Gledišta

trebno naći mem, stepen zahvatanja, čime bi se nejednakost svela u granice koje bi biie tolerantne. ~Q uslovima racionalno usmjeravanog razvoja socijalističkog društva, ta mjera sigurno mora biti tako postavljena da bude dovoljno velika da bi djelovala stimulirajuće na razvoj prozvodnih snaga i istovremeno toliko mala ,da ne izaziva takve nejednakosti u raspodjeli koje tangiraju optimalu socijalističkih odnosa u društvu.” 4 ) Dvakva shvatanja protivureče suštini socijalističke robne proizvodnje, koje nema i ne može biti bez sistema samoupravnih odnosa proizvodnje, tj. takvih odnosa u kojima prizvođači neposredno prisvajaju rezultate svoga rada. Kriterijumi za utvrđivanje „optimale socijalističkih odnosa u društvu” mogu biti samo dmštveno priznati rezultati rada i prisvajanje na toj osnovi. Rezultati rada stiču dmštveno priznanje delovanjem mehanizma socijalističke robne proizvodnje koju proizvođači, u samoupravnom sistemu, svesno regulišu i usmeravaju. Ako se traže neki drugi kriterijumi, onda to implicira takav sistem odnosa koji ne bi bio sistem samoupravnih odnosa proizvodnje. F sistemu robne proizvodnje radni kolektivi kao robni proizvođači, da bi povećavali produktivnost rada i na toj osnovi sticali veći dohodak, moraju stalno da prošimju i modemizuju materijalnu osnovu svoga rada. U tu svrhu oni moraju neprekidno da odvajaju deo svoga dohotka. Taj deo dohotka oni koriste jednim delom za sopstvena istraživanja novih konstrukcionih, tehnoloških iii organizacionih rešenja, a delom za kupovinu tih rešenja od drugih proizvođačkih ili naučnoistraživačkih radnih kolektiva, koji, na taj način, rezultatima svoga rada stiču svoj dohodak. Prema tome, povećanje produktivnosti rada korišćenjem „tuđih” proizvoda, tehnoloških iii organizacionih rešenja ne znači da se to postiže korišćenjem tuđih rezultata rada, već naprotiv, sopstvenim dohotkom, što znači rezultatima sopstvenog rada. osebno treba naglasiti da radni kolektivi koji ostvaruju veći dohodak zahvaljujući većoj produktivnosti rada, odgovarajućim sistemom namenske raspodele dohotka, učestvuju većim delom u formiranju sredstava za opštu potrošnju i time više doprinose bržem razvijanju materijalne osnove i proizvodnog potencijala dmštva u celini. eopravdanost prisvajanja ekstradohotka od strane radnih kolektiva, tj. dohotka koji se ostvamje na osnovu veće produktivnosti rada u našim uslovima, argumentiše se i sledećim momentima;

<) Dr H. Hadžiomerović, cit. rad, str. 210.

1353

PROBLEM EKSTRADOHOTKA U NAŠEM SISTEMU PRIVREĐIVANJA