Danas

6 utorak, 6. jun 2000.

Godinu dana nakon NATO bombardovanja i pomračenja Sunca, viš' Srbije na nebu mračnome pojavila se avet vanrednog stanja. Njene senke uveliko su izdužile represiju režima 1 strahove podanika, preteći pomračenjem političkog uma: ratnim stanjem 1 pogibelji. Nije li to početak nove golgote Srbije? Nije li to, možda, ono stanje u kojem sve krene naopako: „Zli zavladaju a dobri im se pokore, nevaljali i maloumni progovore a čestiti 1 mudri umuknu, pravedni izgube nadu | pravac u Životu - (LATdrić). Vanredno stanje je stanje državne nužde u kojem Je ugrožen njen opstanak, usled vanrednih prilika koje ugrožavaju poredak ili spoljnu nezavisnost zemlje. Smisao vanrednog stanja je da omogući spas naroda ı države kada je njihova egzistencija dovedena u pitanje. U stanju državne nužde vlast poseže za različitim sredstvima uključujući ı dikialuru. Oluda vanredno slanje ima dve strane medalje. Ono se može upotrebiti za spas države. Ali, ono se može i zloupotrebiti radi uvođenja samovolje i uspostavljanja ili ovekovečenja tiranije. To su razlozi zbog kojih je vanredno stanje precizno pravno regulisano. U udžbenicima prava se razlikuju tri oblika stanja državne nužde: 1) vanredno stanje, 2) stanje neposredne ratne opa-

Od svog osnivanja aprila 1992. tzv. SR Jugoslavija nije funkcionisala kao normalna država. Umesto da u svemu prevaziđe zlosrećnu bivšu federaciju, ona ju Je gotovo u svemu podržavala. Dok Je kako-tako funkcionisala, bilo je to više u ključu direktnog dogovaranja i osobenog nagodDenjaštva predstavnika republičkih vlasti nego u duhu i po slovu ustava. Poslednjih godina SaveZni ustav se uopšte ne poštuje, a

·Nepodnošljiva lakoća vladavine pravom

Avet vannertino!

snosti i 3) ratno stanje. Vanredno stanje je poseban pravni režim koji se zavodi na celoj ili delu teritorije za vreme neposredne ratne opasnosti ili vanrednih unutrašnjih prilika nastalih usled pobuna, nereda, štrajkova elementarnih nepogoda, bolesti i sl. Nadležni organ u ovakvim situacijama, proglašavajući vanredno stanje na osnovu ustavnih ili zakonskih ovlašćenja, preduzima vanredne mere pripravnosti ili mobilizacije. On vrši razna ograničenja ljudskih prava (kao ograničavanje slobode kretanja, zbora i dogovora, štampe i sl.), tako da se ova prava mogu ograničiti ili privremeno ukinuti. Norme koje se ne primenjuju ili se zamenjuju specifičnim Za OVU situaciju, odnose se na razne državne organe, prvenstveno vojne, policijske i sudske.

Po radikalno liberalnom stanovištu nije dopuštena ovakva suspenzija ustavnih jemstava ljudskih sloboda i prava ni u uslovima vanrednog stanja. Savremene države su, međutim, napustile to stanovište, smatrajući da je suspendovanje ustavnih sloboda i prava u stanju državne nužde, dopušteno samo pod uslovom da preduzete mere budu srazmerne opasnosti koja preti.

Kako stvari stoje sa vanrednim stanjem kod nas?

Ustav SFRJ mije predvidao uvođenje vanrednog stanja kao posebnog pravnog režima. Cinici su to tumačili činjenicom da je reč o zemlji u kojoj je vanredno stanje, zapravo, redovno; a demagozi da u zemlji izvanrednog stanja nema mesta za vanredno stanje.

SIVE

Crne Gore izraz je nemirenja njegovih autora sa ovakvim stanjem stvari. Oni smatraju da je postojeće stanje ustavnog vakuuma i politički ı moralno neodrživo |] da se mora razrešiti u nekom od svojih logičnih epiloga. lako je miran državni razlaz Jedno od normalnih rešenja, autor: smatraju da ima dovoljno objektivnih činilaca koji idu u prilog stvaranja funkcionalne državne zajednice Srbije i Crne

Od svog osnivanja aprila 1992. tzu.

SR Jugoslavija nije funkcionisala kao normalna država. Umesto da u svemu prevaziđe zlosrećnu bivšu federaciju, ona ju je gotovo u svemu podržavala. Izdvajanje Crne Gore iz ustavnog sistema Jugoslavije je veoma odmaklo, a SR Jugoslavija se svela na Srbiju, što je neobična konstrukcija jednočlane federacije. Uprkos tome, ima dovoljno objektivnih činilaca koji idu u prilog stvaranja funkcionalne državne zajednice

Srbije i Crne Gore

sve strane prebacuju odgovornost na one druge. Izdvajanje Crne Gore IZ ustavnog sistema Jugoslavije je veoma odmaklo, a SR Jugoslavija se svela na Srbiju, što je neobična konstrukcija Jednočlane federacije.

Projekat Centra za liberalnodemokratske studije o ustavnoj rekonstrukciji SR Jugoslavije u

pravcu nove zajednice Srbije i

Gore. Oni polaze od istorijski potvrđene činjenice da narodi dve republike žele da žive u okvirima državne zajednice i smatraju da je jedina alternativna ideja državnom razdvajanju sadržana u stvaranju liberalnodemokratske minimalne federacije, koja bi mogla biti stvorena Po potpunoj demokratizaciji Srije. Uštav SRJ razlikuje tri stanja državne nužde: vanredno stanje, neposrednu ratnu opasnost i ratno stanje. On ne sadrži bliže odredbe o razlozima koji mogu biti osnov donošenja odluke o proglašenju vanrednog stanja. Prema Saveznom ustavu odluka o proglašenju vanrednog stanja u nadležnosti je Savezne skupštine.

šćenje Je iskorišćeno. Naime, 28. marta 1991. godine Narodna skupština Srbje je donela Zakon o merama Za slučaj vanrednog stanja. Pomenutim razlozima koje predviđa Ustav ovaj zakon Je dodao još Jedan: „ugrožavanje obavljanja privredne i društvene delatnosti“ (čl. 2 st. 1), čime je predsednik Republike stekao

DIJA!

3 |

okupljanja, ograničiti slobodu političkog, sindikalnog ı drugog delovanja“. (ćI-G st; |). To zuači da ukoliko se u Srbiji uvede vanredno stanje njeni građani će gledati već viđene scene ratnog stanja iz 1999. godine. Biće to, između ostalog, već viđeno izrađanje pravne države u autoritarnu partijsko-policijsku državu a vladavi-

Smisao vanrednog stanja je da omogući spas naroda i države kada je njihova egzistencija dovedena u pitanje. U stanju državne nužde vlast poseže za različitim sredstvima uključujući i diktaturu. Otuda vanredno stanje ima dve strane medalje. Ono se može upotrebiti za spas države. Ali, ono se može i zloupotrebiti radi uvođenja samovolje i uspostavljanja

ili ovekovečenja tiranije

Ukoliko Savezna skupština nije u mogućnosti da se sastane, Savezna vlada, pošto sasluša mišljenje predsednika Republike i predsednika veća Savezne skupštine, može uvesti vanredno stanje.

Po ovom pitanju Ustav Republike Srbije Je neusaglašen sa Savezmim Uuslavom UZ IO, Om je manje restriktivan ı manje određen. Naime, Ustav Republike Srbije utvrđuje da Narodna skupština „odlučuje o ratu i miru“, da bi potom čl.-83 tačkom 7 ova nadležnost bila poverena predsedniku Republike „po svojoj inicijativi ili na predlog Vlade“.

Ustav Srbije je otišao Još jedan korak dalje u odnosu na Savezni ustav. Dok je pitanje vanrednog stanja isključivo uređeno Saveznim ustavom, Ustav Srbije dopušta da se ono uredi ı potonjim zakonom. Neposredno posle devetomartovskih demonstracija 1991. godine, ovo ustavno ovla-

mec ||

libera

(isnovna načela zajplinice

Minimalna i efikasna vlada, zasnovana na konceptu liberalne države i minimalne regulacije i oslonjena na ideje vladavine prava 1 tržišne privrede.

Načelo supstidijarnosti. Savez će raspolagati samo onim funkcijama koje se u zajedničkom interesu članica mogu bolje i efikasnije obavljati na nivou Zajednice nego na nivou članica.

Konstitucionalno wnačelo. Savezni ustav je osnov i garant načela o vladavini prava, obezbeđujući kako ravnopravnost članica, tako i pravu jednakost (osnovna prava i slobode) svih građana.

Načelo saradnje u zajednici. Nove ustanove Zajednice Srme Gore 1 Srbije treba da doprinesu izgrađivanju poverenja i da budu zasnovane na saradnji između članica i saveza, kao i između članica neposredno.

Načelo podele vlasti na saveznom nivou. Sistem vlasti na saveznom nivou treba da predstavlja federativnu parlamentarnu republiku, gde će grane vlasti (zakonodavna, izvršna i sudska) biti demokratski uravnotežene, sa pravima i obavezama međusobne kontrole i saradnje.

Demokratska procedura donošenja Saveznog ustava, od Javne rasprave, preko slobodnih izbora u republikama i izjašnjavanje republičkih skupština, do referenduma u republikama i

praktično neograničene mogućnosti za uvođenje vanrednog stanja. Povod za uvođenje vanrednog stanja može biti, pored pomenutih razloga, : masovni protest građana, štrajk ili zaprečavanje sporednog puta ili ulice 1 sl, jer to može „ugroziti obavljanje privredne delatnosti“.

Ipak, najveća nevolja i moguće

· zloupotrebe proističu iz „okolno-

sti što Je donosilac ovog zakona pobrkao razliku između ratnog i

vanrednog stanja, da bi predsed- ·

niku Republike 'omaškom” dopustio da u vanrednom stanju donese akte ı mere koje se, po Ustavu Srbije, mogu doneti Jjedino u ratnom stanju“. (K.Cavoški). Drugim rečima, predsednik Republike se ovlašćuje da u vanrednom stanju donese akte kojima može „utvrditi radnu obaveZu, Ograničiti pravo na štrajk, ograničiti slobodu zbora ı drugog

Srbije i Enne

proglašenja u Veću republika Savezne skupštine. : Navedena osnovna načela treba da zadovolje dva bitna uslova: ravnopravnost članica i funkcionalnost državne zajednice.

[snovna ppaVa i SIohprip

Osnovna prava građana Zajednice Crne Gore ı Srbije moraju biti nepovrediva, zajemčena ustavom zajednice 1] Jednaka na celoj teritoriji, a u skladu s Konvencijom Saveta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao ı dodatnim protokolima uz tu konvenciju.

Osnovna prava građana jemči državna zajednica, alı istovremeno i njene republike-članice, koje su prvenstveno odgovorne za ostvarivanje zaštite osnovnih prava, čije slandarde, prema

evropskim merilima, postavlja državna zajednica.

FP:

Je li, bre, Savo, šta Je to što te privlači da svako veče ideš u kaja

nu?

- Pa dušo, tamo me lepo dočekaju, konobarica obleće oko mene U mini suknji ı ispunjava mi svaku narudžbu, ugađa ml.

- Dobro, Savo, da napravimo to ovde?

] tako bi. Postavljen sto, cveće na njemu, žena se pretvorila u ko nobaricu ti čitavo veče obleće oko Save, koji neumorno naručuje U jednom trenutku, kada je već pala s nogu, ona nađe spasono

sno rešenje: - Fajront!

Savo, prilično pripit ustade, krete prema vratima 1 zaplićući Jezi

kom reče:

- Dobar, onda da menjamo kafanu.

ne prava u vladavinu pravom. Ovaj tragični paradoks Je ozbiljno upozorenje da svekolika kriza pravnodržavnog poretka u Srbiji i SRJ može da ima za epilog agoniju ı kolaps prava.

Dakle, avet vanrednog stanja nadnela se nad Srbijom, preteći novim nevoljama i stradanjem. Nepodnošljiva lakoća prelaženja iz (iz)vanrednog stanja u ratno stanje, iz vladavine prava u vladavinu pravom, iz slobode u „dobrovoljno ropstvo“, odvija se ovde brzo ı neumitno kao pomračenje Sunca. Dokle će Srbija, „buna među bunama*, trpeti imbecilne odluke lidera vlasti ı opozicije, ı prihvatati skrušeno sa strahopoštovanjem pomračenje njihovog političkog uma kao da je to kosmički zakon? Dokle će u njoj vladati zli i opaki nad čestitim ı mudrim koji izgubiše nadu i pravac u Životu? GG

Gone

Sudski sistem državne zajednice pružiće pojedincu zaštitu njegovoS Osnovnog prava ako takva zaštita ne bude postignuta u postupku pred organom republike-članice. Građanin državne zajednice biće ovlašćen, ukoliko zaštita njegovog prava ne bude ostvarena pred organom državne zajednice, da povede spor protiv državne zajednice pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Manjine uživaju posebnu zaštitu državne zajednice ı njenih republika-članica. Manjinska zaštita mora biti u skladu s odredbama Pakta o građanskim ı političkim pravima, Deklaracijom UJjedinjenih nacija od 1992. ı (kV nom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina Saveta Evrope od 1995. godine.

Nostavlja se

Autori projekta:

Boško Mijatović, Dragoljub Popović, Slobodan Samardžić

apapoaaira ano ia gouuic BOG oigapaaoaa aogap opa nagn uo gonoogpGoG nia