Filatelista

Odbrana Zemuna od kuge u Beogradu i Srbiji 1814. godine 33

_________________________________________________________Č__ČČđ____--—---—–{đ{–-––-–MŠ%T}eOK —----}—

političke turske vlasti, a osobito u danima velike kužne opasnosti ı pružao svu potrebnu pomoć za odbranu od nje.

Mere na terenu Zemunskog komuniteta za odbranu od kuge 1812.11813. godine

lako je Zemun bio slobodan vojni komunitet (samoupravna opština od 1749. – 1872.), jedna “gradjanska oaza u sredini vojničke zemlje”, ipak je komandant Vojne komande u Zemunu bio “neka vrsta delegata” Slavonske generalne komande, prve pretpostavljene vlasti slavonskih ı sremskih slobodnih vojnih komuniteta i na taj način vršio “nekakvu kontrolu nad lokalnom vlašću” Zemuna. On je u “interesu opšte sigurnosti, sanifefa ı državnih finansija” imao prava da Magistratu (gradskoj upravi) “izdaje naloge za te poslove”, što je stalno i revnosno Čin1o?.

Kako u toku celog Prvog srpskog ustanka nije bilo kuge u Srbiji, to ni kordonski sektor Vojne granice prema njoj nije bio u jačoj pripravnosti. Za to vreme je popustila disciplina na kordonu i prolaznim stanicama, pošto se ni nadležni organi nisu strogo pridržavali svih sanitetskih propisa.

Medjutim, koncem februara 1812. godine nastupila je veća uzbuna na kordonskom sektoru Slavonske generalne komande. Ova Je 26 februara izvestila sve nadležne faktore na svom području da se u selima oko Zvornika pojavila neka bolest od koje je narod dosta umirao, a na mrtvacima su se videle modre pege po vratovima i prsima, ali bez kužnih guka. Dobivši u to vreme vest o izbijanju kuge u Carigradu, pomenuta Komanda je odmah naredila da se karanten u svim kontumacima produži na 28 dana, a na kordonu poveća broj stražarskih mesta3. Na to je general Červinka, komandant Zemunske vojne komande, odmah, prvog marta, pooštrio sanitetske mere za područje Zemuna u sledećih sedam tačaka i poslao Magistratu da ih smesta objavi kako bi stanovništvo bilo potpuno o tome obavešteno.

1. Niko ne sme da se više od 50 koraka približi obali Save do ušća u Dunav a odande obali Dunava uzvodno do izvidničke straže (“Aviso Piquet -a). Ko se bude na toj “štreki” uhvatio bez naročite dozbole Vojne komande, ili čak i s njom ali bez pratnje sanitetskog lica biće odveden u kontumac da kao sumnjiv izdrži karanten.

2. Svi ljudi kojima je neophodno potrebno da ostanu na brodovima koji pristaju na Savi kod “Cigljane” (levo i desno od današnjeg pešačkog savskog mosta) moraju tražiti od Vojne komande naročite dozvole (“Passirzettel”) koje će, kad iz grada idu k brodovima, pokazivati i predavati oficiru na Mrtvoj straži, a od njega dobivati druge dozvole za