Gledišta

stv f no ;P olitičkih zajednica, mada šire dmštveno-političke zajednice primenjuju proporcionalne stope doprmosa i poreza. U stvari, šire društveno-političke zajednice ~vraćaju deo zahvaćenih sredstava u rormi dopunskog finansiranja užim dmštveno-političkim zajednicama koje ispunjavaju uslove za to. Kad već nije objektivno moguće formirati sredstva srazmerno izvorima, pa da se time ujedno omogući formiranje potrebnih sredstava za zadovolJfuje zajedničkih potreba svih društveno-politickih zajednica, postavlja se pitanje zašto primenjivati proporcionalne stope doprinosa i poreza i time kompnkovati poreski sistem i izazivati niz dmg% značajnijih posledica sve to u ime jednog načela neostvarivog u ovom domenu (načela formiranja sredstava za opštu potrošnju prema radu). 'akako da se progresivnim oporezivanjem ličnog dohotka iz radnog odnosa, kao i ostalih izvora sredstava, ne bi mogao u celini rešiti problem samofinansiranja društveno-političkih zajednica, odnosno ne bi se moglo izbeći dopunsko finansiranje bar rfo-l a • n J e ? l sistemu finansiranja dmštveno-pohtickih zajedmca. Međutim, time bi se ovaj problem mogao znatno üblažiti. Naime, usled nejednake akumulativne sposobnosti privrede po područjima zemlje pojavljuje se, na toj osnovi, i diferenciranje u hcmm dohocima, naročito ako te odnose posmaramo po područjlma republika. Progresivno oporezivanje hčnog dohotka iz radnog odnosa, koje bi pnmenjivale sire draštveno-političke zajednice znaciio bi vece zahvatanje sredstava iz ličnih dohoaaka sa privredno razvijenih podmčja, odnosno manje zahvatanje sredstava iz tog izvora sa privrectno nerazvijenih područja nego kad se lični dohoci proporcionalno oporezuju. Time bi se ostavljao sin prostor za formiranje sredstava, uz isti volumen , or ™.r aillh sredstava od strane širih društveno-pohtickih zajedmca, draštveno-političkim zajednicama sa pnvredno nerazvijenih podmčja, što bi istovremeno znacilo smanjenje potreba za dopunskim finansiranjem, odnosno za prikupljanjem sredstava za ove svrhe. Progresivno oporezivanje ličnog dohotka iz radnog odnosa opravdano je i s aspekta podjednakog tretmana svih izvora prihoda. Mada je prihvaćeno u sistemu fmansiranja opštih potreba, i to ne samo jemu, da svi prihodi građana koji su ostvareni radom cme istu kategoriju (lični dohodak), bez obzira na to da li su ostvareni radom na dmštvenim sredstvima za proizvodnju (u stalnom ili u dopunskom radnog odnosu) ili radom na sopstvenim sredstvima za proizvodnju, oni nemaju isti tretman s aspekta oporezivanja. Dok se lični dohodak iz radnog odnosa može samo proprcionalno oporezovati, dotle ostali oblici ličnog dohotka (lični dohodak

1669

DILEME O OPRAVDANOSTI PROGRESIVNOG OPOREZIVANJA LICNOG DOHOTKA