Bitef

biča, »cirkus Italije« koji je takode pun klovnova, čiji smo, na dobar ili loš način, i sami deo. Kao zaključak večeri, bacili smo oto složenu, ali u isto vreme unitarističku predstavu, u realnost: Teror i beda Trečeg Rajha. Dve kratke scene i jedan tragičan monolog »jevrejske žene«, koju glumi Giulia T, azzarini, koja uvek čudesno prelazi iz uloge u ulogu, pa i više od toga. Za mene je preneražavajuče to što je u svakoj sceni druga godina; prva je 1935, druga 1939, treča 1937, sve u različitim neraačkim mestima. Zatim dolazi 1938. i, na kraju, 1939. godina i Pošto gvožđe? Gotovo je nemoguče poverovati da je Užas imao toliko godina na raspolaganju da se valja po svetu i izaziva strašan pokolj medu ljudima, kao što je neverovatna činjenica da niko nije ni znao, ni razumeo niti se pobunio protiv toga. Niko, ili veoma malo njih. Tim malobrojnima i svima nama posvečeno je ovo delo. Želimo da verujemo da »mi mnogobrojni« nečemo ponovo zatvoriti oči pred stvarnošču koja je pred nama i pred znacima koje nam ona daje, i da čemo ovaj put sfavatiti kako da sprečimo druge katastrofe i tragedije radi nas i radi budučnosti drugih. ■ Giorgio Strehler

PRVA lEMUA KOJU JE HITLER OSVOJIO BILA JE NEMAČKA Sa Versajskim ugovorom (1919) Nemačka, koja je iz Prvog svetskog rata izašla poražena, morala je da vrati Francuskoj Alzas i Lorenu i da ustupi velike teritorije obnovljenoj Poljskoj, kao i da se obaveže da plati ogromnu nadoknadil pobedničkim snagama. Teški mirovni uslovi oslabili su Vajmarsku republiku, proglašenu 1919, godine posle abdikacije Viljema 11. Ekonomska kriza 1929. godine pomogla je 1933. uspon moči Hitlerove nacionalsocijalističke partije, kojom je počeo Treči Rajh, sa ukidanjem svake slobode, progonima Jevreja i politikom ekspanzionističkih zahteva u Evropi. U novembru 1933. Nemačka se povukla iz Društva naroda i iz Konferencije o razoružanju 1936. godine. Nastaje osovina Rim - Berlin, kojoj se zatim pridružuje Japan, na koju pristaju i Italija i Španija (u čijem je gradanskom ratu Hitler intervenisao na strani Franka), i Nemačka osvaja Hajnšku oblast. U martu 1938. nacistička Nemačka realizuje aneksiju Austrije (Anschluss) i otpočinje tragikomedija uspostavljanja mira i »mira sve dok nam odgovara«; 30. septembra 1938. Neville Chamberlain, predsednik Vlade Velike Britanije, odlazi u Berštesgaden i potpisuje dogovor kojim nacistička Nemačka od Cehoslovačke dobija Sudete, a 15. marta 1939, pošto je Hitler okupirao čitavu njenu teritoriju, Čehoslovačka prestaje da postoji kao nezavisna država. Na dan 1. septembra 1939, pošto je sklopio ugovor sa

SSSR-om o nenapadanju i o podeli zemlje, Hitler ulazi u Poljsku. ■

BRECHT MORA UE G ZIL , »zajedno sa svojom porodicom, Ženom Helene Weigel i decom Stefanom i Barbarom. Trebalo je da emigriraju tajno, u vreme kada su drugi več davno napustili Nemačku. Imao je sreče, jer je u inostranstvu imao mnoge prijatelje koji su se pokazali velikodušni i uvidavni prema njemu... U početku ga je put egzila odveo u Prag, Beč i Čirih«. Kasnije je prešao u Kanton Tičino, a odande u Sanary-sur-Mer u južnoj Francuskoj, gde je sreo mnoge nemačke pisce i intelektualce koji su bili jedinstveni u razmišljanju o budučnosti Nemačke (kao i o svojoj sopstvenoj), ali i o njenoj prošlosti. Mnogi od njih če se malo posle toga nači okupljeni u francusldm koncentracionim logorima. Tada su, međutim, još uvek mislili: koliko če trajati ova kuga? Koliko če ostati u inostranstvu? Šta bi mogao da učini pisac, umetnik, mislilac da bi übrzao pad HiÜera i nacizma? Übrzo posle toga Brecht je otišao u Pariz, gde je u leto 1933. kompanija »Baleti 1933« izvela njegovu i Veillovu muzičku dramu Sedam smrtnih orehova male buržoazije... Danska spisateljica Karin Michaelis ponudila mu je utočište u Danskoj. Tamo če biti blizu Nemačke i moči če da bude u toku sa onim šta se dešava, pričajuči sa izbeglicama koji su masovno napuštali nacističku Nemačku. Brecht je sa porodicom izvesno vreme živeo u kuči Karin Michaelis na ostrvu Turo. Onda su se preselili na susedno ostvro Funen, blizu Skovbosdtranda i Svendborga. Ipak, nije bio sasvim lišen briga. Policija je držala imigrante na oku. Pokušaji nacista da prinude dansku vladu da izruči političke emigrante, naročito Brechta, naišli su na čvrsto odbijanje. Aprila 1939. Brecht se seli u Švedsku. Aprila 1940. je u Finskoj. Maja 1941, sa malom prednošču nad nacističkim divizijama, Brecht seda u voz za Vladivostok. Tada je več bio na putu za Sjedinjene Države«. ■

PRVA ZEMLJA koju je Hitler osvojio bila je Nemačka; prvi narod koji je pokorio bio je nemački narod. Nije tačno reči: nemačka literatura je pomogla egzodus. Tačno je reči: kod nemačkog naroda je iskorenjena književnost. Najstarija lirika, kineska, postoji još uvek samo zahvaljujuči