Beogradske novine

flroj 149. Razne vijesti SENZACIJONO UBIJSTVO. Ubijslvo Iz koristDl jublja H fvolikom hotclu xi srij.ed bijela |dana. f—« Baron Vivante. —- Dc, posit u ,,safe‘‘-«: 180.000 K i naBiita za pola milšjuna. >~ Ubijena družbonica. 1 — Emo Davtd. *— Gdjc mu j« ogrtač. — Fizičk* i moralni \ibica. — Briznanje. Ovih je dana u bečkom hotelu „BrfBtolu“ izvršeno ubijstvo, kojim ge bečka jStampa već nekoliko dnna zanim'a. Ovo je ubijstvo izvršeno u vnjcme, kad je cio bolcl bio pun svijcla, te je u liotelu bilo vrlo živo, gosti odlazili i dolazili, ; posluga hodala tamo-anio. U hotclu stanuje već preko tri i po godine direkior tršćanske filijalo Union-banke F o r t unatobaronVivantedeVjllabclIa. su suprugom i gospodjko.n Julijom Earl, baronicorn družbenicom i zauzimaju tri odaje. Baron je imao u ,,safc‘‘-u hotela ostavljcn kovčeg sa nakitom i nov. ccm, koji bi kad jo uslrcbao on u pralriji (Carlove izvadio i jcroet vra'io, a neki put bi ključem od „safe‘‘-a i samu Earlovu .poslao. Ključ od ,,safe'‘a bio je kod gofcpodje u jednoj kožnoj torbici, a torbica je Ćuvana u jcđnom onnanu. Pomenutog đana po podlie otišli su supruzi U šetnjn, a Earlova jo Oifa'a kod kućo sama. Kad su kasnije liotelski služhenici idošli poilom u baronovc ođajo nadjošo •Earlovu rnrfvu u krvi ogrczlu. Zločinac 'jc o'dnio gotovih novaca 180.000 K a nakita u vrijeđnosti od pola milijuna kru. na. Nesrcfnica je nadjena rarfva si ČctVo-. rosfrako pletcnim užetoin oko \Tatu. Kraj rnrtvoga tijela nadjcna je toIjaga, kojom jo pokojnica zadobila prvi jidarac. Kao sumnjivog uhapsila j) policija prvo 24-godišnjeg puivatnog činovnika Emu Davida, nećaka baroliico Vivanti. Na ime, đvije služavko iskazuju, da im je družbenica Carlova jgovorila, kaba ćc poslije podnc u šetnju sa nekim mladim gospodinom, a druga jedna opct tvrđi, da je pokojnica rekla, da će u šetnju baš sa Emom Davidom. Kcnstalovano je, da jc Emo David istoga dana u 4Va sati bio u liDtelu, đakle baš U vrijeme, kada je izvršeno ubajst'.o. On ito i prfmaje d vcli, đa jo Wo došao samd, jla od teike zatraži — parče hljeba, a kacl ja rijje našao kod kuće opet js, veli, niirno napustio hotel. Emu Davida tcretio je i Jncmenat, što je po iskazu posluge prilikom svoje posjcte u hotelu norfo ogrtač na ruci, dok on to po: iče. Kada *su ga za vrijemc istrago pitaii, gdje rnu je taj ogrtač, rekoo j?, đa se ogrtač nalazi U nekom brmanu, ali ga ni tamo, ni iuače u njegovom 'stanu, ni u njegovcj kance’ariji nisu mogli naćt. Prema tomo izgleda, da je na ogrtaču Dstalo kakvih Iragova,

, | koji bi Davida mogli izdati. No glavm ! momcnat sumnjc, žbog koje je bio Uapšen Daviđ, jeste, što so rpislilo da je kupio onu ttoljagu u Pohlovoj trgovini. Do duŠe prodavačica jo izjavila, đa je kupac imao ’cmc brkove, a David je obrijan, ali se pretpostavlialo, da je Emo D.ivid iždaleka pripremio ‘zločin, pa je prilijepio lažne tme brčiće. Dok su cvi momenti tci-etiLi Davida, bilo je s đruge siro. ne poznato. da on uživa vrlo dobar glas i živio tnimo i solidno. Zenjčn ic, ali mu žena foad nije u Beču. Kada jc kritičnoga dana iŠao u hotel Bristol, pratila ga je jedna gospodjica, sa kojoru je opct još 'prijo pet sati vidjm u „Ca,fe Europe“ i No najzad jo isfražna vlast, — istragu jo vodio sam šef kiivičnog odjolenja bečke policije policijski savjctnik dr. Schulz, — iz svih tih okolnosti ipak pronašla pravo stanje stvari. Nadjeno je, đa l'-mo David, clo duše nijo lično izvršio ubijslvo, ali da je on zato ipai glavui krivac j vanovnik njegov, dok jc sam ubica, praktikant Kurt Pranke, mladić od 17 godina bio slijepo orudjo Davidovo, pod čijom šo sugestijom nalazio. Franke jo izvršio zloč-in tačno po uputstjvim^, Davidovun, koji jc prisustvovao izvršenju djela. Dovcden u Škripac, David je najzad u potpunosti sve priznao [»licijskora, savjetniku dru. Schulzu, rarno, razumijo se, htio I>i svaliti glavnu kTivicu na Franke-a. Ovo je uhijsho izazvalo u Beču, kao šlo rekosmo veliku senzaciju i listo's i sa vrlo mnogo havo njirne. Nesretna žr'tva, g-'djica Earl djovo’jka je od '40 godina, porijek'orn Engleskiuja, a već jo nekoliko godina, bdla u službi | barona, Vivaatla. I Ispiti pnvatnih učenika u c. i k. realnoj gimnaziji u Beograđo. Učenici prvoga do uključivo &estoga razreda, kojima je c. i k. voina glavna guberniia, odio Vlll./b. cdobrila molbe da mogu kao privatisti na kraju ovc školske godinc poiagati ispit, imadu se 9. juna u 8 sati prije pođne ličuo prijaviti u škoiskom zapovjedništvu c. i k. realne gimnazijc Miloš Veliki niica br. 29, soba br. 3 u prizemiju. Svaki ođ ovih učenika imatie donijeti: 1. Pismeno obavještenje 0 dopuštenom ispitu; 2. krštenicu; 3. pcsljednje školsko svjedočanstvo iii uvjerenje, djaČku kniižicu, školski izvještaj iii pred svjedocima potpisanu potvrdu 0 svršenom posljednjean razredu;

BEOORADSKE NOVINE • mm, ■■■ ■-»■■ 1 «■><■. 4. Ispitnu taksu, I to učenicl prvo* ga razreda plaćaju 10 K upisnine, 40 K školarine za cijelu eodinu te osim toga za desct predmeta, predmet po K 4, iznos od 40 K. Učenici drugog do uključivo šestog razreda plaćaju 8 K upisnine, 40 K školarine za cljelu godinu; osim toga plaćaju učenici drugoga, trećega te petoga 1 šestoga razreda odjeia gimnazijskog za jedanaest predmeta, predmet po K 4, iznos od 44 K, dok svi učenici četvrtog razreda, te učenici petoga i šestoga razreda, odjela realnog, plaćaju za dvanaest predmeta, predmet po K 4, izuos od 48 K. — Oni učenici, koji polažu ispit za dva razreda plaćaju samo jednu upisninu, i to za niži razred, a školarinu za dva razreda. dakle 80 K; osim toga plaćaju za svaki pojedini razred 4 K po predmetu; na pr. učenici, koji polažu ispit za prvi i drugi razređ plaćaju: 1. upisninu za prvi razred K 10 2. škoiarinu za prvi razređ „ 40 3. školarinu za drugi razred „ 40 4. za desct prcdmeta iz prvog razreda, po predinetu K 4 »40 5. za jedanaest prcdmeta izi drugog rezreda. po predmetu K 4 „ ‘44

U svemu K 174 On-i učenici, koji poiažu za drugi { treči razred plaćaju: 1. upisninu za drugi razred K 8 2. škoiarinti za drugi razred „ 40 3. škoiarinu za treći razred „ 40 4. za iedanaest predmeta iz drugog razrecia, po predmetu K 4 m 44 5. za jedanaest pređmeta iz trerf ćeg razrcda, po prcdmetu 4 krune „ 44

U svemu K 176 Osim toga imade svaki učenLk u smislu srpskog zakona 0 taksama stavke 317, tačke 5. donijeti za svakl pojedini razred taksenu marku po 10 kruna. Pismeni ispiti traju od 11. đo uključivo 15. juna, a usmeni od 21. do ukijučiro 26. juna, a počinju prijc podue u 7 sati, a poslije podne u 2.30 sata. Učenici, lcoji žele kao privatiste poiaguti ispit na početku školske godine u mjesecu septembru. irnadu svoje molbe predati do 14. jula 0 . g. u školskom zapovjedništvu. Molbi priIažu: oP. ,.r 1. krštcnieu.; 2. svjedočanstvo 0 pelcovanju; 3. zadnje' školsko svjedočaustvo; 4. po jednu talcsenu marku po 10 K za svaki ražred, lcoji treba da poia-

9- juna 1919. žu. Ova se molba imade kao f dosada adresirati na c. i k. vojnu glavnu guberniju odio VUI./b i taksirati s taksenom markom od 2 K, a svaki prilog sa 50 hel. Beograd. dne 29. maja 1918, C. i k. školsko zapovjedništvo realue gimuaziie. Pravila za polaganje privatnih ispita u privatnoj ženskoj realnoj gimnaziji u Beogradu. Privatni ispiti polažu sc s a tn 0 početkom ikrajem školske g 0 d i n e, nikako u toku škoiske godiue. Polažu se pismeno i usmeno po propisanom programu iz pojcdinih predmeta i razređa. Učenice, koje će početkom školske godine (u septembru) polagati privatne ispite, dužne su podnijeti ntolbu najdalje do 1. avgusta preko ove škole c. i k. glavnoj vojnoj guberniji u Srbiji, odjel 8 b. Molba za odobrenje poiagauja ispita mora biti snabđjevcna: krštenicom, listom da je izvršeuo kalemljenje (pelcovanje) boginja i školskim svjedočanstvom (u nedostatku ovih dokumenata uvjerenja potvrdjciia nadležnom vlašću), daije: taksom od 2 krune- na molb!, pa 0.50 kru11 a na svakom đokumentu, ako već na njemu nema propisne takse, i jedTioin iii dvjerna taksenim markama po 10 (deset) kruna (nepriljepliene) za jedan i dva razreda. Izuzetno, s obzirom 11 a izgubljeno vrijeme zbog ratnih priiika, može se poiagati privatan ispit i iz dva razreda. U tom slučaju polaže so ispit iz svih predmeta starijeg razreda, a iz predrneta nižeg razreda, koji se ne uče u starijem. Ne položi li se ispit iz starijeg razreda, tađa niie položen ispit ni iz jednog razređa. Učenica. lcoja 11 a ovom ispitu pokaže neđovoljan uspjeh iz jednog ili dva pređmeta, ponoviće ispit iz tih pređnieta u dccembru. Učenicania, kojima se ne odobri poiaganje privatnog ispita, vraćaju se đokurnenti i poiožena taksa 10 odnosno 20 kruna 11 taksenim niarkama. Po odobreniu, a prije ispita, polaže se za svaki pojedini razred 11 gotovu: a) 100 (sto) kruna za školsku kasu; b) 60 krima lionorara za ispit; c) 2 krune za pisanje svjedočanstva i po 0.50 kruna ili 1 kruna u taksenim niarkama za svjeđočanstvo nižeg (I.—IV.) iii višeg (V.—VIII.) razređa. Učeiilce, koje će polagat! privatnc ispite u drugoj polovinl jula

Straira 3A 0 v e g 0 d 1 n e iz jednog ili dva raz* reda dužne su se prijaviti molborrt taksiranom sa 2 krune školskoj upraVjl najdalje do 25. juna ove godine, sa potrebnim dokumentima. koji su v«ć napomenuti u ovim pravilima. Za njin će važiti sve dosadašnje odredbe z& polaganje propisanih taksa t. j. 20 kra* na za škoisku kasu, po 4 krune ođ svakog predmeta i po 0.50 ili 1 kruua taksene marke za svjcdočanstvo n% žeg ili višeg razreda. U slučaiu nedd| voljnih ocijena iz jednog ili dva predS meta polagaće se ponovni ispit Iz tffi prcdmcta u septembru ili cio ispit (ia svih predmeta) sa nedovoljnim uspje« hom iz tri ili više predmeta. Za ovei ponovne ispite vrijediće sve odredbe 0 polaganju privatnih ispita, propisanfi za učenice, koje su se javile za 9cp*. ternbar. , .Za svaki ponovni ispit iz jednog IH đva predmeta polaže se uaknadad po 2 odnosno 3 krune takse u marka-J ma i po 0.50 ili 1 kruna za svjedo* čanstvo. Od propisanih taksa ne oslobadjava se ni jedna učenica. niti će Irri se molba uzimati u obzir, kao i onima, koje se prijave poslije odredjeno^ roka. - 1 ^ ■ — . " Poslijednje brzojavne vijesti

NJEMAČKI VEČERNJI IZVJESTAJJ Kb. Bcrlin, 4. juna. i VVolffov ured javlja: Vodill smo uspješne borbe na Južnoj obaii A I s n O zapađno od Soissonsa

OSUJEdEN VAZDUSNI NAPAD NAi PULJ. Kb. Beč, 4. juna', iz glavnog stana za ratnu štampo javljaiu: 1. juna u veče pokušao js^ je-’ dan neprijateliski vazdušni; b r 0 d da se, leteći it veiikoj visini; dohvati P ulja, ali je blagovremenO’ ocažen i odbranbenom vatrom otjeran r | prije 110 što je stigao iznad samogi grada. NJEMAČKO SAVEZNO VIJEĆE USVOJILO UGOVOR O MIRU SA RUMUNJSKOM. Kb. Berlin, 4. junato Na đanašnjoj sjednici savezr.o&' vijeća usvojen ic ugovor 0 mtru zaključeu izmedjtt Njemačke. Austrcv Ugarske, Bugarske i Turske s jedue.ii Rumtmjskc s druge strane. a ■■ " - - J I

tSs

PROSPEKT.

ustr

ralni ialara

Poresa prasti BV io driavftl mmm i pareia presle BV\o olkszive državne OGLAS.

Na temelju zakona od II. rnarta 1918. đ. z. 1. br. €0, izdaje se kao: Oittii ausiršiski raini zaiam f. poreza prosti 3>//'/ 0 a.nss-tizecijon! držasni »Jam I ff.porcza preste Si/ a n / 0 driavnc pohlsdr.Ue, koja semogti od 1. septeinhra 1523, poSusocfišnje otkarati. Ukupni iznos ratnoga zajma usfanovit će sc na tcmelju rezultata javne subskripdjc. 3* Poreza prosti S^/o amortizacijoni državni zajam razđijeijen je u scrije po 5,000.000 krnua, tc će biti izradjen u odsjecima od 50, 100, 200, 1000, 2000, 10.000 i 20.000 kruna. Kornadi su datirani sa 1. juna 1918. te imaju u faksimilu potpis ministra finansija i supotpis prcdsjednika i jednoga člana povjerenstva carevinskoga vijeća za nađzor driavnih dugova. Izdani su u n;cmačkom jeziku, a bitni je sadržaj teksta dodan u zemaljskim jezicima. Zadužnice glase na imaoca, te se ukamaćuju sa 5Va°/o na godinu. Kamate odsjeka po 100, 200, 1000, 2000, 10.000 i 20.000 kruna ispiaćivaćc sc svake godine dne 1. marta i 1. septemora unatrag u polugodišnjim obrocima, a kamate odsjeka po 50 kruna dne 1. septembra svake gođine unatrag u cjeiogodišnjim obrocima. 2:adužnice su providjene sa 22 kupona, od kojih prvi dospijeva dne 1. marta 1919. odnosno kod odsjeka po 53 kruna dne 1. septembra 1919.; nadalje jc dodan jedan lalon, za koji se mogu u svoie vrijeme podići đaljnii Icnponi kod državne središnje biagajne i to bez ikakviii troškova i prietojbL Kamate od 1. juna 1918. cto 31. avgusta 1918. će se uračunati putem odraćunavanja. Zajatn če se vratiti u nominainoj vrijeđnosti, a isplatićc se u godinama 1924—1958. na osnovu žrijebanja anuitelima, koje ćc biti po prilici uvijek jednake. a obuhvataće kamatc i glavnicu. Žrijebanja će se držati po serijama (po 5,000.009 kruna), te će se obavljati u septembru svake godine, a prvo žrijebanje u septembru 1923. Isplata ćc biti na 1. marta, koji slijedi iza žrijebanja. Svake će 6e godine odmah nalcon vučeiija oglasiti ižrijebanc serije tc popis onih serija, u kojitna još Ima restanata. Za državne zadužnice, koje su dospjeie za povratu, ne će se plaćati kamate od onoga dana, kad dospije iznos glavnice. C. lcr. ministar finansija ima pravo, da počev od 1. januara 1927. pomnoži zgodimice žrijebanja ili Ua vrati neispiaćeni još iznos zajma u nominalnoj vrijcdnosti bez žrijebanja, ali ee mora u tom slučaju držati tromjesečnoga otkaza. Taj •e otkaz ima oglasitii u sJužbenim novinama .NViener Zcitung*.

Kamate če se isplatiti, n isto tako će se vratiti glavnica državnih zadužnica, a đa sc ne ođbijuju porezi, pristojbeni ili ini odbici, ako se otkupe dospjeli lcuponi kamata odnosno državne zadužnice kod c. kr. središnje državnc blagajne u Beču. Kamatni listovi zastaruju nakon žest godina, izžrijebane ili otkazane državne zadužnice nakon triđeset godina poslij« roka clospjelosti. fl. Poreza proste 5 ! /2% državne pokiađnice glase na imaoca, te su izrađjene u ođsjecfma ođ 1000, 5030, 10.000 t 50.000 kruna. Datirane su sa 1. juna 1918, te imadu u faksimilu potpis c. kr. minisfra finansija fe supotpis predsjednika , jednog člana povjerenstva carevinskoga vijeća za nadzor državnih dugova. Izdanc su u njemačkom jeziku, a bitni je sadržaj teksta dodan u zenialjskim jezicima. Državne pokladnice ukamačuju se sa 5'//,' 0 na godinu. Kamate ćc sc isplatiti unatrag ctne 1. marta i 1. septembra svake godine u polugodišnjim obrocima. Iznos glavnice državnih pokladnica će se isplatiti 11 a dan dospjclosti, a taj će se dan odrediti otkazom. Svakome imaocu ove clržavne poklađnice pristoji počam od 1. septembra 1923. pravo, da ovu državnu poktađnictj otkaže za isplatu u nominalnoj vrijednosti na dan svake kuponske dospjelosti na šest mjeseci, dakle do sljedečega roka ku' ponskc dospjelosti. Ovaj otkaz ima usljediti uz pokaz ove državne pokladnice kod c. kr. državne sređišnje blagajne, koja ćft providjeti sa utiskoin žiga, koji potvrdjuje, da je otkaz zaista učinjen. C. kr. ininistru finansija pridržano je pravo, da državne pokladnice u svako đoba bilo sasvim bilo djclomično !«» plafi u nominalnoj vrijednosti držeči se pri tora tromjesečnoga otkaznoga roka. Otkaz se ima oglasiti u službenim novinsml ,\Viener Zeitung*. Za državne pokladnicc, koje su dospjele za povratu, ne će se plaćati kamate od onoga dana, kad dospije iznos glavnice, Državne su pokladnice providjen sa 16 kupona, od kojih prvi dospjeva 1. marta 1919.; nađaljc im je dodan jedan taion, na koji se mogu za neotkazane državnc pokiaclnice u svoje vrijeme podići daljnji kuponi kod državnc centralne b!a> gajne i to bez ikakvih troškova i pristojbi. Isplata kamata i povrata glavnice biva uz donos dospjelih kamatnih kupona odnosno državne pokVađnicc kod c. kr. đržavne središnje blagajne u Beču, a da se ne odbijaju nikakvi porezni, pristojbeni ili ini odbici. Kamate od 1. juna 1918. do 31. avgusta 1918. uračunaćc se putem odračunavanja. Potraživanje izviruće iz državnili pokladnica prestajc zastarom i to obzirom na kamalc nakon šest injeseci, obzirom na glavnicu nakon trideset godina računajući od roka dospjelosti.

Povlastke.

m 1. Austro-ugarska banka i blagajna za ratne zajmove daju, ako se nalože obligaciie tog ratnog zajma ođnosno privrcmenice kao ručni zalog, do 75°/ 0 nominalne vrijednosti zajma uz kamatnjak snižen za V/’/o t. j. uz dotični oficijrfni eskomptni kamatnjak. Spomcnuta dva zavoda daju zajmove uz dotični oficijelni eskomptni kamatnjak i na drugc vrljcđnosne papirc, koji «e mogu kod nje založiti, u koliko bude iznos, što se ima pođići, očito upotrcbljen za podmircnje svotc subskribirane na temelju ovoga prospekta. Za ovakove prolongirane zajmove odobrava se takodjcr popust stiiženoga kamatnjaka. Na zahtjcv odobrava se na zajmove, koji budu uzeti u gore označeniin rokovima za upiate očito u svrhu da sc podmiri subskribirani iznos, mjesto Uotičnoga cskomptnog kamatnjaka fiksni kamatnjak od 5% godišnje. Nadalje će austro-ugarska banka i blagaina za ratne zajinovc davati zajmove uz prije označene modalitetc i strantama, kojc su posudile novac očito u vrijeme gornjih uplatnih rokova označcnih u prospektu kod koga drugog kreditnog zavoda (bankc, štedionice, blagajne za prcdujmove i L d.) ili kod nekc bankovne tvrtke, s namjcroin, da potoišu ratni zajam; dati će naime tim strankama novi zajam uz fiksni kamatnjak od 5% i prolongiranih uz taj fiksalni kainatnjak u onom iznosu koji još zaista nije isplaćen, u času, kada bude stranka prcdala molbu. Ove povlastice vrijede dok traje provizorno produženi privilegij austro-ugarske banke; vlada ćc se ipak iinati briouti, da ove povlastice uetraju i nakon istcka provizorno produžcnog oankinog privilcgija notnc bankc ili koga drugoga po

vladi odredjenoga zavoda za poreza prosti 5'///o amortizacijoni državni zajam do 30. juna 1924. I aa poreza prostc Vl.fk državne pokladnice do 30. juna 1924. Blagajna za ratne zajmovc ovlašfena je, da na temeliu § 6. točka 3. carskc naredbe od 19. septeinbra 1914. d. z. 1 br. 48. daje zajinovc i uz zalaganie hipotekarnih traibina, koje pružaju zakonsku sigurnost (§ 1374. o. gr. z.), imajući 011 a pri tom u vidu u spomenutoj carskoj naredbi propisana osnovna pravila rukovanja. 2 Raspačavanje državnoga zajma i državnih pokladnica osmoga ratnoga zajma ne pođpada pod porez za raspa.' čavanjc efekata. 3. Iskar.nice državnoga zajma i đržavnih pokladnica osmoga ratnoga zajma moći će se upotrijebiti uz netto subskripcijonu cijenu za pokriće porcza na ratnu dobit (ratni porez). Da oe uzmogne što više potpisivatl osmo-ratni zajam izdaće se putcm posebnih narcđaba dalekosežni oprosti od pristojbi isto onako kao i kod prijašnjih ratnih zajmova. 4. Kad se budu nakon rata u Austriji prodavala i dražbovala dcmobilizacijona dobra, onda će moči potpisivači isplaćivati ta dobra koinadima 8. ratnoga zajma i to isto tako komadima ratnoga zajma kao i onima državmh pokladnica, Nadalje će se kod otudjenia ovih dobara u prvom redu uzimati obzir na one, koii izmole, da mogu isplatiti kupovnu cijeml komadima ratnoga zajrna, koji su oni potpisali; •

Uvleti za potplsivanje.

Cijena supskrjpcije iznosi: ta poreza prostih 5 l /a% amortizadioni ratni zajam 925% za poreza proste 5 l /s®/o otkazive državne pokladnice 96°/« • Subskribent aobiva bonifikaciju od */j% a kod amortjzacijonoga državnog zajma o«im ioga jednomjcsefnu kamatnu Oonifikaciju. " ... Nabavna se cijena ratnoga zajma mora za subskrlpcijc do K 200 oduuk prigodea prijavc platiti čitavim izaosom. U Beču, maja 1918,

Kod subskripciie preko K 200 treba prigodom prijave platiti 10% nomlnalnc vrljednosti đne 29l fula i 28. ovgusta 1918. \ svaki put po 20o/o, dne 28. septembra 1918. 250/a, a na 28. oktobra 1918. ostatak nabavne djcne. 1 Subskripcija počinje 28. ntaja 1918. a zaključuje se 2 juia 1918. o podne. Subskribivati se može kod istih onih postaja kao i kod dosadanjih ratnih zajmova. Subskripcije se mogu obavitl i putcra drugih banaka i itedionica, druitava za osiguravanje, privatnih bankira, vle*. resijskth zadruga 1 nphovih sveza. 1

Mlnistar finansija