Filatelista

GRBOVI KAO MOTIV TAKSENIH MARAKA SA PODRUČJA JUGOSLOVENSKIH ZEMALJA

Prim. dr Branislav Novaković

Taksene marke od svog početka do danas, pretežno za motiv koriste grbove: zemalja, država, pokrajina, gradova ı druge srodne ambleme. Taksene marke imaju vrlo malo ljubatelja koji im posvećuju pažnju ı kod nas i u svetu, mada je pre par decenija grupa sakupljača taksenih maraka u Jugoslaviji, u svetskim razmerama, važila za brojnu. To je i razlog da o taksenim markama ima neuporedivo manje literature, nego kada je reč o poštanskim markama.

Još u prednapoleonovskom periodu, a potom u vreme napoleonove IHrije i u periodu iza toga, na tim područjima kao preteče taksenih maraka srećemo vrednosne= oznake u vidu kontrolnih žigova i sigila, na kojima se smenjuju zavisno od vlasti koja upravlja, crni dvoglavi austrijski orao i napoleonov orao.

Već na prvim taksenim markama carevine Austrije, koje su puštene u upotrebu 1. novembra 1854. godine i upotrebljavane na jednom delu današnje naše teritorije nalazi se državni grb.

U periodu od 23. jula 1868. do 1. aprila 1873. godine jedno područje jugoslovenskih zemalja dobija prvi put svoje taksene marke. To su bile taksene marke za Vojnu krajinu, ali na žalost, bez naših obeležja. Ove taksene marke su bile istovetne kao i tadašnje mađarske taksene marke sa crtežom u koji je bio ukomponovan i mađarski grb i preko maraka u vidu mreže odštampan je austrijski grb u crnoj boji. Sa nama stranim grbovima vodila se borba za prevlast za našu teritoriju u tadašnjoj dvojnoj monarhiji.

Prve taksene mark= kneževina Srbija pustila je u tečaj 13. aprila 1881. godine i u motivima maraka dominantno mesto pripada kneževskom grbu, za razliku od istovetnih motiva naredne serije iz 1884. godine, ali u tim taksenim markama je ukomponovan kraljevski grb, jer je Srbija od 1882. godine розтађћ kraljevina. Motiv državnog grba ostaće dominantan celo vreme na taksenim markama Srbije.

U Bosni i Hercegovini prvo izdanje taksenih maraka pojavilo se 1. jula 1879. godine, a tzv. »bosanski grb« koga čini ruka oklopnika s mačem i stara kruna, biće sastavni deo motiva svih izdnja taksenih maraka od 1899. гофте до završetka Prvog svetskog rata, odnosno prvih taksenih maraka zajedničkih izdanja za Državu Srba, Hrvata ı Slovenaca.

Kneževina Crna Gora dobila je prve taksene marke 1. jula 1881. godine, ali sve do izdanja taksenih maraka 1914. godine dominira lik knjaza Nikole I Petrovića, a tek ovo poslednje izdanje je sa grbom Crne Gore.

U periodu između dva rata motiv taksenih maraka Jugoslavije, sem prve serije, je državni grb. U okupiranoj Srbiji upotrebljavaju se zatečene taksene marke Jugoslavije, ali je sredina ranijeg državnog grba u krugu izbijena i na njenom mestu je belo polje. Taksene marke tzv. NDH su sa odgovarajućim grbom te tvorevine.

Grb nove Jugoslavije pojavio se na taksenim markama provizornih zajedničkih izdanja od kraja 1944. godine na dalje, prvo na pretiscima zatečenih taksenih maraka okupirane Srbije, a potom sve do danas je grb osnova svih motiva naših taksenih maraka.

Kako se vidi, grbovi su u najvećem broju slučajeva na taksenim markama davali ton istorijskih zbivanja.