Gledišta

mllan bakovljev

ŠKOLA U USLOVIMA EKSPANZIJE ZNANJA

O sve intenzivnijem razvoju nauka najrečitije svedoči naglo skraćivanje vremena u kome se obim naučnih saznanja dvostruko proširuje. Po proračunima američkog naučnika dr Frederika Apela, ukupna suma Ijudskih znanja udvostručena je između 1775. i 1900, zatim između 1900. i 1950, pa između 1950. i 1958. godine. To je zbilja imprcsivan napredak. Interval od 125 godina sveden je na 50, a potom na svega 8 godina. Dr Apel smatra da on sada već iznosi samo 5 godina, a i u Akedemiji nauka SSSR, još pre nekoliko godina konstatovano je da za udvostmčavanje zbira naučnih znanja ne treba više ni puna decenija. Ova pojava posebno tangira školu, čija je osnovna lunkcija obezbeđivanje kontinuiteta razvoja kulture. Razume se, škola nije jedini faktor obrazovanja mladih, ali je značajnija od svih dmgih faktora, jer obrazuje na najorganizovaniji i najekonomičniji naoin. U njoj se nastava normira studiozno koncipiranim planovima i programima, a realizuju je specijalno kvalifikovani stmčnjaci. Nove generacije treba da idu dalje od onih koje nasleđuju. Da bi se to omogućilo, neophodno ih je blagovremeno upoznavati s tekovinama dotadašnjih pokolenja. Kako se te tekovine stalno umnažaju, svaka naredna generaoija mora uoiti više od prethodne.

Skola se tome prilagođava na razne načine. Jedan od njih je produžavanje trajanja školovanja. Nekada je obavezno školovanje trajalo 4 godine, a sada je u razvijenijim zemljama produženo na 8, 10, pa i više godina. Nekada su srednje i visoke škole pohađali samo odabrani, a sada se u njima školuje sve veoi postotak omladinske

972