Bitef

akc ima nekoga ko deli pravdu na mene je sasvim zaboravio. Kakvu tešku nevolju treba da prećutim a moje pesti grče se od besä ako pogledam iza sebe.

obred br. 7. Pomozite mi jer ja ne mogu vüSe mi već ne možemo vise. Istlna je ono što traže od mene da izdržim istiniti su lanci koji mi sputavaju ruke lanci koje hoću da pokidam

obred br. 8 LA SEGURILLA Izraz samoće. Gorki »cante« andaluzijskih Cigana. Skoro liturgijski »cante«, kao ritual ekstremnih situaeija. On sadrži sve nijanse eklezijastičke muzike, što imamo da zahvalimo činjenici da se ogroman uticaj erkve u XV veku poklopìo sa ulazom cigana u Andaluziju. Ovi su cigani, to je danas utvrđeno, došli iz Indije. Ta čudna mirnodopska invazija pomešala je svoje pesme sa najpopularnijim pesmama tog doba i sačinila »dobrodušne pesme«, razdirući krik nemoći. Iz »Seguirilla« je nastao siloviti rasplet nekomunikaeije, individualizma. »Seguirilla« se peva snažno, oporo, 1 dovodi do psihičkog uništenja interpretatora cinedi od svih njihovih napora I pokušaja za ujedinjenjem samo gomilu tela, bez snage za pesmu, za život. Ja sam u životu naučio i ne znajući da čitam da ako mi odseku ruke još uvek ml ostaju noge.

obred br. 9. LA PETENERA »Gante« sujevjerja, primer predrasuda andaluzijskog naroda pred beskrajnim strahom od smrti. Jevrejski tonovi pesme su u Andaluziji sinonim oplakivanja. U

ovom poslednjem obredu »cante-a« izvođači protestuju protiv sujeverja, običaja, smrti. Spusti pogled i podi i ne pitaj ništa jer pre no što stigneš na cilj zabraniće ti da prođeš Spusti pogled i podi i ne pitaj ništa. Zar je važno umreti ili živeti kad dodu da te oplakuju na rešetki tamnice ili na vratima ćelije Zar je važno umreti ili živeti kad moram da ćutim.

obred br. 10. Kadenca i udarci Konopci psihička iscrpljenost tupi i ritmički udarci polumrak i svetlo Do vazduha koji dišem došli su da me vode otvori mi majko vrata da tu iskrvarim. Svetiljke mog sela koje hoće da ugase I ukus ulja što ga nemam da umočim svoj erni hieb.

Iz ove etide jasno se vidi da je ree o predatavi koja otkriva jednu razgolićenu Španiju i pruža zanimljiv predlog kako da se produbi predstavljanje nečega što ni u kom slučaju ne može biti predstava. Svi mi koji učestvujemo u »TUŽBALICI« potomei smo Ijudi koji su podnosili prilike slične onima iz kojih su nastali ovi mučni jauci. Naš angažman nema nikakvu turistiöku ili konvencionalnu namenu. Krici u »TUŽBALICI« su tragični, očajnički i preteći zato Sto su »cantes« i »balles« pesme naših predaka i zato što su mučne prilike u kojima su one nastali aktuelne i danas. (za grupu »La CUADRA«, Salvador lavora) tvorci » tuibalice« JOAQUIN CAMPOS. Roden u Sevilji, sin je cigana-nomada. Nije završio ni

jedan razred osnovne škole, ali zna da cita i pise, kao sarrvouk. Naučio je da svira na gitari bez ikakvog muzičkog obrazovanja. Do sada je živeo sa rodlteijìma u jednoj od takozvanih prizemnih seviljskih kuóica, koliba koje je jedan »darežlijivi zvanični organ« preuredio u zgrade. Savio se raznim sezonskim poslovima, ne mogavšl da nađe ništa trajnije, kao što je branje maslina, berba pamuka, dužnost lutajućeg prodavca, a zahvaljujući veštom sviranju na gitari, nedavno je bio sklopio ugovor sa jednim »tablao flamenco«, ali ga je napustio posle nekoliko dana, da ne bi postao predmet trgovačkih smicalica upravnlka. Oduševljeno je pristupio grupi »La Cuadra«, tražeći posao koji mu omogućuje da živi daleko od proti vrečnosti, bilo umetničke ili iične prirode. JOSE DOMINGUEZ. Roden je u selu Aznalkolaru, na nekoliko kilometara od Sevilje. školu u rodnom selu pohadao je samo kratko vreme, tako da nailazi na teškoće prilikom čitanja I pisanja. Bio je čobanin sve dok iz porodiönih razloga nije morao da ode u Sevilju i tu potraži posao. Tražio je posao 1 onda kada je, posto je video nekoliko proba »TUŽBALICE«, zatražio da se priključi toj grupi da bi otpevao »nešto« što je »imao potrebu da iskaže«. ANGELINES JIMENEZ. Rođena je u Sevilji i. zahvaijujući požrtvovanju svojih roditelja, obrazovanje koje je stekla prilično je zaokrugljeno: govori i francuski. Živela je u svojoj porodici sve dok se nije udala za Juan-a Romer-a, igrača iz grupe. Živl sa mužem i stara se o njemu. JUAN ROMERO. Roden je u Sevilji, u ciganskoj porodici koja se bavlla kupoprodajom starlna. Zna samo da sita i pile, a smisao za igru mu je uroden. Naizmeniëno se bavio porodičnim poslovima i povremenim nastupima u »tablaos«-ima, ali je, kao i Joaquin Campos, ovu drugu vrstu posla urbrzo napustio, ne mogavši da se prilagodi. Bio je bez posla kad se prihvatio učešća u pokušaju Salvadora Tavore l Alffonsa Jimeneza. »TUŽBALICA« je za njega prilika da »ispolji« i »oseti« svoju mržnju, nìkako se ne mireći sa lažima. JOSE SUERO. Roden Je u Sevilji, u narodskoj četvrti El Cerro del Aguila. Išao je u školu do trinaeste godine. Rosie toga je sa svojim ocem radio na izgradnji puteva. Naučio je da svira na gitari I flauti bez poznavanja muzike I bez priprema. Sa osamnaest godina napušta posao nadnicara i odlučuje da se malo uputi I u pozorisni svet. Učestvuje na folklornim priredbama, o praznicima i vašarima, u oirkusima, a kao slan grupe »La Cuadra« nastupio je na festivalu u Nansiju sa Grupom Lebrijano koja je izvela »Oratorio«. Znajući za zamisao

60