Gledišta

skih oblika, počev od privatnog, preko grupnog, do društvenog. Kao što je poznato, u našoj zemlji postoji privatna svojina uglavnom u oblastima poljo- ; privrede, zanatstva, trgovine i t. sl. S druge strane, u onim granama, grupacijama i sl. u kojima postoji monopolski položaj proizvođača, gde se javlja mogućnost ostvarenja razvijenog sistema lične odgovornosti, čija delatnost predstavlja, javni, odnosno opštedruštveni interes, kao što su, na primer, elek- . troprivreda, javni saobraćaj i t. sb, ostvamje se i i može da se ostvari dmštvena svojina, premda u ne- S potpunom, nesavršenom obliku, jer se ne proteže : nad celom privredom. Najzad, u oblastima privrede : u kojima je ukinuta privatna svojina na sredstvima za proizvodnju, u kojima privredne organizacije nemaju monopolistički karakter i po svojoj tehnologiji ne predstavljaju neophodne proizvodne j celine koje pokrivaju i opslužuju celu privredu, u takvim privrednim oblastima, granama, gmpacijama i sl., postoji, u stvari, iako ne u potpunosti, gmpna svojina na sredstvima za proizvodnju. Gmpna svojina se manifestuje u tome što su ovlašćenja 0 korišćenju i raspolaganju sredstvima 7 ) pomenutih privrednih organizacija u suštini podudarna sa ovlašćenjima koja ima privatna svojina. Radni kolektiv ima pravo raspolaganja, a time, u stvari, i prisvajanja svih sredstava. Ovo pravo proizlazi iz činjenice što preduzeća posluju na samoupravnoj osnovi u uslovima robno-novčanih odnosa. Pravo prisvajanja na bazi gmpne svojine u obliku prava korišćenja od strane privrednih organizacija koje imaju, razume se, svojstvo pravnog lica, a : koje je imovinsko i stvamo pravo, koje se zaštićuje 1 prenosi ne predstavlja samostalno pravo, već je pravo izvedeno iz prava dmštvene svojine. Iz ovoga se vidi da ovde pravni izraz ne prati stvarni dmštveni odnos i da bi stoga bilo neophodno da se pravo korišćenja, kao pravo izvedeno iz dmštvene svojine, pretvori u pravo prisvajanja na bazi gmpne svojine i da se na taj način pravno izrazi faktičko postojanje gmpne svojine. Ovaj zahtev ima i svoje praktične razloge. Kao primer može poslužiti činjenica da zbog postojećeg stanja u kome se pravno ne priznaje postojanje gmpne svojine, radni kolektiv kada ostvamje gubitak ili učini štetu na sredstvima koja su mu data na korišćenje, naknađuje to, ne iz sopstvenih, već iz dmštvenih sredstava, čime se smanjuje odgovomost kolektiva za poslovanje svoje privredne organizacije. Ili, dmgi primer, gde kolektiv nove privredne organizacije prisvaja bez naknade sredstva uže ili šire zajednice,

7 ) Ovde se korišćenje i raspolaganje sredstvima, u stvari, javlja kao elcment kategorije prisvajanja na bazi grupne svojine, a ne na osnovi društv'ene svojine, bez obzira na to što je društvena svojina Ustavom proklamovana, nasuprot grupnoj svojini, koja ovim najvišim pravnim aktom nije priznata.

1400

DR BLAZ BOSKOVIC