Ekonomist

Ката јака kod veće pofrebe kredita nastoji se odbiti sve one kojima taj kredit dolazi preskup. Sniženjem kamatnjaka kod manje potrebe, nastoji se pomoći onu djelatnost koja bi još bila rentabilmna. U koliko je jedna emisijona banka dobro. vođena ona će, povisivanje kamatnjaka kad je veća privredna djelatnost ı njegovim sniženjem kod slabije djelatnosti sveđer imati u svojim rukama kontrolu nad novčanim tržištem i ispunjava се onu zadaću koju jedna savremena emisijona banka mora da ı ispunjava.

Kamatnjak naše Narodne Banke iznaša i danas 6%, dok u isto vrijeme kamatnjak mekih emisijonih banaka iznaša:

10%, Sofija i Atena 9%, Berlin i Wien 7%, Pešta, Bruxelle, Rim.

Van svake je sumnje da neke od ovih država imaju дајеко jaču privredu nego što ju imamo mi, pa zbilja izgleda čudno od kuda jedna siromašna država, koja neprestano jadikuje da nema potrebnog kapitala, drži jednu kamatnu stopu kakovu nemaju ni države sa sređemim kreditnim prilikama ı sa velikom privrednom djelatnosti. Naš je kamatnjak pogotovo onda izgledao apsurdnim kad su pred godinu dana svi naši susjedi imali kamatnjak i do 15"/, i samo smo mi paradirali sa kamatnjakom od G9/,. Bilo je čak momenta kad smo imali jednaki kamatnjak sa Engleskom i nekim drugim državama koje su poznate radi jeltinog kredita.

Рагафтајис! četiri godine sa eskomptnom emisijone banke od 6%, dok smo u isto vrijeme vrišitili pod jednom teškom kreditnom krizom za vrijeme koje je naša privreda morala plaćati kamatnjak od 20 i više "/,, mi smo svem inozemstvl davali klasični primjer neozbiljnosti i nesolidnosti. Sta je mislilo o nama ono inozemstvo, kojemu smo mi plaćali kamat ı od 15", dok kod nas vlada eskompt od samih 6"/,. Koliko se je moralo. čuditi našim prvim bankama koje su na dinarskim računima inozemstva plaćali kamatnjak od 12 do 15% a mist eskomplirali mjenice kod naše Narodne Banke koja je računala samo 6"%/,. i

Posleratne kreditne potrebe naše privrede bile su takove da im Narodna Banka ni uz najbolju volju mnije mogla udovoljiti. Dok je trajala inflacija, rovčano tržište bilo je tako likvidno da uopće ni nije bilo potrebe za kreditima Narodne Banke. Tek kad je prestala inflacija, a: cijene, uslijed konstantnog pada naše уа-