Gledišta

upotrebljava) 4 ). Ovo je uslov da materijali, odnosno ova samoupravne informacije, budu pravilno shvaćeni i na taj načm pravikio d reprezeotirani radnoj jedindci. Ukoiiko on nije ispunjen, ne može se ni govoritd o nekoj ikreativnoj akciji članova radničkog saveta, ne samo na njegovim sednicama već ni u procesu konsuitacije sa članovima radne jeddnice. Znači, prodz\'ođači kojd na najvišem forumu treba da odlučuju o pitanjima koja se odnose na čitav radni kolektiv, a ne shvataju ih, ne realizuju se stvarno kao saino upravljači. Postoji više alitematdva njdhovog ponašanja u ovom slučaju. Najčešće se oni pretvaraju u glasačku mašinu i njihov glas je projekcija glasa, odnosno želja najautoritativnijih ličnosti. Glasanje za odluke koje nisu rezultat i sopstvene volje vodi u duboku frustraciju, osećanje da im je nešto podmetnuto. Nesumnjivo da ovakvo osećanje članova radničkog saveta utiče i na fonniranje stavova radne jedinice, jer Ijudi ne komuniciraju samo gole činjenice, već i svoja osećanja koja postaju deo tih činjenica. Samoupravljači se najneposredmje realizuju na zborovima proizvođača radne jedinice, jer se na njima i raspravlja o pitanjima za koja su oni najčešće vezani i gde su njihovi lični interesi najvidljiviji. Zato oni svoju aktivnost najčešće i iscrpljuju na ovom nivou. Zainteresovanost za probleme van njihove radne jedinice je mnogo manja, što je, očigledno, posledica i nemogućnosti da sagledaju svoje inte> rese u pitanjima koja se direktno ne odnose na njih. Velika disproporcija između „opštih” i „iičnih” interesa ukazuje na nedovoljnu razvijenost samoupravljanja. U samoupravm sistem u širem smislu, odnosno kao politički sistem. prema tome i u načine obaveštavanja, ulaze i insth tucionalizirana sredstva društveno-političkih organizacija pri radnoj organizaciji. Svima njima je cilj da pospeše samoupravnu aktivnost proizvođača i doprinesu daljem razvitku samoupravnih odnosa. freći način obaveštavanja u radnoj organizaciji su neformalni interpersonalm konktakti. Mreža neformalnog komuniciranja uglavnom ima za sadržaj ono što je već rečeno formalnim instrumentima i najčešće se vrši u okviru primari nih grupa. Praksa pokazuje da je presudan uticaj primama javnosti na formiranje mišljenja njenih članova. Lični uticaj je ovde najostvarljiviji. Međutim, u okviru grupe nemaju svi podjednak uticaj. Tako se neki pojedinci javIjaju kao uticajniji od ostalih u formiranju mišljenja grupe. To su vođe mišljenja ili tzv. opinion lideri. Ljudi ne pripadaju samo jednoj primamioj grupi, već su istovremeno ćlanovi više gmpa, tako da i uticaje primaju sa više sfrana. Najčešće su i vođe mišljenja to u odnosu na određeni sadržaj. Za naš samoupravim sistem bilo bi interesantno videti ko su vođe mišljenja u radnoj organizaoijd, odnosno u konkretnlm radnim jedinicama. Da M su to njihovd izabranici delegati u radničkom savetu, predsednici zborova proizvođača, rukovodioci radnih jedinica ili Mca koja ne vrše

4 ) Dr M. Marković: Dijalektička teorija značenja, str. 489.

1365

INFORJVHSANJE U PROIZVODNIM RADNIM ORGANIZACIJAMA U USLOVIMA SAMOUPRAVLJ AN J A