Gledišta

U tom smislu Teze, kao i mnogi učesnici u javnoj diskusiji, cine razliku između ličnog rada sopstvenim sredstvima za rad koji se obavlja bez korišćenja dopunskog rada drugih lica i ličnog rada u kome se sopstvenim sredstvima za rad koristi dopunsMm radom drugih lica. Lični rad na sopstvenim sredstvima za rad, ukoliko predstavlja uslov za egzistenciju radnog čoveka, ima načelno isti društveno-ekonomski polo žaj kao i lični rad na sredstvima u društvenoj svojini. Cinjenica da vlasnik radi sopstvenim sredstvima za rad, ne menja socijalistički karakter tog rada. Lični rad na sopstvenim sredstvima za rad bez upotrebe tuđe radne snage je integraIni deo socijalističkog društveno-ekonomskog sistemais). Pitanje da li postoji najamni rad, da li se vrši eksploatacija i kako je ograničiti javlja se u onom momentu kada sopstvenik sredstava za rad upošljava tuđu radnu snagu, Jedan broj učesnika u diskusiji smatra da je u ovoj oblasti kod nas legalizovan najamni odnos. 13 ) Istovremeno se ističe da postoje društveno-ekonomski okviri koji ograničavaju mogućnost direktne eksploatacije tude radne snage. U uslovima kada je preovlađujući društveni odnos društvena svojina sredstava za proizvodnju i samoupravljanje radnih ljudi, kada je politička vlast u rukama radnog naroda, upošljavanje hide radne snage kod sopstvenika sredstava za proizvodnju nema i ne može imati kapitalistički karakter, niti može stvoriti opasnost od restauracije kapitalizma. S obzirom na ograničene mogućnosti klasičnog oblika eksploatacije tude radne snage ističe se da u nas veće probleme zadaju razni drugi prikriveni i nedefinisani oblici eksploatacije koji se vrše pomoću ugovora o delu, rada na sic, zelenaških zajmova, eksploatacije sezonske radne snage, eksploatacije podstanara ltd. Za novi pristup problemu eksploatacije karakteristični su stavovi B. Horvata i C. Grbica. „Eksploatacija je dvosmislen pojam, i to u doslovnom smislu riječi, tj. ima dva smisla. Kako treba odgovoriti na slijedeće poznato pitanje: tko eksploatira, privatnik ili socijalističko poduzeće, ako privatnik plaća radnika 100.000 dinara, a preduzeće samo 80.00014)", kaže Horvat, a Grbić ističe da „nemogućnost zaposlcnja na društvenom sektoru upozorava da bi trebalo omogućiti legalno zapošljavanje više ljudi na privatnom sektoru (Zar je to veći grijeh nego što idu na rad u Zapadnu Njemačku?is). Oba mišljenja formulišu pitanje od praktičnog značaja, ukazujući na teškoće koje se javljaju ako se i dalje održavaju dosadašnja teoiijska shvatanja. Znatno je teže izgraditi ta-

,! ) Dr P. Aleksić: Lični rad u socijalizmu str. 88 (objavljeno u brošuri Privatni rad za ili protiv, Komunist 1967) Dr B. Horvat: pomenuti članak str. 342, Gledišta 3/1967. ,3 ) M. Ivanović i B. Radovanović: Problem! ličnog rada u poljoprivredi str - , 14 ? —? (Priratni rad za ili protiv, Komumst 1967). V. Rašković: Osnovni idejni i politički problem! ličnog rada u sistemu dmštvenog samoupravljanja str. 117 (u pomenutoj brošuri) C. Grbić: Za jasan pristup osnovnim problemima (str. 135 i 136 u istoi brošuri). Ekonomska politika, _ članak; Lični rad ill privatno preduzede Lj. Miiatoviđ, B. Lukić, A. Nikolić; diskusija u Politic! od 22, 24. odnosno 30. januara 1968. godme. 'O Hr B. Horvat: Individualno i kolektivno vlasništvo u sociializrau str. 337, Gledišta 3/1967. I 6) G Hrta jć: Mjesto i uloga lićnog rada na ličnim sredstvima za proizvodnju i usluge, Vjesmk od 31. januara 1968.

449

LICNI RAD INTEGRALNI DEO SOCIJALIZMA IXJ SAPUTNIK