Gledišta

kav teorijski okvir u koji bi se ova dva mišljenja mogla uklopiti. Razmimoilaženje, ne samo u javnoj diskusiji već i u teorijskom pogledu, nastaje sa pitanjem na kom nivou ograničiti upošljavanje tuđe radne snage i da li ograničenja vezivati isključivo za broj radnika ill za, obim i karakter sredstava za proizvodnju. Tu su, pre svega, oni koji smatraju da je nedopustivo zapošljavanje tuđe radne snage. To je, prema njima, etička granica ličnog rada. Lični rad bez eksploatacije drugih opravdan je, bez obzira kakav i koliko. I suprotno tome ako lični rad uključuje u sebe bilo kakav vid najamnog rada i eksploatacije tuđe radne snage, onda se on preobražava u privatni sektor te nužno mora biti ograničen u interesu čistote socijalističkib društvenih odnosa. 16 ) Ovo je gledište dosta usamljeno. Veća dilema nastaje oko pitanja šta uzeti za kriterijum ograničenja: broj radnika ili obim i kvalitet sredstava za proizvodnju.l7) Naravno da je ovo pitanje povezano sa prethodnim. U situaciji kad nisu do kraja izgradeni principijelni stavovi da li će se odobiiti zapošljavanje 3, 5 ili 10 radnika pitanje je društvenog dogovora. KARAKTERISTIKE SVOJINE Najzad doiazimo na pitanje svojine, koje takođe zaslužuje podrobno pravno-teorijsko, a zatim i ekonomsko, političko i filozofsko proučavanje. Možda nigde kao u ovoj oblasti ne iskrsava niz mistifikacija, predrasuda i dogmatskib shvatanja koja su u praksi prevazidena ali čiji se ostaci u teoriji zadržavaju. Greške u terrainologiji brkanje pojmova, nedoslednosti pokazuju koliko sporo teče oslobađanje od fetiša svojine. Od svojine kao da sve počinje i njome se sve objašnjava. Rasprava o ličnom radu vodi nas do zakIjučka da je neopbodno ispitati koji su to teorijski (pre svega pravni) okviri oblika prisvajanja koje omogućava lični rad, koje je njihovo mesto u sistemu samoupravljanja kod nas, kakav je njihov odnos prema društvenoj svojini, vodi nas do zaključka da je potrebno teorijski produbiti istraživanja svojine, koja su u nas jedno vreme bila zapostavljena. Svojina i sama dakle, zaslužuje da bude proučena i objašnjena. Teze, a i mnogi učesnici u diskusiji polaze od postavke da se. sredstva za proizvodnju nalaze u ličnoj svojiniis). U već na-;vedenoj brošuri: Privatni rad za ili protiv, govori se u nekim prilozima (O. Karabegović, S. Krajger, J. Garvan) o; sredstvima za rad u ličnoj svojini, dok drugi autori govore; o privatnoj svojini (I. Lavrač, dr P. Aleksić, Č. Grbić, M„

|6 ) V. Rašković: Etička granica privatnog sektora u samoupravnom sistemu,.i Politika 16. januar 1968. godine slično B. Lukić: Poiltika 24. januar 1968. i godine. ,7 ) M. Bošković : Politika 23. januar 1968. godine. B. Horvat, pomenutib članak str. 341. Gledišta 3/1967; C. Grbić; Za jasan pristup osnovmm blemima str. 133 (u brošuri Priratni rad za ili protiv) V. Rašković pomenutib rad strana 116 i dalje. l 8) I ako dosledno upotrebljavaju izraz lična svojina, redaktori Teza su ipakjL na jednom mestu upotrebili izraz privatna svojina (IV odeljak tačka 2.)

450

MIODRAG ORLIC