Bitef

181 UNIVERZUM Prikaz sveta kao džungle tek počinje da se definise. Svaki növi detalj navodi na naos, negiranje svakog kriterijuma vrednosti, uspostavljanje samovolje. U jednom sličnom univerzuma, sve je dozvoljeno. Granica između dobra i zla nestaje, životinjski i prostački Père Ibi prelazi sa zgdovoljavanja želuca na nagomilavanje bogatstva. Zelja treba brzo da se ispuni i pisac ostvaruje munjeviti sled događaja kao übrzanih sekvenci iz fiima. Postepeno bivaju übijani plemići i čelni ljudi, a njihova imanja preuzima najveći krvnik. Scena übijanja plemića je upoređivana sa nekim epizodama poznatog komada Kaligula

(Camus). Uostalom, u glavnim crtama, óva dva komada imaju mnogo zajedničkog, što je rezultat istog završetka: uništavanje tiranije. Duhovna fizionimija ova dva lika, medutim, znatno se razlikuje. Père Ibi übija instinktivno, iz elementarne želje za bogaćenjem, on je infračovek. Kaligula svesno sprovodi zločine, posle čega mu se prikazuje, pomoću smrti drage osobe, postojanje apsurdnog univerzuma. Izazvan očajem, čin zločina Camus predstavlja kao silovito iniciranje u apsurdnom univezumu. Ali koliko Ibi, imbecilni tiranin, toliko i Kaligula, bezumni vladar, sugerišu istu zlokobnu moć tiranije, trijumf boleşti koja izaziva zlo. Pristalica patafizike Alfred Jarry prevodi stvarnost, na taj način, umetnošću velikog karikaturiste, negirajući crnim humorom svet komé se ne može približiti. Noseći masku svog junaka, Jarry iz ibizma