Gledišta

cenu, jer obe su, kao što je poznato, izražene u novčanom obliku. Na drugom mestu (str. 1313) on kaže; ,JK kako se meri tržišna vrednost kratkoročno kao cena proizvoda i time valorizuje uloženi rad?“ I dalje na str. 1315: ~...pri „nagrađivanju prema radu" dolazi u obzir, pre svega, kategorija cene... kao novčani izraz vrednosti, a ne neposredno sama radna vrednost" i na str. 1319: „Kada se dohodak privredne organizacije, tačnije neto-proizvod (po našoj tenninologiji), izjednačava s novostvorenom vrednošću, opet se m e š a model Marksove .radne' vrednosti s kategorijom cene i novčanog doh o tk a, koji je proizvod obima prodate robe i cene, umanjenog za troškove." Ne znam da li Ceme pod terminom vrednost, radna vrednost i „radna" vrednost podrazumeva isti ekonomski odnos. Ako podrazumeva, zašto će mu ovi različiti termini. Citati koji su navedeni ostavljaju utisak o terminološkoj konfuziji, u kojoj nije lako shvatiti šta je osnovna Cerneova misao. Ako je trebalo da cela ova konfuzija služi za opravdanje stava po kome Marksova analiza vrednosti robe ne može ih ne može u potpunosti da bude teorijska osnova za objašnjenje problema raspodele, to se može rsći direktnije i jasnije. Ceme ima dmgi prilaz i zato se, verovatno, koristi i sopstvenim stilom. On je na str. 1309. rekao da Marksova teorija robe i vrednosti ostaje ~u punom važenju" u usiovima kada „priroda proizvodnih snaga još objektivno uslovljava proizvodne odnose koji ne mogu oblikovati nikakve druge odnose raspodele sem na osnovu dohotka, to jest na osnovu tržišne novčane vrednosti". Zatim Ceme objašnjava da se tržišna vrednost „kratkoročno" ispoljava kao cena proizvoda i da ta cena, a ne „naposredno sama radna vrednost" predstavlja ključnu kategoriju raspodele (str. 1315). Nekoliko strana docnije on insistira na tome da se ne može ~mešati model Marksove .radne’ vrednosti s kategorijom cene i novčanog dohotka" (str. 1319). Kako u ovakvim okolnostima treba rešiti ovaj problem? Važi li Marksova teorija vrednosti kao metodološka osnova za istraživanje problema raspodele dohotka ili ne važi? U svoje izlaganje Ceme unosi dve nove komponente kako bi mogao da ~i zgr a d i realističnu, nedogmatsku teoriju raspodele dohotka" (str. 1316, kurziv Cemea). Prva komponenta u njegovom izlaganju se odnosi na „pogrešno tumačenje Marksove ideje, vrlo uopšteno date u delu „Kritika Gotskog programa", o neposređnom „nagrađivanju prema radu (kao primenljive) za naš privredni sistem“. Prema Cemeu, Marksova ideja je razvijena za nerobni tip socijalističke privrede i „ostvaruje se ili je prisutna samo kao približna tendencija uz snažnu podršku države, protiv koje deluju mnogi činioci, pre svega tržišno-robni mehanizam". Zaključak može čitalac sam izvesti. Marksov prilaz problemima raspodele dat u „Kritici Gotskog programa”, prema Cemeu, u celind je neprdhvatljiv za analizu odnosa

138

DR MILOŠ SAMARDZIJA