Ekonomist

390

Копсепттато па jednoj ločci i da fime pomognemo izgradnji jedne velike luke, luke u koju će pristajati parobrodi svih nacija i koja će imati izravne veze sa svim većim Iukama. Pored naših luka prolaze mnogi parobrodi na linijama Trst—obe Amerikerazne luke Levanta i Orijenta — te luke Sjeverne Evrope, ali Tijetko koji pristaje u naše Јике јег ти зе пе isplat zaustavljati se za par tona fovara koje bi eventualno u pojedinoj luci mogao dobiti. Nu kad bi mi glavni dio prometa koncentrirali u jednoj luci sjegurno bi glavni dio tih parobroda pristajao i u toj našoj luci čime bi mi dobili izravne veze sa mnogim lukama koje danas nemamo i koje, nastavili mi u ovom decentralističkom pravcn nećemo nikad ni dobiti. Sa.

Obzirom na promet koji je već tu kao i obzirom na mo:gučnosti budućeg razvitka, mislimo da je van svake diskusije da upravo Split ima sve preduvjete da postane našom glavnom lukom. On se nalazi negdje u sredini naše obale, pa prema tome zaprema jedan centralam položaj i bolje odgovara za glavnu luku nego mjesta koja se nalaze na skrajnoj periferiji. Nu za učiniti iz Splita našu glavnu luku freba i sredstava i smišljenog rada. | prvom redu treba dovršiti izradbu sadašnje luke na taj način da ona bude u slanju odvijati što moguće više prometa. Obzirom na povoljne prilike {a polpuna izgradnja stare luke ne bi mnogo zapala a dostala bi za nekoliko godina.

Osim loga frebalo bi pristupiti izgradnji sjeverne luke: imali Di se barem udariti temelji a već bi i privatna inicijativa, mnogo “doprinela. :

Pored izgradnje same luke koja bi se po utvrđenom planu mogla da izvodi i sukcesivno, polreba je da se i tarifalna politika tako udesi da se što više promela navme na Split Dobar dio našega izvoza ı uvoza ide preko Trsta. Kad bi mi upogled tarivale politike išli Splitu nw susret i preko onih 30%, koji su unesemi u novu Žželjezničku tarilu, mi bi uspjeli da na Split navrnemo ii promet iz onih krajeva koji su danas bliži Trstu i Rijeci nego Splilu. Mi smo pod Ugarskom osjetili, da kod smišljene tarifalne politike daljnina ne znači mnogo, pa smo vidjeli da је tarija iz Erdelja do Rijeke bila jeMinija nego možda iz Zagreba do Vinkovca. Hijelo se pošto po to. navrnuti na Rijeku sav promet pa :se je, to se mora priznali, u tome i uspjelo. Danas sve države pored carinske politike operiraju u velike i sa tarifalnom politikom,