Ekonomist

121

теј то morali izbjegavati dvoiračne pruge. Tu odbor opet gubi iz vida da je daleko jeftinije uz već postojeću Jednotračnu prugu postaviti druge tračnice nego graditi skroz novu jednotračnu prugu.

Željezička mreža pojedine države, bez obzira da | зе radi o privatnim ili državnim željeznicama, mora stajati u izvjesnom omjeru sa ekonomskim stanjem dotične države, jer u protivnom slučaju dolazi u pitanje rentabilitet tih pruga. Doduše svaka nova pruga nosi izvjesno povećanje saobraćaja, nu pitanje Je da li u pojedinom slučaju taj očekivani višak opravdava izgradnju Jedne nove pruge, dotično većeg broja novih pruga. Naša država, obzirom na strukturu naše privrede može svoju Žželjezničku mrežu proširivati samo postepeno, u koliko možda ne bi bila njezina najpreča zadaća, da sadašnje pruge tako tehnički dotjera da mogu udovoljavati svim zahtjevima modernog saobraćaja.

Nu nije samo rečeno da u pojedinoj tlržavi željeznička mreža mora stajati u omjeru sa privredom nego i gustoća željezničke mreže unutar državnih granica mora biti u omjeru sa privrednim razvitbtkom pojedinog kraja. Agrarni krajevi ili Još bolje krajevi u kojima prevladava stočarstvo ne trebaju toliko željeznica koliko krajevi u kojima prevladava intenzivna poljoprivreda, industrija i jaka trgovina. I u drugim državama pojedini napredniji krajevi imaju daleko više pruga nego siromašniji krajevi pa Je tako već i danas kod nas a biti ćeiu buduće ukoliko država iz bilo kojih razloga ne bude forsirala izgradnju pruga u krajevima koji za to nemaju dovoljno preduvjeta i potreba U tom slučaju općenitost u raznim formama poreza morati će pokrivati sjeguran deficit takovih pruga.

O svim ovima momentima konferencija nije ni najmanje VOdila računa. Nije bilo u pitanju, šta bi se sve dalo izpraditi nego o kome što se, obzirom na naše prilike ı može izgraditi, u Jednu riječ, jedan program koji se dade i realizirati.

Bad odbora za izgradnju nove Žželjezničke mreže Jasno Je pokazao sa kojim dilentatizmom naše privredne organizacije prištupaju ozbiljnom radu i do kojih resultata dolazi se pri takovim skupnim radovima. Mi smo uvjereni da ni jedan od onih koji su prisustvovali tom radu, nije ni časka pomislio da bi za izgradnju svih tih pruga bilo potrebno ne25 milijardi dinara nego najmanje 50 milijardi dinara i da bi naš budžet godišnje bio opterećen sa kojih 4 do 5 milijardi din. više a isto toliko i naša platežna, bilanoa