Gledišta

nja dijalektičke protivrečnosti prelaznog perioda je u prevladavanju robnih elemenata svesnom društvenom organizacijom, usmeravanjem privrednih odnosa i procesa. Za konstituisanje ovog sistema mišljenja bilo je potrebno mnogo manje vremena, kako se pokazalo, nego za njegovo konstruktivno prevazilaženje. Diskusija, koja se već više godina vodi u našoj naučnoj javnosti i koja je već ostavila ozbiljnije tragove u ekonomskoj literaturi o uzrocima i svojstvima robne proizvodnje u socijalizmu, o mestu i obliku delovanja zakona vrednosti, o implikacijama tržišne privrede na raspodelu prema radu vodi postepenom definisanju osnovnih kategorija nove ekonomske teorije. Polazna premisa te teorije je socijalistička robna proizvodnja kao poseban istorijski oblik robne proizvodnje, koji ispoljava i svoje specifične ekonomske zakonitosti. Ako se, dakle, postavi pitanje šta je okosnica tog novog ekonomskog sistema, doći će se do zaključka da je to upravo promenjeno shvatanje o karakteru i perspektivi robne proizvodnje u socijalizmu. Tek kada se jednom došlo do ovakvih teorijskih zaključaka, počinje da se menja mesto i odnos osnovnih ekonomskih kategorija. Zakon vrednosti se eksplicitno formuliše kao opšti ekonomski zakon socijalističke, kao i svake druge robne privrede, a ekonomska teorija se angažuje na istraživanju oblika njegovog delovanja. Konačno, tek u tim okvirima moguće je, za one koji prihvataju teoriju socijalističke robne proizvodnje, anaiizirati mesto i ulogu planiranja i njegov odnos prema zakonu vrednosti. Dakle, sa metodološkog stanovišta, polazna pretpostavka za analizu mesta planiranja i njegove uloge u društvenoj privredi je određivanje teorijskog stava prema opštem karakteru socijalističke privrede, jer nije svejedno da li će razmatranje o planiranju počivati na stavu o reliktnoj i prolaznoj robnoj proizvodnja dili o socijalistiičkoj društveno-ekonomskoj formaciji kao sistemu robne privrede. Međutim, svaki autor koji bude tražio teorijske orijentacije za analizu konkretnije problematike planiranja, srešće se sa činjenicora da je u procesu smene dvaju sistema mišljenja nastao vakuum. Usvajanje teorije socijalističke robne proizvodnje tek otvara niz pitanja koja su do sada većinom ostala u fazi kontroverznih diskusija ili bez odgovora. Među ta pitanja dolazi oblik delovanja zakona vrednosti u socijalizmu, kao i mesto planiranja u robnoj i samoupravnoj privredi i njegov odnos prema zakonu vrednosti. U svetlosti novih teorijskih postavki o robnoj proizvodnji u socijalizmu, koje prihvata sve veći broj autora, shvatanje o odnosu planiranja i zakona vredno-

455

METODOLOŠKI PRILAZ PLANIRAN JU PRIVREDE