Gledišta

odražavaju tipične, reprezentativne stvame odnose u naSoj privredi. Prema tome, njihova verifikacija mora uključiti ako ne empirijsko istraživanje, ono bar empirijsko iskustvo dovoljno provereno i precizno definisano kako bi se mogla verifikovati konsistentnost sadržine opštih ideja i stvamih odnosa. Ceme je samo u jednom slučaju (peta hipoteza) pozvao u pomoć privrednu stvamost („svakodnevne poja ve"), ali i tog puta u vrlo uopštenom i nedefinisanom obliku. Smatram da je nemoguće samo logički, „putem isticanja protivteza", proveriti da li sadržina ideja odgovara stvamim i, još više od toga, tipičnim i reprezentativnim odnosima u našoj privredi. Vemjem da će se i Ceme složiti sa mnom da logički metod ima ograničen domen pnmene i da je teško prihvatiti isključivu njegovu primenu kada treba proveriti konsistentnost osnova, postulata, op štih principa teorija raspodele dohotka sa stvamim odnosima. U ovakvoj analizi empirijska verifikacija ima van svake sumnje prioritet Prioritet empirijskih istraživanja je u još većoj meri naglašen činjenicom da je reč o teoriji raspodele našeg dmštva. To je dmštvo u kome, kao što je poznato, teče protivrečan proces razvoja, transformacije i prelaza iz jednog oblika privrednih odnosa u nove oblike. Mishm da ne treba posebno isticati sve aspekte procesa dezintegracije administrativnih oblika privređivanja i istovremenog procesa izgradnje samoupravnih oblika, kao ni činjenicu da se ti procesi osttvaruju istovremeno sa politikom intenzivnog privrednog razvoja koja treba da jugoslovensko dmštvo dovede na viši nivo privredne razvijenosti. Kako u tom kompleksu heterogenih i protivrečnih elemenata, čiji se međusobni odnosi neprekidno i brzim tempom menjaju kao rezultat promena u materijalnim uslovima i institucionalnim oblicima, kako u takvoj stvamosti odrediti tipične i reprezentativne odnose samo logičkim testiranjem, pa makar ga nazvali „ekonomsko-logičkim testiranjem". Mislim da predmet d cilj istraživanja određuje u velikoj meri kom aspektu naučne metodologije treba dati prioritetni značaj. Ono koliko znam o naučnoj metodologiji ukazuje mi na nemogućnost primene samo logičkog testiranja u ovom slučaju. Rezultati do kojih je Cerne došao u istraživanju i koje je izložio u svom članku ne govore u prilog opravdanosti primenjene metodologije. Ukoliko bi se ipak, i pored svih nedostataka samo logičkog testiranja, ostalo pri tom metodu, tada on obavezuje na određen metodološki prilaz i metođ izlaganja. Naime, da bi se ocenila konsistentnost opštih ideja, ovog puta logička, medu sobom kao i u okviru celine čiji su one deo ili komponenta, neophodno je definisati kompleks, koji se istražuje u celini. Kako je reč o raspodeli, potrebno je definisati tipične i reprezentativne odnose koji sačinjavaju sadržinu kompleksa raspodele, čak iako te definicije po formi imaju aprioristički karakter, odrediti oblike njihovih veza, odnosa i uslovljenosti i na taj način definisati celinu proučavanog kompleksa. Samo u okviru tako definisane celine, pojednostavljene, teorijs'ki uprošćene, apriome po metodu izlaganja,

126

DR MILOŠ SAMARDZIJA