Beogradske novine

Strana 2.

Subofa

BEOGRADSKE NOVINl

4. maja 1918.

Bro| 119.

Uspjesi podmorničkog rata. Vrijednost američke pomoći. — Engleska u škripcu. Kb. Beriiti. 3. niaja. W o I f f o v u r e d javlja: U Engles'koj se postepeno dolaizi do uvjerejija. d'a se borba protiv našili podmornica može produžiti sarao po cijenu eaglesike trgovraske flote i na račun engleskoK niorskog ugleđa i položaja njcjic svjetske raoći, a brcvdarski krugovi, Jcojc njena propast neposredno zagrožaivta, osluškuju podozrivo i zabrinuto na glasove veselog nasljednika, koii dolaze iz Amerike. Američki tajnik raorjvarice, Daniel, traži. kako ,,Lloyds“ od 4. aprila javlja, najodlučnije što je nioguće stvarniju i bržu nabavku brodova; on je izjavio. da Amertka potrebuie brodove za svoju cijelu trgovinsku mornaricu, koja će poslije rata služiti •— ameriekoj trgovini pod ameTfčkom zastavom. 0 ovome piše ,,LIoyds“: Ta se- izjava Danielsu vjerovatno sa s\ iin sluČajno izmakte, aii je ipak važna, a da se o njoj ne bi trebialo voditi računa. Jedna od posljedioa rata biče, da će položaj Engleske ikao brodSke sile biti jako ugrožen. Tu istu brigu iskazujo i „Mancliester Guardian" od 21. marta: Nada u Sje'dinjene Države več je i s pogledom na iprilike poslije rata pogrješna; jer će tada arnerički brodovi doći u azbiLimt utakmicu sa ettgleskim. Vladavina na moru nalazi se poglavito u jairoj ti-go>inskoj floti i E n g 1 e s k a u t e ž n j i zia pobjedom ne smi.ie tu p>rev I a s t ž r t v o v a t i. Razne brzojavne vijesti. Odiikovanfe Petra Roseggera. Kb. BeČ, 3. tnaja. Njegovo Veličanstvo je podijelilo Veitki krst reda Franje Josipa književnikti Petm Roseggeru.

Najnovije vijesti širom svijeta. Njemačko-švajcarski privrednj sporazum. „Vossisehe Zeitung" iinjajn izvješraj iz Berna od 2. o. mj., da njejriačko-švajcarski privredni pregovori nisu joŠ okončani, ali jc njemačko izaslanstvo pristalo, da se dosadanje ugovorno stanje prodttži do i>o!ovine maja. Irska opczlcija u Americi. Vodja irske opozicijc molio je za audijeiiciju kod Wilsotta i Lanslnga sa »amjei'oiH, ĆU Lm izložl razloge irske opozicije protiv engleskog vojnog zaIrorta. Irkinja Sofija Kentsington htjela je u San Francisku održati predavanja i sk-upovc, no policlja ju je u tom sprijtčila. Sveštenik Short, koji je bio odtredjen za predsjednrka prvog namjeravanog skupa. uinaipšeti je. Zagonetna ubijstva pred američkini sudotn, „Vossische Zeitung" javlja Jz Berna: Prilikom ziavjerenlČkog procesa u S'an Francisku, protiv 31 Nijemca zbog sunmje, da su na obalama iTihog okeana pokušali, da organizuju revoiuciju u Inđiji, deisio se ovaj prizor: Gtavni optuženik bio je indjanin Ranchandra, poznat od iprije kao izdavač lista „Hindostan Oeaddar" u San Fraucisku. U jednoj od posljednjili raspnava skočio je optuženik Hansefth, izvukao iz džepa revolver i skresao ga u svoga saoučesnika, Rančhandru, u sred dvo-

rane. Prije nego što su sudije mogle uopšte učiniti štogod, stupl napriied krvnik, pod čijim su nadizorom bili optuženici, i ubi jednim metkom ubojicu, koji je mirno stajao na jednom mjestu. Obadva ubijstva izazvala su u Sjedinjenim Državama senzaciju. Zagonetno je, kako je uha<pšenome Hanseithu rnoglo poći za rukom, da nabavi revolve>r i iz kakvili li je motiva on svoga saučesnika ubio. Još ie čudnovatije, zašto jedan državni činovnik ubija ubojicu, kad jc više imaio smisla. narediti aa ga izvedu iz dvorane. Svi su optužemci — izuzevši iednoga — posljednjeg dana osudjeni na duži zatvor. Ovaj ie proces veoma neprijatno došao onom dijelu američke javnosti, koji još ždravo osjeća. pošto se agitacija za tu revoluciju odnosi na doba prije ulaska Sjedinjenih Država u rat. Ucjeiijivanje Holandije. Po berlinskim vijestima od 2. o. mj. holandsko ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo.jda je engleski adiniralitet ix>novo proširio zaporni pojas na Nordne, i to na visini Udsire, po;prečko preko sjevernog mora flreina orknaysklm ostrvima. Time je Holandiji dozvoljeni plovklbeni put izmedju Bukkefjorda i Selbjonfjorda znatno osujećen ill je ix>stao škoro sa svim neupotrebljiv. Bugarski prijestoionasijednik. Iz Berlina se 2. o. mj. javlja, dia je onuda proputovao za njemački glavni stan bugarski priiestolonasljednik. Portugalska protiv špijunaže. Po izvještaju „Tempsa" od 2. o. ini. iz Liisabona, zvanični je list obnarodbvao dekiret, prema konie je izliaz iz Portugalske dolzivoljcn samo ma osam mjesta, koja čuva časnička stražiai. Ovom se mjerom hoće da spriječi špijimaža stranaca, koji u Španiji žive, Eksplozlja jedne mine. U Bridlingtonu (Yoksliiru) je, po vijestima iz Amsterdama od 2. o. mj., eksplodirala na obiali užaisnom silinom jedna doplovjela mina. Potresse osjetio u cijelom gradu. Kuće na obali su jako oštećene. Na stotinania kuća prsli su jKrozori. Lica nisu nigdje ozbilino povrijedjena. Nedjelja cara i kralja Karla u Beogradu. Vrtna zabava. Opšte interesovanje posljednjili dana posvećeno je toj vrtnoj zabavi, koja će biti sutra poslije podine i uiveče. PriredjivaČi su se pobrinuli za sve, da ta zabava bude krunisana punim uspjehom, Opširan program donijeli snio več u našem jučeražnjem broju, te taiko nain danas preostaie samo žeija, da vrijeme bude toliko uvidjavno te dia ne đovede u pitanje održavanje te zabave. U slučaju nepovoljnog vremena odložiće se ta zabava za četvrtak 9. inaja (katolički Spasovdan), o čeinu ćemo izvijestiti čitaoce u našem sutrašuiem broju. Ulaznice, izvadjene za poslije podne. važe i za uveče. Vrtni kabaret. U okviru proljetnje proslave automobilske pričuve vojne glavne ubernijc u Srbiji, hiće, kao što smo jeduom već javili, kabaretna predstava, za koju su pridobivene znatne snage umietnika i urnjetnica. Juče objavljeni program moguće da će Iskusiti još po gdjekoju dopunu.

Richard Wagnerovo veče. U ponedjeljak biće u pozorišnoj dvorani miesne etapne- menaže Richard Wagnerovo veče, koju će udesiti i izvesti c. i k. stožerni ođsjek vojne glavne gubemlie u Srbiji. Kao gost na ovom konccrtu prikazaće se publici g. Heinricli Piaciier, prvi junačni tenor bečke pučke opere. Ovo veče obećava đa će biti umjetnički dOgadjaj prvoga reda. Program je ovai: 1. Plredigra operi ,,Lobengrin“. 2. Ljubavna pjesina Siegmunde iz muzičke drame ,,Siegfried“. 3. Scene iz igre o proslavi osvećenja pozornice „Parsival". 5. a) Na tihom ognjištu u zimnic doba; b) Nagradna pjesma iz opere „Majstorski pjevači", pjevana od operskog pjevača Pachera. 6. Ulaz l>ogova u Walhallu iz muzičke drame „Rainsko zlato“. j Proijetnja proslava u c. I k. pričuvnoi boinicl ,,Brčko“. U okviru nedjelie cara i kralja Karla biče za bolesne časnike i momčad c. i k. pričuvne bolnice ,,Đrčko“ u Beogradu u slučaju povoljnog vremena 9. maja, inače ,prvog lijepog dana poslije podne od 3 do 6 sati proljetnja proslava u bolničkom vrtu na kraju Studeničke ulice. Na ovu proslavu pozivaju se svi službenici (gažiste) sa članovima niiliovih porodica. Pažnja. Naročito se upozorava publika, da se za jestiva i pića na vrtnoj zabavi imaju platiti saino dotične utvrdjene cijene. Sva ona lica, koja žele da u korist ovog blagotvornog preduzeća dobrovoljno nešto prilože, umoljavaju se, da to učine pri ulazu na blagajni.

Grad i okolica Dnevni kaleudar O a n a s jc subota 4. maja, po staroin 21. aprila. — Rimokatolic!: Florijan; pravoslavni: Januarije i družina. Casnička i činovnitka kasina olvorcna jc pofam od 15. tebruara do 11 satl u noćl. C. Ik. vojnlčki dom: Citaonica, soba za pisnnje i igranjc, kantina. Otvorcno od 7 sati izjutra do 9 sati uvcče, Siobodan pristup svakoine vojniku. Kinematograti: Vojni k!nouKraij3 Milana ullci br. 56 (Koloseum): U 4 sat.i posltje podiie opšta predstava; u 6 satl poslljc podne predstava za vojnlke; u 8 30 satl iivefe prcdstava za časnikc uz pratnju garnizonske muzike. — C. i kr. gradjanski kino na Terazijama br. 27 (Patis): U 5 safi poslije podne i u 8 sati uvefe opšte prcdstavc. (Posljednja uz pratnju vojne muzike 409. etapnog bataltjunn. Beogradski orfeum (u zimskoin pozoribiu, i>rljc Boulevard): Pofctak prcdstave u 8 sati uvcče. Blbliotcka za pozajmicu (Balkanska ulica br. i, Hottl Moskva). Otvorena od 10—I sat prlje f'Od 3—7 sati poslije poduc. Noćna sliižba u ijckarnama: Od 28. aprlia do uključivo 4. maja vržlće noćnu službu u Bcogradu ove ijckarne (apoteke) Dr. P a n t ć, Saborna ul. br. 77; D e! 1 n i Knez Milujlova ul. br. 1; Nikolić, Bl toljska ul. br. 2; P r o 11 6 , Kralj Milanova ulica br. 87, Saobraćaj ha ratnom mostu izmedju Beograda i Zemuna obuctavljcn

tc oekani, istom onom ijubavi, koiom čeznuh za tobom od djetimstva moga. Onda neznaii taj plamcn, alt danaa jc on dobio druga krila, drago Titho i božauski smisao. Nenia te daljine, koji bi Jias rastaviti mogla. nema tc sile, koja bi mene od tebe odijeliti mogla. U .vlažnim rovovima, u časovima oskudijevanja. u trenucima bure i od’inora. ja sam uz tebe, ia te giedam i dijelim tvoje breme i tvoj teret....“ Njezin ga je pogied škahijao po obrazu, po očima i po licu. U srcu mu je bilo tako toplo i voijko, ikao onda. kad rnu jc majka' delovima brisaJa suce sa rasplakaiiili obraza ... On je pružio ruku od sebe. da ddhvati tu uiilu glavicu, da je dršćućim prstima pomiluje, kadno li ga probudi jedan udarac u ruku, osjetivši zatim tuou bol i naglu smalaksalost. I rgnuvši se iz lijepog sna razgrijaiic mašte, oko njeg ie bjeišoila uova bitka. Osmerost'ruki rekkm sibirskiii strijelaca vaijali se u tuči taneta, prolonii grauata i šrapnela k firvatskim položajima. Tutanj topova nadoininja.vala je oštra inuz&a pušaka. a sve ib je spajalo u neku divlju harmoniju klepetanje strojnih pušaka, dočim je smrt poput nevidljive balerine poskakivala kroz redove uanojenili Ijudl. spobirajući obilan plod ratne strasti. Oni su išli naprijed u gustim redovima. a put im je bilježilo nmoštvo Iješina, gomile trzajućili se tjelesa, plač i vika nemoćnih ranjenika. On nije znao tsnrva li, ili je na javl. zakiopi oči j opet ili ptvori, a ono opct T>red njim stojl istq lice. fste očf. Istl feraz. to nije sfui. to je java!“ prosfapfa više fcao »za se. v • -

je svakog dana od 7—8'30 sati ptlje pođne ' od 12.30—2 sata posltje podne. Riinokatoiička službu Božja. Nedjelja, 5. maja 1918.: 1. U konaku: a) U 8 sati u jutro služba Božja za vojništvo (magjarska propovijed i sv. misa); b) U 10 sati prije podlne taiijanska propovijed i sv. misa za t&lijanske zarobijotiike. — II. U župnoi crkvi. (Posianička ulica): a) U 8 sati u jutro sv. misa za Škofeku đjecu; b) U 10 sa>ti prije podne hrvatsko-srpska propovijed i velika sv. misa; c) U 6 satt poslije podne majska pobožnost.

U mjesecu maju svaki dan u6satiposlije podne obdrŽava se u župnoj crkvi majska pobožnost. Svake subote prije večernje držlse njemačka propovljed. Pravoslavno bogosluženje u beogradskira crkvama u toku velike nedjelje 1 na dane vaskrsenja Hristovog. Pravoslavno bogosluženje u toku nastupaJuće vcilike nedjelie a i na sam dan Vaskrsenja Hristovog obaviće se ovim redom i u ovo vrijeme: Na veliku subotu: Jutrenie sa pjevanjem statija i obnošenjem plaštanice oko crkvc u 5 sati izjhtra. Liturgija sv. Vasilija Velikog u 9 sati prlie podne; Na I. dan Vaskrsenja u nedjelju: jutrcnje sa Iitijom oko crkve u 5 sati izjutra; liturgija odmaJi u nastavku za jutrenjem u 7 i pol satl iziutra. Poslije podne večernja u 4 safa. Na II. i III. dan Vaskrsa: jutrenje u 7 sati izjutra; liturgija u 9 sati. i Poslije podue večemja u 4 sata. Veliki petak. Juče je u svhna pravoslavniin crkvama na najsvečaniji način iznošena plaštanica. Svaka plaštanica bila je vrlo lijepo okićena. Gradjanstvo je dugo u noć išlo od crkve do crkve cjelivajući piaštanicu. U Topčiđeru ie bilo puno svijeta, tramvaji su radili dugo uveče, jer su pravosiavni hrišćani iš!i da obidju i topčidersku crkvu. Uskršuje ^dobrotvorne predstave. Prvi dan poslije podne i drugi dan uveče daje se ,,I v k o v a S 1 a v a“, koju je, po popularnoj pripovjetci Stevana S r e m c a, udesio za pozornicu g. I. Stanojević. Taj narodni komad iz niškog života nailazio je uviiek kod publike na najbolji prijem. Podjela jc ovoga puta izvršena s najboljim snagama. Kalču prikazuje g. I. Stanojevič, Sinuka g. R. Pavlović. a Kuriaka g. Dinulović. Ostale su role oviako podijeIjene: lvko — g. Todorović; njegova žena — gdja Pavlović; Neko — g. Belktć; Sike — gdja Stojanović; predsJednik — g. Gavrilović. I sve druge manje uloge su takodje u dobrim rukama. Korovi i sola izvode se u pratnji riaročitog ciganskog ctrkestra. Prv, : dan uveče, a drugi dan Usk’rsa posliie podne daje se Sudermannova ,,C a s t“, koja je kod publike hnala najijepšeg uspjeha. Podjela uloga je isla kao i ranijih predstava, sa prvacima beogradskog pozoriŠta. Dnevne predstave počinju tačno u 4 sata posliie pcdne, a večemje u 8 sati uveče. na što se svraća pažnja publike, budući da je na ulaznicama odredjen vsti sat. Ulaznice se dobivaju u knjižarama ,, r Jugo-Istok“ i ,,Nalpredak“, a pred predstavu i na dnevnoj blagajni u ,,Kasim“. Ćist prihod je. kao i raniiili predstava, namijenjen osiromašenoj inteligencij. i ratnoj sirotinjL IstorijskJ kafendar. Na današnjf dan 4. maja 1776. godine rodjen je u O 1 d e n b u rg u filozof Joharai Friedrich H e rbart. 1833. godine postavljen je za profesora na univerzitetu u Gčttingenu, gdje je umro 14. avgusta 1841. godine. Radio je naročito na polju psihologije i pedagogike. Prcdstave našega uma ubilježio je kao psihičke sile, koje je podvrgao egzaktnom matematičkom računu. — 4. maja 1814. god. stigao je Napoleon, koji je bio ab-

dlkovad 11. apriia. na ostrvo Eibu, koau su imi saveznici bili odredili kao boravištc. Sa sobom je poveo 400 odiabranili vojnika svoje garde, svogu ministra Coulaincourta i gemerale Dronota. Bertranda f Cambronu e-a. — 4. maja 1848. godine sastala se u Francuskoj po izvršenju tzv. februarske revolucije, o čijem smo početku i razvoju u svoje vrijeme opširno pisaii, francuska velikd narodna skupština (assemblee natkwial:e), koja je imala da izradi ustav za novoproglašenu republiku. Skupština bšla je izabrama na esnovu opšteg neposrednog prava glasa i sastavljena od 900 poslanika. Skupština je povjcrila izvršnu vlast odboru. sastavljenoni od 5 članova. U tom su odboru bill Francols Arago, Garnier-Pagčs, pjesnik Lamartine, LedruRoflin i Marie. Narodna skupština bila je po svom političkom sastavu mnogo konzervativnije raspoložena od •pariskog stanovništva, koje je dotle đavalo ton, pa je riješila, da se zatvore tako zvane narodne radionice. Kao što smo već ranije vidjeli, zbog toga je krajem juea došlo do strahovitog radničkog ustanka, koji je od 24. do 26. juna ugušen u krvi, poslije čega je sva izvršna vlast predata generalu C a v a i g n a c-u. Vjenčanfe. U ponedjeljak. 6. o. mj. u 10 sat! prlie podne vjenčaće se u ovdašnjoj rimo-katollčkoj župnoj arkvi (Posba:, nička ulica) gljica Darinka Krstić e v a, sestra činovnice našeg uredništva gdjice Jelene Krstićeve sa gosp. M e t o d i j e m N e c li v a t a I e m, Ćcstitamo! Traži se porodica- Porodica intenriranog gradjaninaf Dušana N i k o 1 i ć a iz Beograda potrebno je, da se javi sudskom odjelenju opštine grada Beograda radi izr vjesnog hitnog i važnog saopštenja. 7. ratnl zajatn. Poslije zaključnog upisa na bojištu za 7. sratni zajam ispostavilo se, da je sama pričuvna bolnica ,,Brčko“ u Beogradu upisala preko pola milijuna kruna. I prilikom upisa za 6. ratni zajam upisala je ta bolnica preko pola inilP juna kruna. Meso o Uskršnjira praznicima. Damas će se izdavati meso grafdjunstvu za ličnu upotrebu za Uskršns© praznike. Meso će se s obzirom na veLiki sutrašnji pravoslavni praznik izdavati preko količine odrtxijene kuponn ma za mešo i to: Svaka porodica do 4 člana može danas dobiti najviše do 1 kiiograma mesa od člana, a veće porodice ođ 4 članova mogu dobiti najviše đo 6 kilograma mesa. Prilikom uzimanja mesa opet je potrebno ponijeti i kupone za meso. Loptaćka utakraica. Loptačka utakmica. koja će se održati u nedjelju 5. ov. m. u Košutnjaku, počeće, u pola 5 sati poslije podnej a ne u pola 4, kao Što smo javili m prošlom broju. Glavni zgoditak razredne lutrije od 400.000 kruna u Zagrebu. Kod Banke Kronfeld d. d. u Za* grebu, Preradovićeva ulica br. 4, kupljena srećka br. 82.691 dobila je dne 5. o. mj. 400.000 K. U prošloj godini dobile su mušterije Banke Kronfeld d. d. u Zagrebu na srečku br. 42115 K 200.000, na br. 94493 K 100.000, ua br. 85068 K 600.000, te maio prije na srećku br. 29033 K 400.000, tako da je' u zadnje doba sa srećkama, kupljenirri) kod Banke Kronfeid d. d. dobiveno: J e d a n m i 11 j u n i 700.000 kruna.

Ona ga je razumjela. „Nepoznaš !i me“, ozva se njezin slatkj glas. On se milo nasmiješi, a dvije mckane ruke oviše mu se oko vrata. dok se nad njima veselo saniješilo zlaćano sunašce u jesenskom jutru ...

Kod pregledbe reče iiječnik: „Cudnovato! Ja sain već mislio, d'a će ga ubiti groznica, a gle on ie izvan sv&ke opasitosti". Na tu primjedbu sestra se i holesnik isamo srećno nasmiješiše. Drugog su oni imali liječnika! MHiovil Danko. Veseljak Steva. — Crtica. Steva je bio pred desetak godina vrio ugodno momče. Zn'ao se kretati u društvu, igrao je vješto, uđvarao smjelo, a kad je zapjevao tanko, glasovito u ono doba omiljelu: „škripi djeram, tko je na btmaru?" ujz pratnju tamburaša na igranci kod „biielog vola" za vrijeme piesnog odmora. djevojkama bi vrcale suze na oči. Mnoga i mnoga inajčica uzđahnuk je i šapnuia: — Aii, taj Štcva, to ie momaik! To bi bila partija za moju Jovanku! Pa i Jovauka bila je sva tevan sebc, kad bi ju Steva obuhvatio oko p«sa i zaigrao s njome kroz plesnu dvoranu. Sva zažarena, kao paiprika, slušala bi Stevina udvarania, kad joj fe govorto, da j« ijdpša od jutarnje rose, Koja se na latid cvUete Iskri, da mu je mfla, miliia Od bfjelog dana, da mu te draža od svjetla sunčanogia. Ona mu

je u ru’karna zadditala. kao jasika, kad ju je u zgodan čas privinuvši sasma k sebi poJjubio neopazice i rekiao: —• Slatkiai si Jovauko, sladja od uiajčinog dalia, koji se nad nevinim čedoni prosipa . . . Od časa bila je njegova. Svaka njezina misao bavila se samo s njim, čitav njezin djevojacki svijet bio je Steva. Mediutim je Steva udvarao na slični način liiepoj Sofiji, dražesnoj Nevenci, miloj Andjeliji i oštalim đjevojkama, teko da je na juriš osvojio sva srca djevojačka. Naravski, to se nije ostalim niomcima svidjelo, osobito ue oninia, kojima je preoteo ,.curu“. Ti Su j bili vrlo ijuti na njega. Počeli su gia • opadati kod djćvoiaka i govoriii: Ao, lude djevoike, šta ste našle na ovom seljačkom moniku, koji se je silotn uvukao u naše društvo? Ne vidite li, da se pod njegovim vedjoma. kfrije surova kmetska duša? Svakf njegov pogled odaje čovjeka, koii se je ušuljao u bašću i lioće da obere tudje cvijeće. la'ko su djevojkama govorili. ali sve uzalud. One su još više ludovale za njim. Steva je bio duboko usadien u njihovim srcima, te je f dialje vjerno igrao s njima na igranlcama seljančfcu, koio, poskočnice i pisao u njihove spomenare: Ali, ah, ali! ja ću dat za Tebe, svoi posljednjl dah. To je mogao sasma lako obećatl, tim više, Što ie bilo do posljednjeg njegovog daha vrlo daleko, a opet ,,dah“ dati, to može učiniti svatko bez velike štete. Ogobito u djevofačkom sipomenaru. Tako Jc Stcva radfo duije vreinena, dok se najednom nije oženio. Protiv svakog očekivanja nije uzeo nijednu ođ onih djevojaka.

kojima je udvarao, već neku udovicu sa dvojc dlece , . . Udovica je posjedo*vala kuću, polja i vlastiti dućan, sa velikim prometoin. To je Stevu privuklo. Niegova seljačka, proračunana duša nije zetajila. Prevarene djevoike psovale su utlovieu, koja im je preotela djuvegiju. Napadiale su i na ulici, te je nekoliko puta inorala policija posredovati, jer je došlo do javne isablazni i strke. I Steva ni.i-e imao mira. Njemu slale uvredljiva pisma, u kojima su ga titulinale obilno sa „podiac, protuha. nezahvalni seljački ostnoijeuac" i slično. Ovo ratno stanje trajalo ie nekoiiko mjeseci, dok se nije bura prevarenih djevojačklh srdaca stišala i slegla. Napadani mladi par odijelio se je posve od svijeta. Steva se b'acio na trgovinu i gospodarstvo. a udovica je živjela u liubavi za Stevu. Osini njega nije oko sebe nikoga vidiela. Svoju djecu je pos've zaneinarii'a. oni su rasli. lcao divlje vočke. l'ako je trajalo ueko vrijeme, dok se Steva niie zasitio udovice. PoĆeo je polako izostajati iz kuće i polaziti društva. Osvanuo je iz nova na raznim zabavama, obnovio je stara poznanstva i pomirio ive s Jovankom i ostalim djevojkama. Na igrankama došle su o'pet na red seljančice i poskočnice, a poslije plesa vino, crna kafa i vrnća rakija. Svirači su iitiali pune ruke posla, svirali su udvojenini silama, dinari su padali poput kiše u njihove džepove. Napokon ie Steva postao rcdoviti goiS't razniii plesnih dvorana, gostiona i loafana. Dolazio bj kući u jutro, piraćen mukiim taktom berda i bugarije i cilrkom bisemlca. Heroisku

ariju bračeva prekidaii su pijaui poklici đrugova, kroz koje bi se preplitafci tugaijiva pjesrna djevojač'kog grla, kau lilian u vijencu lopoča, sabranih u dnevnoj bari života. U dućanu na takove daue đvorio je Steva mušicdje mamuran i neispavan, gdje bi davao strankama nijesto šećera sol, a mjesto cimta papriku. Takav je život trajao malo ne pune dvi>e godine. Mušterije su ga počele polako ostavljati, robe i novca bilo je sve manje. Gomilali su se neisplačeni računi, došlo ie i do mjeničnili tužba. i<* poeetku bi se Steva izravnao sa tužiteljima. otplatio bi im dio duga, a ostatak obećao namiriti u rokoviina. Svako izravnauje sa vjerovnicima proslavio je u gostioni sa drugovinia, što je opet progutialo znatni dio prihoda i glavnice. Da može održati roko've, posudjivaa je novce kod štedioniea,' koiima nije običavao plaćati kamate. Da osigunaju svoj novac uknjižile su se štedionice na udovičhi imetak, kojini je Steva ulpravljao. Kad su to vidjeli ostali vjerovnici požurili su se i oni sa tužbama, tako tJa je nastala zanimiva utrka, tko će prije udovicu spreiniti na prosjački štap, da li grupa vjerovnika, ili uiedinjene štedionice ili pako Steva i drugovi? biapokon je došlo. do čega je moralo doći. Dućan zapečati sud, nad imovinom udovice se raspisa stečaj, a Steva nestane preko noči: P r0 ‘ guta ga crna tmina. Udovici je bilo, kao da ju je gront ošinuo. Najednom se je osvijestila t progledala. Bilo je prekasno. Slvar se više nifei dala ispraviti. Krivac je ou* maglio netragom. prijatelja i rodbine nije imala, pomoći od nikud. Citavi njezln imetak. namieštaj j ono nešto ron<-