Gledišta

DR MILIVOJE TRKUA

će se moći, bitnije izmeniti dati odnosi u primarnoj raspodeli jer su oni uslovljeni faktorima koji deluju van domašaja poreskog sistema. Pitanje progresivnog oporezivanja ličnog dohotka iz radnog odnosa postalo je aktuelno zato što su se dejstva maločas navedenih faktora veoma intenzivirala i tirne postala žarište određenih socijalnih konflikata, ispoljenih na ovaj ili onaj način, kao i pogodno tlo za pojavu određenih ideološko-političkih akcija, različito motivisanih i usmerenih na ostvarivanje različitih ciljeva. Time su se, ujedno, sve više sticali uslovi za progresivno oporezivanje i ličnog dohotka iz radnog odnosa. Znatno promenjenim uslovima formiranj a ličnih dohodaka više ne odgovara proporcionalno oporezivanje, kojim bi se, pored ostalog, potencirali negativni efekti postojeće raspodele sredstava za lične dohotke na socijalnom planu. c) Progresivno oporezivanje ličnog dohotka iz radnog odnosa opravdano je i s aspekta prelivanja sredstava u sekundarnoj raspodeli, koje se vrši preko širih društveno-političkih zajednica u formi dopunskog finansiranja. To prelivanje stvara niz problema, bilo onih koji se javljaju prilikom utvrđivanja visine stopa doprinosa i poreza od strane širih društveno-političkih zajednica radi obezbeđenja sredstava za dopunsko finansiranje,_bilo onihl koji se tiču kriterijuma i merila distribucije dopun-| skih sredstava. Isto tako veoma su izraženi i pro-j ; blemi koji se tiču stepena participacije užih društveno-političkih zajednica u dopunskim sredst\nma, što nepovoljno utiče na odnose između društveno-1 -političkih zajednica, kao i na odnose na međunarodnom planu. Sama pojava dopunskog finansiranja je objektivno uslovljena, pre svega, nejednakim stepenom regionalnel privredne razvijenosti zemlje. Društveno-političke zajednice sa privredno nerazvijenih područja ne| mogu iz sopstvenih izvora formirati ni sredstva koja su im potrebna za vršenje ustavnih i zakonskihl funkcija i podmirenje zajedničkih potreba na svom ; području, ukoliko šire društveno-političke zajednice zahvataju od tih sredstava srazmerno izvorima, bez obzira na njihovu izdašnost. I sam način oporezivanja ima, dakle, sasvim određene reperkusije na mogućnosti društveno-političkih zajednica u forrniranju sredstava iz izvora na njihovom području. Međutim, proporcionalno oporezivanje od strane širih društveno-političkih zajednica ujedno ne znači ; u krajnjoj konsekvenci, ostvarivanje srazmernosti i u zahvatanju izvora sredstava po područjima zemlje. . Time što postoji nužnost da šire društveno-političke zajednice dodeljuju dopunska sredstva užim postiže se da raspodela tereta finansiranja funkcija širih društveno-političkih zajednica bude srazmerna stepenu izdašnosti izvora po područjima užih dru-

1668