Gledišta

OSVRTI

vojin simeunović

U izdanju „Europaische Verlagsanstalt'', u Frankfurtu na Majni, izašla je 1963. Fromova knjiga sa nazivom „Das Menschenbild bei Marx”. Uz ovu raspravu objavljeni su i odlomci iz Marksovih „Ekonomsko-filozofskih rukopisa” i „Njemačke ideologije”, što je Fromu služilo kao neposredna misaona pretpostavka za razvijanje vlastite koncepcije o predmetu Marksovog mišljenja. Sam naslov ove studije odmah pokazuje Fromovo stajalište kada je riječ o određenju predmeta Marksove misli; to je izgradnja jedne antropologije. Nipošto se, naravno, odmah ne bi moglo osporiti jedno ovakvo određenje predmeta Marksovih misaonih istraživanja. Razvijanje misli o Ijudskoj egzistenciji, o čovjeku uopšte i smislu njegovog života, svakako je ono što najviše karakterizira Marksovo djelo. S te strane se Fromovom stajalištu ne bi moglo ništa prigovoriti. Međutim, kao što se mogu pisati studije o slici čovjeka u Marksa, a Marksovo mišljenje time određivati kao jedna antropologija, isto tako se mogu pisati i do sada su več napisane mnoge studije o Marksovu shvatanju revolucije, države, pravde, istine, Ijepote, itd., a time i Marksovo mišljenje definirano kao jedna ideologija, politika, nauka, etika, estetika, ontologija itd., sve zavisno od toga šta se uzima kao predmet Marksovog mišljenja. Sta uzeti kao pozitivan predmet Marksove mish, to je prvo i poslednje pitanje pred kojim stoji svaka

*) Povodom Fromove studije o slici čovjeka kod Marksa.

MOĆ I GRANICE KRITIČKOG MIŠLJENJA*

1001