Filatelista

о ИП А – и |

фо ва. najrazličitijim ulošcima zubaca, po-

čev od 81» pa sve do 13%», a koje su ranije .

korišćene za prozupčavanje talksenih maraka. — Nadam se da mi Rot neće osporiti postojanje tih zupčanja na taksenim markama Austrije i Mađarske iz perioda 1868 do 1872, a ako želi, onda mogu jedino ponovno da ga uputim na kataloge taksenih

'maraka citiremih u mome članku (God. VI

sir. 59) ili pak mogu poslati Rotu po koji originalan komad tih faksenih maraka, da bi se lično uverio o postojanju tih zupčanja u to vreme!

A sada· — smatram da je potrebno da.

naglasim, da su tri takve mašine za linijsko prozupčavanje sačuvane u PTT Muzejima u Budimpešti i Beču; u svaku od tih mašina se stavio SAMO PO JEDIAN RED — JEDNA LINIJA SA IGLICAMA I DOLE ODGOVARAJUĆIM RUPICAMA, tako da je jedna mašina bila podesna da vrši zupčanje na određenom oltstojanju агка s markama, tako da se prvobitno vršilo (donekle · precizno) nameštsmje mašine u iednom pravcu (vodoravno). a paralelno sa radom ove mašine pripremila se druga mašina za limijsko prozupčavanmje u suprofnom pravcu (uspravno), tako da je paralelnim radom dve takove mašine vršeno linijsko prozupčavanje tabaka prvo u jednom, zatim u drugom smeru.

Zar nije potpuno verovatno — iako ne postoje DOKAZI CRNO NA BELO. što Rot uvek želi ali nikada ne pruža, — da

je Rajčević isto takc kao i tadašnja mađarska pošta, nabavila za beogradsku „knjigopečatniu” ove raspoložive mašine za prozupčavanje?! Даг 61 паса тпагкагnica trebala da kupi tada skupe mašine za češljasto prozupčavanje 300.000 komada maraka dnevno? Da li uopšte postoji takvo: zupčanje kod nas pre 1880 godine? Ne! A poznato je da su nove modernije mašine za češliasto prozupčavanje паргуЦепе 1879 godine, dakle ravno 10 godina kasnije!

Razumljivo je, da je bilo u jmferesu Bečke dvorske štamparije da proda ono što joj ne treba; — tako su plasirali možda dve takve mašine Beogradu (nije bilo po=trebe za veći broj) a isto foliko i Pešti., Pri tome su usfupili i jedan odgovarajući broj uložaka za te mašine. No baš se ovde najbolje vidi da su moje pretpostavike bile vrlo verovatno potpuno ispravne — i fo zbog toga, što se ma tom prvom bečkom izdamju maših maraka sa likom kmeza\Milana vršila u Beču demonstrativna zupčanja sa svima mogućim raspoloživim ulošcima, jer na, toj emisiji imamo baš najveći broj varijacija linijskog zupčanja — počev од 972 ра sve do 13. — Raičević je verovatno odabrao one uloške, koji su mu se činili majispravnijim, što dokazuju zupčanja kod kasnijih beogradskih izdanja (II, III, IV i V štampanja) kod kojih su nam poznata samo zupčanja: 9!/:, 11, 11!/», 12 i 1272 одпозпо kombinacija ovih zupčanja u oba smera, dok uopšte se više гази ро-

(А у Бе

javljivale druge vrste linijskog zupčanja kod maraka Srbije iz perioda 1872/1880, kojim su u Beču verovatno probno zupčali tabake prvog štampanja.

"Tu je važno i da se uoči otstojanje maraka u arcima od 100 komada. U Beču sastavljen štamparski arak pokazao se nepodesnim za linijsko zupčanje, jer je otstojanje između maraka od oko 2 mm bilo preusko da bi se marke mogle prosečno centrirano zupčati sa svih strana. — Bez sumnje je, da su Raičeviću ukazali još u Beču na to i da je on te sugestije preneo štampariji u Beogradu, pa su prvo beogradsko štampanje iz 1872 godime vršili na osnovu ponovno raspoređenih klišea sa razmacima (odstojanjima) među markama u tabaku u oba pravca od 3 do 31!/» mm.

Ima .još mmogo drugih sitnijih argumenata, ali smatram da je ono što sam izneo potpuno dovoljno da dokažem ispravnost moga gledišta, a čitaocima mpreostavljam da zauzmu stav o tome što je izneo Rot, a što sam o tome pisao ja.

Rot se često poziva na Derocca i druge poznate stručnjake: koji su se bavili istra živanjem maraka stare Srbije. — Smatram da je bez svake summie Derocco роstavio bazu i veoma temeljito obradio maferijal poštamskih vrednosnica Srbije, no svaki pa i najbolji istraživač, može da greši i greši. a da su skoro svi grešili koji su radili sa Srbijom, kao još dosta neistraženim područjem — o fome imam masu dokaza. Neke su se stvari do skora pogrešno tumuačile, meki podaci su bili šturi a po koji će ostati još dugo neispitani, a možda će samo Која slučajnost razjasniti ono za čim su fežili- kroz dugi niz godima mnogi istraživači. — Za takav rad treba stvarno imati strpljenja, volje, istrajnosti — no i objektivnosti, a što je majvažnije nesme se prenagliti. — Rot ma bazi svojih brzih zaključaka pokušao je da moje teze potpuno deplasira, pa čak da ih učini smešnim: dajući sugestivno delujuću kritiku, sa neke visine — kao da su njegove konstatacije mepobime! Svakako taj metod rada me vodi do onog cilja do kojega treba da stignemo, do usfanovljenja potpuno realnog stanja, istraživanja činjeničnog stanja kod jednog teškog područja ikao što je stara Srbija, gde još uvek postoje znatne šupljine, iako smo već uspeli da osvetlimo mnoge stvari, koje su ramijim filatelističkim stručnjacima bile nejasne.

Želeo bih da ubuduće u svom vrednom. i cenjenom istraživačkom radu Rot stvarno dokumentuje svoje nove nalaze, a tada ću ih i Ja veoma rado akceptirati, no tamo gde skoro svaki detalj pruža nepobitan dokaz o ispravnosti mojih gledišta, nikakvim teorijama neće moći da me pokoleba u konstatacijama, koje mastojim da obnarodujem samo ako sam uveren u ispravnost istih.