol Berfa, Hadži Miletina 16; 5630 Kosanović Mara, Kruše'dolBlca 4; 5642 Kraljević Mileva, Vinograd-. ska 14; 5689 Krstić Katarina, Avramova ul. 7; L. i Lj. Broj 6647 Lazić Smilja, Uituijska 16; 6663 Levi Ritka, Visokog Stevana 8; 5709 Lisičić Siima, svešt otilovski, Prijepolje; 5715 Ljuić Jevrem, svešt. Vciiko-Župski; 6721 Ljuštanović Damjan, gvešt tolačkij . * r , , m . * 5655 Maksimović Hr s ina, Topffdersko Brdo; 5714 Marić Vasilije, avešt. seljanski; 5697 Matić Milosav, Molerova 77; 5708 Mdutinović Miliea J., Stojnik, srez kosmajstd; 5652 Milošević Mica, Orlovska 33; 5698 Momaković Brsiljka, Gjurgievo Bi'do I. br. 19 j N. Broj 5666 Nastas;'j;vić Vi'đosava, Sljij carska 5; 6720 N nadić R’isla, sveši. kam-toogorski, Maleševo; 5712 Nikačcvkć l etar ,sv št. Bistrica; 6638 Nikolić Mileniia, Majdanska 13; 5634 Nikolić Malica, Rad,-nička 37; 5686 Nikolić Stojark.i Dubljanska 8; , 0 . Broj 5701 OL Roksunda, Budimska ul. 8; i -J-rP. Broj 5672 P Vć Katarina, Vidina 6; 667S P-nč Sofija, Moćvama 2; 6628 Pcrović Ružica, Dubljanska 10; 5677 Petaković Hristlna 23; 5704 Petković Milojka, Platnarska9; 5631 Petrović Olga, Zlatiborska 66; 5639 Petrović Draga, Kralja AJeksandra 112; 5673 Petrović Magdalena, Vidina 11; 5635 Popović Danica, Spojna 12; 5643 Popović Katarina, Laudanova 41; 5718 Popović Milutin, svešt., Svodol Sjenički; 5713 Purić Ilija, svešt, Rad.jevac; 5645 Radenković Ljubica, Visoki Dečani 13; 5683 Radišević Kosara, "Dečanska uf. 4; 5637 Radojkovlć Milenija, MajIdanska 9; 5640 Radojčić Jovan, Knjegh nj© Ljubice 60; 5702 Rađosavljević Miodrag, Budimska 8; 5624 Ristić Paulina, Dubljanska ul. 18; 6662 Rbmana Ilerija, Princa. Evgenija 18; 5688 Rubcn Ito-a, Jevrejska 10; , S. i S. Broj 6664 Simić Hrislina, Saborna fl.40; 6641 Sotirović Saveta, Dušanova 81; 5659 Stanković Jelena, Sumatovačka 64; 5684 Sfajčević Agnica, Proto Mateje 44; 5668 Slanković Alek.sa, Jcvrejska 12; 5681 Stebmović Janko, Vidina 17; 6629 Stefanović Sofija, Krušedolska 4; 5705 Stefanonć Zorka, Miletićeva 2; 6649 Stojanović Ljubica, Dubljanska 16; 6693 Stojanović Vukosava, Preševska 1; 6630 Stoi'inović Zivka, Pop Lukina 7; 6654 Stojičević Stevan, Bačvanska 16; 6626 Salić Hrisb'na, Dubljasska 39; 6669 Srođić Zorin, Skonderbeaova: T8:

T.

Broj 5687 Tanasković Vukosava, OPruEanska 25; 5694 Tanazević Jelena, Kamonovića vinograd br. lj 6682 Topalović Kosara, Resavska 90 j • V. Broj 5648 Vajta Felikas, Dubijanska 84; 5665 Vasić Milcva, Saboma 104; 6692 Vasiljević Ljubica, Mla.išumina 5; 6675 Vebčković Vaska, Niška 26; 6651 Veljković Dostana, Miloševska 19; 5691 Vidabović Katarina, Mladšumina ui. 19; 6706 Vil'đović Aguija (Jaga), Mitetićev r a 8; 5717 Vukojčić Todor, svešt crljeničkij Z. i Z. Broj 5666 Zekavić An'dra, Janićijeva 6; 5700 Zikić Natalija, Mlctačka 6; 6703 Zivković Draga, Bu'dimska 35; II. Potpredsjedniku odgora Crven. Krsta g. Bog'danu Jakšiću u Kruševcu. Broj 30 Ljubica Bore Popaviia, sr. načelnika; 73 Mibca udova Dimitr.ja Stamenkoviča, biv. nai-ednilca iz Kmševca; 235 Anka Obrenović, učit iz Donjeg Vrčina; 241 Porodica Borivoja Veljića, vojnog čin.; 296 Tijana udova Josifa Busin; 327 Hbomir Gjorgjević, železn. iz Beograda; 329 Ivko Zupanjac, kočničar iz Lapova; 376 Dimitrije Milenkov.ć, šuCmar iz Vmjaca; 391 PorodicaNikoleNikobća, vojn. čin.; 412 Leposava B. Veljković; 450 Sreteu Veljković, čeikar; 511 Milan Grujić, učit. iz Milentije; 618 Polodica Hakela Izrailjevskog, masera iz Vmjaca; 519 Poro'dica Arsenija V. Jovanovića, art. poručnuka; 549 Porodica Jiv sifa Nagje, pporučn. iz Trstenika; 557 PoiOdica Spire Kostića, vojn. čan.; 678 Neraiidža sestra Petra Ste.anovića; 581 Milan Ignjatović, žel. prakt. iz Resnika; 587 Porodica Dragoljuba Ilića, čin. \xijn. min.j 642 Zivana udova Koste Stefanorića; 648 Milosav Janković, učit. iz Bače; 655 Proka Gjorgjević, kočničar iz Bcograda; 672 Mileva Jovana Mibajče; 655 Proka Gjorgjević, kočničar Iz Bcograda; 672 Mileva Jovatia Mihajlovića učitelja iz Rače; 682 Dara kći Jovana Stojanovića, pošt. čin. iz Borskog Ru'dnikn; 712 Danica J. llić, učit; 812 Milosav C'ekić, čin, mcsno kontro’.e; 829 Svetislav Vujić, kočničar iz Beograida; 831 Katarina Perić, učiteljica; 894 M.leva Damnjanović, učit.; 859 Vladimir Gajtović, žel. čin. iz Obrenovca; 906 Majka Velimira Novakov.ća, skrctničara iz'Valjeva; 917 Dragutin Marković, lirnar; 918 Vasa Stošić, pekar; 919 Stevana majka Ljube M.trovića, obućara; 920 žena Raška Nikolića, bravara; 944 Dana Milafia Stankovića, obućara; 985 Dušan Dučić, ppralct. sr. blagajne; 993 Zagorka M. Jovanović, čin. Hpiave Fondova; 1022 Dimilrije Tančič, blagajn. iz Zaječara; 1032 Ljubica Zivkovića, uč. iz Stalaća; 1073 Divtra udova Miiadina Smiljanića iz Lapova; T077 Milija Mibajla Tripkovića, šloser; 1084 Živka Milona Tomića, šnajdara; 1085 Kalarina M.loša Dimitiijevića, opančara; 1086 Andjelija Dragoljuba Miloševića, opanćara; 1087 Lerina Živojina Kezića, kovača; 1088 Julka Miloša Peirovića. šnaj'deia; 1689 Vojislav Jovanović, kolar; Tfclo Jeg'da Miiana Matića Stcvančevića, iz Loziiaca; 1140 Angelina Gjorgjević, učit., iz Guberevca; 1210 Andreja Baptista, posluž. žel. direkcije; 1215 Matija Blašković, nadz. iz Niša; 1233 Viktor Gukić, ložač; 1234 Gjorgje Dabić, skretn.; 1282 Radoinir Jovanović, mašinovodja iz. Skoplja; 1310 Miletić Mihajlo, nadz. pruge iz Braljine; 1320 Porodica Diinitrija MihajIovića, svešt. Iz Zakute; 1231 Atanasko Mladenović, nadz. pruge iz Djunisa; 1336 Rajko Pivljaković, pisar iz SkopIja; 1345 Živko Radenković, desetar iz Vitkova; 1349 Vladislav Radović, nadz. pruge; 1394 Dragutin Cakić, učit. iz Majđeva; Nadežda Cakić, učit. iz Majdeva; 1488 Milica udova Miiana Ristića; 1571 Aleksandar Gjorgjević, sres. čin.; 1601 Jovanka Petković; 1621 Katarina Tomić, trg.; 1653 Aleksandar Ćirković iz Brusa; 1693 Kosara udova Zivojina Popovića, svešt. iz Aleksinca; ] 1737 Dušanka Vitas, učit. iz Paraćina; j 1759 Aleksanđar Danojlović, učit.; 4 *765 Draga uđova Milorada Stojanovića, biv. učit. iz Ribare; 1905 Darinka Hutlješić, učit iz Kainenica; 2061 Bogoljub Aćimovič, žel. čin. iz Ćićevca; 2071 Aleksandar Bugarski, mašinovodja; 2086 Kosta Damnjanović, žel. čin. Iz Aieksinca; 2141 Jelisaveta, Dragoltuba Marjauovića, svešt. iz Selanca okr. Podrinski; Draga Milosava Milanovića, kapet. iz Ribarske Banje; 2241 Gjoka Todorović, učit.; 2267 Marko Jovanović; 2268 Sima Babić, zidar: 2373 Darinka Savić; i 2393 Milka M. Ristića iz Lešnice. III. Miši Nikoliću, nače!. žel. direkcije, Kralj Milutina ulica br. 36 u Bcogradu. Marija žena Joksimovića Antonija, kočničara; i g-djica Staniševska LJubica, zvan. direkcijc. (Svršiće se.)

Narodna privreda Pribor za gajenje svilenih buba (Svršetak), Krevete u sobi treba namjestiti tako, da im s& može prići sa svih strana. Pri tom valja paziti, da najniža lesa bude 50 an Iznad patosa, a najviša da bude 50 cm ispod tavanice. jer su 7.a bube naizdraviii nalniži I najviši slo-

ievl vazduha, prvi što je u sobi hladnijl, a drugi što je obratno toplijf. Kad se bube Izvedu, treba lli prenijeti na novu i čistu artiju 1 ovu razmjestiti po lesama. Da nebi mravi nailazili na bube, treba nogare namjestitl u pojače zemljane ili limene sudove napunjene vodom, ili oko njih posuti pepela ili pljeve. Ako se zna injesto odakle izlaze mravi, onda se oni mogu pokupiti krpom i to na ovaj način: Krpu treba posuti sitnim šečerom i metnuti je na mjesto gdje jzlaze mravi, pa će ih sc na krpi skupiti veliki broj. Ubijaju se lako, kad se krpa unioći u vrelu vodu. Da se ne bi miševi peli na krevete I uanosili bubama štete, treba na donji dio nogara prikovati lim u obliku lijevka, pri čenm paziti, da se lijevak širom stranotn okrene na niže. Na podu istog kreveta valja namjestiti kakav poveći sud s vodom, da bi soba bila primjerno vlažna, jer je do izvjesnog stepena potrebna bubama i vlaga. Vodu valja mijenjati svakog dana što čcšće, da bude svježa. Poslije trećeg prevlačenja nije potrebno, da sobni vazduh bude vlažan, jer prirodno Isparavanje samih buba nadoknađjuje vlagu u dovoljnoj mjeri, a vazduli prczasićen vlagom, mogao bi Im šta više škoditi. Za to služe tako zvani vlagomjeri, no za našu potrebu biće sa svim dovoljno, ako se poslužimo kakvom kesicom, koja je napunjcna sa kuhinjskom solju. Kesicu valja objesiti u sobi 1 paziti na nju: ako je vlažna koliko treba, a naprotiv, ako jo kesa suva ili sa nje padaju kapIje, onda u prvom slučaju ima vodene pare vrlo malo, a u drugom vrlo mnogo. Ko ima u sobi dva termometra, onđa i pomoću njih može da sazna ste* peai vlage u sobi za gajenje buba. Jednom termometru valja đa obloži ku« gijicu viažnoin krpicom. Na tom termometru poslije 5—10 minuta spustiće se živa za nekoliko stepeni. Ako se prema termomctru čija kugljica nije obložena vlažnom krpicom spusti živa za 1.25 do 3.5 stepeni Celsijevih, vazduh je u sebi vlažan, ako za 4.75 do 7 stepeni, onda je umjereno vlažan, a ako više. od 7 stepeni, onda je suv. 3. Izbušena artijaidr. Za vrijeme gajenja nije dobro, da se bube prenosc rukom s jednog mjesta na drugo, jer se one u tom slučaju i pored najbolje pažnje mogu da nagnjiječe, a pošto su vrlo nježne, boluju često I od najrnanjeg pritiska. Zato se prenošenje buba s jednog mjesta na drugo prilikom hranjenja i t. d. vrši najobičnije pomoću izbušene artije. Ovakove artije ima s malim, osrednjim I povećim rupaina, kako bi kroz ove mogle prolazit! male, osreduje i vdike bube. Na bube se metne tabak ove artlje, a na artiju iskrižano lišće. Bube kroz rupe prijeđju na svježe lišće i onda se s tabakom prenesu na čisto mjesto, a postelja, na kojoj su bile, očisti. Umjesto artije upotrebljava se mreža od žica ill kanapa. Od letava valja podesiti, okvir širine 1 dužine lese, ili 1 kraći, i preko ove razapeti žicu ili kanap uzduž i poprijeko, tako da budu pođesni otvori, kroz koje bi se bube mogle Iako da provlače. Za ovu potrebu uz krevete služi tako zvana „rezervna lesa“, na kojoj Je ukovano poredje vrbovo pruće, 01 su umjesto ovoga upotrijebljene letvice. Lesa se namješta iznad buba, pa se na nju metne lišća. Bube ubrzo prelaze na lišće. Malo je poteže na ovaj način prenašati vrio male bube, t. J. kad su u prvorn uzrastu. Da bl takve bube mogle dobiti čisto mjesto, i da bi se jedijovremeno i razredjivale, ne treba Is prenositi, već podesnlm hranjenjem natjerati da same prelaze na čisto mjsto i time se razredjuju. To se radi ovako Kad se bube izvedu. pe treba Ui s listom stavljati na tabak u krug, već u vldu pantljike široke 3—4 cm, a dugačke 1 m I to pri kraju tabaka. Zatiin stavljati iskrižano iišće ispred buba u vidu pantljike iste širine, pa će one same otići na svježe lišće I ostaviti nečisto injesto. Naročito mjesto očistiti, metuti lišća, i onda će se većl broj buba vratiti ualrag. Produžiti zatim Iiranjenje na taj način, dok se pantIjikama od buba I lišća ne napuni cijeli tabak i kađ se to postigne, naićiće prva mjena, prvo presvlačenje. Od druge mjene valja upotrijebltl izbušenu artiju, mrežu ili šta bude imalo pri ruci. Počevši od dana, kad bube prijedju drugu menu, treba ih češće prenositl s mjesta na komc su bile, na čisto mjesto. Kao pravilo u tome važi: da ih od druge do četvrte mjene treba prenositi svakog a najmanje drugog dana, a od četvrte mjene do zavijanja redovno svakog dana. Tom prilikom valja paziti. da se bube na gorn]im lesama promjenjuju s bubama na donjim lesama, da bi im se tako izjednačio porast, jer se bube na gomjim lesama razvijaju brže, jer je tu toplije. boja za bojadisanje Stofova, bojadiSe savrSeno. Svaka domadca neka Je upotrcbljava u vlastitom intereau. U avima ae bojama proizvođl koJ flrme: Her czegGćza.BudapestV., BšlvSnyut. 16 1088

Poslijednje brzojavne vijesti GROF CZERNIN O NJEMACKOJ. Kb. Beč, 25. januara. Grof C z e r n i n držao je danas u odboru austrijske delegacije novi govor, u kojem je izjavio, da kod množine interesantnih poticaja ne može zaći u detalje. Delegatu Daszczynskom oagovara ministar, da se sa generalom Hoffmannom o njegovom istupu nije dogovorio. On protiv toga ne može ni polemizirati. Govor je generala Hofxmanna uzvitlao buru u čaši za vodu. On se cijelom uzrujanju zbog tog govora od srca nasmijao. O daljim izjaHama dclegata može se izraziti samo sa'zadovoljstvom. U sadanjem socijal-' demokratskom stajalištu vidi znatno poboljšanje. Ako gospoda te stranke f dalje ua svrsishodni način istupe za časni mir, onda bi to bilo za pozdraviti: Šta se tiče unutarnjih odnosa Njemačke, to govornik o tom otklanja svaku diskusiju. Gospoda uvijek za* boravljaju, da njemačko carstvo ne postoji samo na evropskom kontinentu, nego da njemu pripadaju i velike kolonije, čiji povratak Njemačka imade pravo zahtijevatL Kolonije pripadaju posjedu njemačke države. Jasno je stoga, da Njemačka mora smatrati zaposjednute oblasti zalozima, koje ne će da đa iz ruku dok nema garancija za povratak njenih kolonija. Njemačka je naime u drugom položaju nego li mi. » DR. K0HLMANN O PREGOVORiMA U BREST-LITOVSKU. Kb. Berliu, 25. januara. U glavnom odboru „Reichstaga" cfržao je državni tajnik dr. pl. K ti h fmajjn velik govor, u kojem je potanko razložio istoriju pregovora u BrestLitovsku. On je označio tvrdnju, kad da su spoljni uticaji izazvali promjenu u držanju njemačke delegacije posiije 25. decembra, izmišljotkiom. Dr. pET Kiihlmann razložio je, da se držanje ruske delegacije poslije dolaska Troc-‘ koga u Brest-Litovsk prema ranijem vanređno izmijenito. Dok su ranije ruski delegati i privatno stajali sa Ni« jemcima u najprijateljskijem saobra? ćaju, sada se hermetski zatvaraiu. Pregovori sada miruju, ali će se buduće nedjelje nastaviti. Kfihlmann je na to upozorio na poteškoće kod pregovora zbog procesa raspadanja, koii se Izvršuje u Rusiji. Sa Finskom imaizgleda, daćesemir uskoro zaključiti. Isto tako p r o r o k u j e d r. K u h 1 m a n n p ovoljan svršetak pregovora i sa Ukrajinom. Difereneije ruske dekgacTj: protc/.u se u glavnom na pitanje o izvršenju sa moodredjenja naroda u zaposjednutoj oblasti. Chi ta pitauja ipak ne smatra za pajo'dlvčnija, pa se nada, c i se pregovori zbog toga ne će osujetiti. Poslije toga apelira Kiiblmann na štampu i izvješćuje o zastupanju vrhovne vojne uprave bjd pregovora. Bilo bi potpuno nemoguće, 'đa se vode pregovori, a da kod njih ne bi bila po svo,lm opunomoćenicima zastirpana i vrhovna vojna uprava. Potrebna je neprestana i uska veza sa povjerenioima vrhovne vojne uprave. O generalu Hoffmannu govori Kuhlmann s pohvalom, pa toplo preporuča, da se na postojećim odredjenjima nišla ne promijeni. On i 'državni kancelar nemaju druge želje i težnje o'd te, da njemačkom narodu što je moguće prije donesu niir. Zaključenje mira sa Ukrajinom izbaciti će na površinu i iumunjski problem. Kad bc zaključi mir sa Ukrajinoin, drži Kiihlmann, da se ni Rumunjska ne će moći više opirati mirovnim nastojanjima. Govoniik prelazi zatim na odnos Njemačke prema Austro-Ugarskoj i veli: Naš odnos prema 'dunavskoj Monarhiji je osnovni temeli cijele naše diplomacije.

Iz mode je izašla ona đama, koja još uvlfck ne upotrebljava Diana Alabaster puder. i crćme, da bude lijepa. Mala doza ili lončić K 2.— velika K ♦.Posvuda se može dobitl. Olavno prodavallštc: „Dlana" Handels A. <1 Budapest V.

NAdor ufca 6.